VPI BH drugu godinu zaredom na listi Top 100 think-tank organizacija u Centralnoj i Istočnoj Evropi

Sa ponosom vas obavještavamo da je Vanjskopolitička inicijativa BH drugu godinu na listi Top 100 think-tank organizacija u Centralnoj i Istočnoj Evropi, prema rangiranju uglednog američkog programa Instituta Lauder, Univerziteta Pensilvanija (Go To Think Tanks Index), koji već 14 godina rangira najbolje svjetske think tank-ove, kao i mreže think tank-ova. VPI BH se nalazi na poziciji broj 89.

Pored ovog velikog uspjeha, sa ponosom vas obavještavamo i da se i regionalna mreža think tank-ova Zapadnog Balkana, Think for Europe Network (TEN), gdje je VPI BH jedna od partnerskih organizacija, našla se na listi najboljih svijetskih think tank mreža.  Više o radu TEN-a možete saznati ovdje. TEN – Think for Europe Network se nalazi na 34. poziciji, najboljih think-tank mreža u svijetu.

2019 Go To Think Tank Report Index možete pronaći na linku – https://bit.ly/3bjSutK.

Zvanično: WeBER 2.0 je krenuo!

Sa ponosom vas obavještavamo da je projekat WeBER dobio finansijsku podršku Evropske komisije za svoj nastavak. Tokom naredne tri godine nastavićemo da radimo na reformi javnih uprava na Zapadnom Balkanu.

Šest organizacija iz Zapadnog Balkana, članica mreže Think for Europe – TEN (Centar za evropske politike – CEP Beograd, Institut za demokratiju i posredovanje – IDM Tirana, Institut alternativa – IA Podgorica, Vanjskopolitička inicijativa – VPI Sarajevo, Grupa za pravne i političke studije – GLPS Priština, Institut za evropske politike – EPI Skopje), kojima koordinira Centar za evropske politike – CEP Beograd, i u partnerstvu sa European Policy CentreEPC iz Brisela, zahvaljujući finansijskoj podršci Evropske komisije, nastaviće svoj rad na daljem osnaživanju organizacija civilnog društva na Zapadnom Balkanu sa ciljem njihovog uključivanja u kreiranje i sprovođenje reforme javne uprave u skladu sa zahtjevima procesa pristupanja EU.

Vođen principima SIGMA inicijative, WeBER se zasnivao na važnosti učešća civilnog društva u proces praćenja napretka vlada u reformi javne uprave (RJU) na osnovu zahtjeva EU. Osnivanjem regionalne WeBER platforme za praćenje procesa reforme javne uprave i osnaživanjem organizacija civilnog društva izgradnjom kapaciteta i organizacijom konsultacija, WeBER je stvorio pritisak “odozdo na gore” za neophodnošću reformi. Ovo je postavilo temelje za kontinuirano uključivanje civilnog društva u proces reforme javne uprave, oslanjajući se za regionalni pristup i regionalno uporedive rezultate WeBER monitoringa.

Pod novim nazivom, Osnaživanje civilnog društva Zapadnog Balkana za reformisanu javnu upravu, koncepcija WeBER 2.0 oslanja se na rezultate WeBER-a i PAR Monitor izvještaja. WeBER 2.0 nastavlja sa razvijenim i dokazano efikasnim metodom intervencije u koji je primjenjivao u prvom projektu, odnosno, da stvaranje regionalnog i lokalnog pritiska, kao i potražnje za reformom javne uprave u skladu sa principima EU jeste najbolji (i jedini) način da se obezbijedi dugoročna efikasnost politike uslovljavanja EU u ovoj oblasti i da se ove reforme održe i nakon što zemlje Zapadnog Balkana postanu članice Unije.

Cilj WeBER 2.0 projekta je osnaženo civilno društvo, ojačano znanjem, vještinama i alatima za praćenje reforme javne uprave, pred kojem su nacionalne i lokalne vlade odgovorne za kvalitet politika, usluge koje pružaju i cijelokupno upravljanje na državnim i lokalnom nivou.

WeBER 2.0 je krenuo u decembru 2019. i trajaće do decembra 2022. godine.

Branitelji ljudskih prava na zapadnom Balkanu

Položaj branitelja ljudskih prava na Zapadnom Balkanu sve je nesigurniji.

Širom regije branitelji ljudskih prava, nevladine organizacije koje se bave ovim pitanjima, kao i neovisni mediji, izloženi su zastrašivanju, prijetnjama, digitalnim i fizičkim napadima i sveopćem zanemarivanju od strane vlasti.

Iako regija dijeli nekoliko zajedničkih stavki (spora integracija, slaba vladavina prava, zastrašivanje, ograničena demokratizacija, nedostatak sloboda medija itd.), ipak se svaka zemlja suočava s specifičnim izazovima i zaštita ljudskih prava ima jedinstvene posljedice, ovisno o lokalnim kontekstima.

Kao takvo, ovaj izvještaj koji je objavio Civil Rights Defenders sastavili su stručnjaci iz svake od šest država zapadnog Balkana, koji su opsežno istražili izazove i položaj branitelja ljudskih prava u regiji i ponudili širok spektar preporuka vlastima, međunarodnoj zajednici ,ali i medijima i braniteljima ljudskih prava. Nakon što je intervjuirao 100 branitelja ljudskih prava u svrhu ovog izvještaja, zaključak je da je ovo jedna od najdetaljnijih studija na terenu o njihovom položaju na Zapadnom Balkanu, za svaku zemlju.

Anida Šabanović iz VPI BH sudjelovala je u pripremi izvještaja „Branitelji ljudskih prava na zapadnom Balkanu“, koji možete pronaći ovdje (izvještaj dostupan samo na engleskom jeziku).

Studijska posjeta za pobjednike foto konkursa iz V4 zemalja

U periodu od 14.11.2019. do 17.11.2019. Vanjskopolitička inicijativa BH je organizovala studijsku posjetu u Bosnu i Hercegovinu za mlade ljude iz Slovačke, Češke Republike i Mađarske koji su učestvovali u foto natječaju na temu “USPJEŠNOG INTER-RELIGIJSKOG SUŽIVOTA I DIJALOGA“. Učesnici u ove tri zemlje su imali priliku da svoju sliku osmisle na osnovu video kolaža, koji je nastao kao rezultat podijeljenih ličnih iskustava i razmišljanja mladih ljudi u BiH, koji su u svojim pričama prikazali jednakosti kroz prizmu inter-religijskog suživota i dijaloga koji čine BiH jedinstvenom zemljom koja svojim primjerom može ponuditi mladim Česima, Mađarima i Slovacima čitanje historije u kojoj se vidi da uspješan dijalog između pripadnika različitih vjerskih zajednica može biti (i, zapravo, i jeste) pravilo, a ne izuzetak.

U okviru studijske posjete, učesnici su imali priliku da razgovaraju sa predstavnicima nevladinih organizacija u Sarajevu, Centra za napredne studije i Humanity in Action (HIA). Također, u prostorijama Međureligijskog vijeća u BiH, su se upoznali sa radom istog te da je to tijelo kroz koje se ističe dobra volja tradicionalnih crkava i vjerskih zajednica, da zajedničkim snagama doprinesu izgradnju građanskog društva u dijelovima gdje je uticaj crkava i vjerskih zajednica neprikosnoven.

U Muzeju ratnog djetinjstva su imali prezentaciju, a nakon toga i obilazak izložbenih materijala koji se odnose na odrastanje u ratu te su se upoznali sa pričama svake od mladih osoba koja je dostavila neki od predmeta koji su izloženi u muzeju. Izložba i ideja uspostavljanja muzeja je nastala na osnovu ilustrovane knjige na 328 stranica koja je donijela priču generacija odraslih u ratu.

Turističkim obilaskom grada i posjetom muzejima i najvažnijim historijskim dijelovima i ustanovama grada je završena studijska posjeta za studente i V4 zemalja.

Ove aktivnosti su organizovane u sklopu projekta pod nazivom „My Neighbour, Success Stories of the Inter-faith Dialogue within and beyond the V4 Countries“ (Moj susjed – Uspješne priče međureligijskog dijaloga unutar  zemalja skupine V4  i šire) finansiranog od strane International Visegrad Fund.

Politička analiza “Nova dinamika Evrope! Čemu se BiH može nadati?”

Vanjskopolitička inicijativa BH je u saradnji sa fondacijom Friedrich Ebert 12.11.2019. godine organizovala predstavljanje političke analize “Nova dinamika Evrope! Čemu se BiH može nadati?”  autora Davora Vuletića.

Bosna i Hercegovina treba unaprijediti svoj zakonodavni i institucionalni okvir kako bi osigurala ispunjavanje 14 ključnih prioriteta iz Miššljenja Komisije. To bi u sljedećoj dekadi trebalo da bude jedina politička agenda svih političkih stranaka u BiH. Zapadni Balkan je i dalje stratešški interes Evropske unije ali nije prioritet. Prioritet Evropske unije je raditi na vlastitoj sposobnosti, a dati vremena Zapadnom Balkanu da uradi domaću zadaću. Nova dinamika odvijat će se samo unutar EU. Bosna i Hercegovina se samo može nadati da će njene političke elite konačno krenuti naprijed.

Cilj ove analize jeste dati pregled mogućih promjena u unu-trašnjoj i vanjskoj dinamici EU politike, kao i njene politike djelovanja prema proširenju u odnosu na Zapadni Balkan, a naročito na Bosnu i Hercegovinu. Ona će istražiti poruke koje je u tom kontekstu EU poslala prije i nakon što su formirane nove EU institucije. Obzirom da su evropske integracije dvosmjeran proces, analiza će također pokušati predstaviti trenutno stanje u Bosni i Hercegovini u pogledu zahtjeva i očekivanja Evropske unije u okviru Procesa stabilizacije i pridruživanja.

Analiza nastoji upoznati stručnjake za politike djelovanja koji dolaze iz različitih institucija, organizacije civilnog društva, diplomate, međunarodnu razvojnu zajednicu, medije, dužnosnike političkih stranaka i mlade političke vođe sa mogućim dešavanjima u formuliranju politike djelovanja u EU nakon evropskih izbora i formiranja EU institucija tokom narednih pet godina. Ona će im također skrenuti pažnju na učinke takvih dešavanja na evropske aspiracije Bosne i Hercegovine.

Učesnici panela, autor analize, Davor Vuletić (VPI BH), Dženana Hodžić, savjetnica u Delegaciji Evropske unije u BiH, Osman Topčagić, predsjednik Panevropske unije BiH, bivši šef Misije BiH pri Evropskoj uniji, Rasim Ibrahimagić, Inicijativa za monitoring evropskih integracija, Sarajevski otvoreni centar i Darija Ramljak, Direkcija za evropske integracije BiH u svom obraćanju su zaključili da Bosna i Hercegovina treba fundamentalno poboljšati svoj zakonodavni i institucionalni okvir kako bi osigurala ispunjavanje 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Komisije. Panel je moderirala Hana Sokolović, bivša urednica i novinarka N1 televizije. Elisabet Tomasinec (šefica političkog odjela u EUSR BiH) je imala uvodni govor.

Prezentaciji su prisustvovali predstavnici organizacija civilnog društva, akademske zajednice i nadležnih institucija, rezidentnih ambasada i misija u Bosni i Hercegovini i medija.

 

Pobjednici konkursa za kratku video priču na temu : “USPJEŠNOG INTER-RELIGIJSKOG SUŽIVOTA I DIJALOGA U BOSNI I HERCEGOVINI

Treće mjesto 🥉 – Amina Žigić
Naziv priče: Sretno odrastanje

U svom kratkom videu nam je ispričala o svom sretnom odrastanju u multietničkoj zajednici koje je od nje”napravilo” osobu sa širokim pogledima na svijet, gdje je stvorila jaka prijateljstva sa osobama druge vjeroispovjesti.

Drugo mjesto 🥈 – Ermil Horozović (Zavidovići)
Naziv priče: Međureligijski odnosi mladih

Video prikazuje istinitu priču grupe studenata različitih religija tj.kratki prikaz religijskog suživota i svakodnevnih situacija studenata. U videu su prikazane i dvije škole pod istim krovom koje dijeli ograda, međutim mladi ne obraćaju pažnju na to. Upoznali su se početkom akademskog školovanja, od tada su svakodnevno u kontaktu. Postali su prijatelji koji dijele sve, pomažu jedni drugima, organiziraju druženja, za svoje religijske praznike posjećuju jedni druge i uče tradicionalno spremanje hrane za iste. Mogu biti primjer kako treba „srušiti“ ogradu koju postavi religijski sukobi. Video još prikazuje kako samo možemo imati koristi u ovakvim situacijama i kako trebamo širiti pozitivnu energiju a ne stvarati sukobe, te podsticati druge na ista razmišljanja i ponašanja.

📌 Prvo mjesto 🏆🥇 – Ishak Dedić (Bužim)
Naziv priče: „Zar je bitno?“

Tri prijatelja treniraju zajedno. Jedan je katolik, drugi pravoslavac, a treći musliman. To je njima nebitno, kao što bi svima trebalo biti. Oni treniraju i zezaju se, a pored toga poštuju jedan drugog. Ne smetaju im nebitne razlike, oni su prijatelji, to je sve što je bitno.

Video kolaž dostupan ovdje.

Tekst konkursa dostupan ovdje.

Državni PAR Monitor – Izvještaj za BiH 2017/2018

Reforma javne uprave (RJU) se smatra ključnim preduslovom svih zemalja u procesu integracija u Evropsku uniju (EU). Kao kompleksna i sveobuhvatna reforma, RJU u zemljama Zapadnog Balkana je strogo analizirana kroz SIGMA principe javne uprave, koje je razvila OECD/SIGMA i podržala Evropska unija. Principi definišu funcionalnu upravu u pogledu na njenu sposobnost da pruži transparentne, učinkovite i efikasne usluge građanima i da podrži socio-ekonomski razvoj.

U kontekstu velikog vanjskog pritiska za osiguranje značajnog napretka u provedbi RJU, sve važniji su zahtjevi unutar zemalja za boljom upravom, kako bi kontinuirano vršili pritisak na vlasti da provode reforme kada, kao rezultat procesa integracija, prestanu vanjski pritisci i uslovljavanje. Organizacije civilnog društva, uz jedinstveno lokalno poznavanje funkcionalnosti uprava mogu predvoditi zagovaračke aktivnosti koje su usmjerene ka osiguravanju bolje uprave. Neovisni monitoring RJU i dijalozi s predstavnicima vlasti koji su zasnovani na činjenicama mogu biti dobar način za postizanje ovog cilja.

Na osnovu navedenog, WeBER projekat je izvršio prvi ciklus monitoringa. Struktuiranim pristupom, zasnovanim na činjenicama za monitoring RJU, reforme se približavaju javnosti, s posebnim fokusom na aspekte RJU koji su od najvećeg značaja organizacijama civilnog društva i javnost.
WeBER monitoring RJU uveliko ovisi o sposobnostima, znanju i vještinama civilnog društva Zapadnog Balkana. On se nadograđuje na SIGMA principe javne uprave kao temelja RJU, dok iste analizira kroz nezavisno izrađenu metodologiju monitoringa RJU. Sveukupna metodologija je zasnovana na odabiru 21 SIGMA principa u okviru šest ključnih područja za koje se vršio
monitoring i izvještavanja kroz 23 skupna indikatora koja se osvrću na različite aspekte RJU.

Izvještaj dostupan ovdje.

Proaktivna transparentnost i pravo na pristup informacijama: dvije strane istog novčića

Društva koja nazivamo demokratskim društvima zamišljamo kao okruženje u kojima vlast radi za dobrobit svojih građana i u suradnji sa njima. Jedna od vrijednosti demokratskog uređenja neke države je transparentnost rada njenih upravnih struktura, kao i poštivanje neotuđivih prava njenih građana. Proaktivna transparentnosti te sloboda pristupa informacijama, su osnovni načini direktne komunikacije između države i njenih građana.

Kada govorimo o Bosni i Hercegovini (BiH), zemlji koja je, deklarativno, demokratska država, još je daleko od ideala kad su u pitanju ova dva aspekta demokracije. Dijelom njena zatvorenost dolazi i od povijesnog naslijeđa iz doba komunizma, gdje nije bilo uobičajeno da se vlast pravda javnosti i opravdava svoje postupke i način rada. Međutim, za ovu neovisnu državu koja teži ka članstvu u Europskoj uniji i Euroatlantskim integracijama, potrebno je promijeniti ovu paradigmu načina komunikacije između države i njenih građana. Kako bi se izgradilo povjerenje građana u upravu, ona mora biti transparentna, njen rad mora biti vidljiv i razumljiv građanima, jer se time smanjuje mogućnost korupcije i zloupotrebe vlasti, te omogućuje građanima da uzmu aktvno učešće u donošenju odluka. No, još je uvijek prerano govoriti o postojanju konzistetntne proaktivne transparentnosti u BiH.

Prema istraživanjima WeBER projekta, percepcija civilnog društva o kvalitetu zakonodavstva i praksi pristupa informacijama od javnog značaja je na niskom nivou u svim zemljama Zapadnog Balkana, ali su BiH i Crna
Gora na samom dnu. Rezultati istraživanja za BiH pokazuju da se manje od 30% OCD slaže da organi javne uprave u svome radu dokumentiraju dovoljno informacija da omoguće javnosti ispunjavanje prava na slobodan pristup informacijama od javnog značaja. Nadalje, tek oko 20% anketiranih OCD je konstatovalo da su izuzeci od pretpostavke javnog karaktera informacija koje pružaju organi javne uprave adekvatno definirani
zakonom te da se adekvatno primjenjuju u praksi. Nešto pozitivnija su mišljenja za praktične dijelove traženja informacija, pa se tako informacije pružaju u traženom formatu, unutar rokova i besplatno. Istraživanje je
pokazalo i da većini internet stranica institucija u BiH nedostaje prilagođavanje informacija i podataka na način koji je razumljiv građanima. Dostupne informacije su tek dijelom upotpunjene, ažurirane, ili dostupne unutar „tri klika“ od početnih stranica institucija.

Više možete pročitati u političkom sažetku ovdje.

DRŽAVNA SLUŽBA I UPRAVLJANJE LJUDSKIM RESURSIMA

Izvode li se zadaće karakteristične za državnu službu izvan režima utemeljenog na zaslugama? Koliko je otvoreno, transparentno i pošteno zapošljavanje u državnu službu? Koliko je učinkovita zaštita položaja visokih državnih službenika od neželjenih političkih uplitanja? Saznajte u ovoj WeBER infografiki. Preuzmite infografiku ovdje (dostupno samo na engleskom jeziku).

Više o WeBER projektu ovdje.

Western Balkan PAR Monitor Report 2017/2018 dostupan ovdje (dostupno isključivo na engleskom jeziku).

WeBER PAR Monitor Izvještaj za BiH 2017/2018 dostupan ovdje (engleski jezik), izvještaj na bosanskom jeziku ovdje

Pružanje usluga

Kakvo je javno mišljenje – je li administracija orijentirana prema građanima ili ne? Mogu li građani dati povratne informacije o kvaliteti administrativnih usluga i jesu li povratne informacije javno dostupne? Što predstavnici nevladinog sektora misle o dostupnosti administrativnih usluga? Objavljuju li (i kako) pružatelji usluga informacije o ponuđenim uslugama? Saznajte u ovoj WeBER infografiki.

Preuzmite infografiku ovdje (dostupno samo na engleskom jeziku).

Više o WeBER projektu ovdje.

Western Balkan PAR Monitor Report 2017/2018 dostupan ovdje (dostupno isključivo na engleskom jeziku).

WeBER PAR Monitor Izvještaj za BiH 2017/2018 dostupan ovdje (engleski jezik), izvještaj na bosanskom jeziku ovdje