Kategorija: Vijesti

Na platformi Zoom, 22.7.2020. godine, održan je peti sastanak Državne radne grupe (DRG*) za reformu javne uprave (RJU) u BiH. Ovo je prvi sastanak radne grupe u Bosni i Hercegovini u okviru novog WeBER 2.0 projekta. Na sastanku je Mahir Sijamija, službenik za projekte VPI BH, najavio i predstavio novi program malih grantova za organizacije civilnog društva. Nakon toga su Anida Šabanović, direktorica VPI BH i Haris Ćutahija, istraživač VPI BH, održali prezentaciju na temu “Evropske konsultacije sa građanima: uvod i predstavljanje metoda”. Sastanak je završen diskusijom o provođenju i prioritetima reforme javne uprave u Bosni i Hercegovini, te o statusu i aktivnostima organizacija civilnog društva koje se tim bave.

Događaj je okupio predstavnike civilnog društva, kao i stručnjake iz oblasti reforme javne uprave.

*DRG je državni konsultativni mehanizam za dijalog između civilnog društva i predstavnika relevantnih državnih organa o kreiranju i praćenju procesa RJU u zemljama Zapadnog Balkana (ZB). DRG su konstituisane u svakoj od ovih zemalja, a kao dio šire regionalne WeBER platforme.

Vanjskopolitička inicijativa BH i Fondacija Friedrich Ebert organizovale su na nešto drugačiji način u periodu pandemije COVID – 19 predstavljanje političke analize “Energetska geopolitika na Balkanu – Geopolitika i evropske integracije Zapadnog Balkana” autora prof. dr. Seada Turčala.

Predstavljanje je snimano na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu u video formatu emisije, gdje je voditelj razgovarao s našim panelistima koji su dali svoj osvrt na rukopis autora. Video sadržaj kojeg možete pogledati ovdje, također će biti distrubiran televizijama I ostalim elektronskim medijima.

U predstavljanju analize su, pored autora, sudjelovali i prof. dr. Ešref Kenan Rašidagić s Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Amer Kapetanović iz Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) i doc. dr. Sanela Klarić, zastupnica Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, ekspretica i savjetnica u udruženju Green Council.

Analiza energetskog sektora, energetskih politika i strategija moguća je kroz različite pristupe – ekonomski, ekološki, geopolitički i sl. U središtu ove analize bio je geopolitički pristup. U ovom pristupu države i akteri koje bismo mogli označiti unitarnim ili približno unitarnim (unitary-like actors) imaju presudan utjecaj u energetskom sektoru.

Geopolitički pristup energetskim pitanjima ili energetska geopolitika neodvojivo je povezana sa energetskom sigurnošću, koja je unutar tog pristupa osnovni cilj svake energetske politike, za razliku od ekonomskog ili ekološkog pristupa u kojem se preferiraju pitanja održivosti, kompetitivnosti i sl.

U geopolitičkom pristupu, u prvom redu se promatra geografski položaj određene države ili regije iz perspektive lokacije energetskih resursa koji su joj potrebni, te se analizira njihova pristupačnost, akteri koji ih kontroliraju, cijena, postojeće i alternativne transportne rute, odnosi na regionalnom i globalnom tržištu, tržišni mehanizmi i regulatorni okvir koji mogu utjecati na ponašanje aktera, raspoloživost vlastitih energetskih resursa i upravljanje njima, te političke odluke, način i okvir unutar kojeg se one donose.

Analiza je dostupna ovdje.

Prvi rezultati praćenja reforme javne uprave (PAR Monitor 2019/2020)

U oblasti razvoja javnih politika, PAR Monitor 2019/2020 je započeo sa ispitivanjem koje su to informacije dostupne građanima o učinku i rezultatima vlada na Zapadnom Balkanu.

Nalazi pokazuju da građani zemalja regije, osim u BiH i, u manjoj mjeri, Sjevernoj Makedoniji, nemaju pristup osnovnim informacijama o radu njihovih vlada; nivo detalja koji je dat u godišnjim izvještajima o radu je mahom nedovoljan za ostvarenje djelotovornog nadzora od strane javnosti. U pogledu razumljivosti i podacima o učinku u navedenim izvještajima situacija je još slabija, a pogotovo je neredovno izvještavanje o sprovođenju centralnih strateških dokumenata. Nastavi čitati “Još uvijek bez dovoljnih informacija o učinku vlade”

Prvi rezultati praćenja reforme javne uprave (PAR Monitor 2019/2020)

Zabrinjavajući trendovi u pogledu ograničenog proaktivnog objavljivanja informacija od strane uprava regiona, a koji su uočeni u prvom PAR Monitoru 2017/18 godine, nisu se značajno promijenili ove godine. Nastavi čitati “Proaktivno objavljivanje informacija još uvijek na niskom nivou u regionu”

Vanjskopolitička inicijativa BH je prošlog mjeseca na društvenim mrežama organizovala kampanju “EU i BiH?” kojoj je cilj bio aktuelizacija procesa evropskih integracija u Bosni i Hercegovini jer je proces rijetko prisutan u javnosti još od dobivanja Mišljenja o aplikaciji za članstvo u EU.

Kampanja “EU i BiH?” se sastojala od promocije 29 video snimaka na stranicama/profilima Vanjskopolitičke inicijative BH na društvenim mrežama Facebook, Instagram i Twitter u kojima su javne ličnosti i predstavnici institucija BiH i EU, diplomatskog kora, međunarodnih organizacija, civilnog društva, akademske zajednice i medija govorili o evropskom putu Bosne i Hercegovine.

Kampanja je počela 10. aprila video porukom Johanna Sattlera (šefa Delegacije EU i EUSR) i završena je 12. maja porukom Anide Šabanović, direktorice Vanjskopolitičke inicijative BH. Tri ambasadora EU zemalja su uzela učešće u kampanji – Njemačke, Austrije i Švedske. Institucije BiH bile su također predstavljene – članom Predsjedništva BiH (Željkom Komšićem), četvoricom poslanika u Parlamentarnoj skupštini (Sašom Magazinovićem, Nikolom Lovrinovićem, Šemsudinom Mehmedovićem i Borislavom Borenovićem), koordinatorom Ureda za reformu javne uprave (Draganom Ćuzulanom) i direktorom Ureda Vlade FBiH za evropske integracije (Vjekoslavom Čamberom). Također, imali smo video poruke i od Drahoslava Štefaneka, Specijalnog predstavnika za migracije i izbjeglice Vijeća Evrope, Amera Kapetanovića iz Vijeća regionalne saradnje i Nermina Kujovića iz Fondacije Friedrich Ebert. Adnan Ćerimagić, Faruk Hadžić i Denis Čarkadžić, analitičari, su također uzeli učešće. Civilno društvo su predstavljali Leila Bičakčić (CIN), Jasmina Pašalić (VPI BH), Adis Muhović (CPU), Ismail Šehić (BRAVO Fondacija) i Rasim Ibrahimagić (Inicijativa za monitoring evropskih integracija BiH). Akademsku zajednicu su predstavljale Nedžma Džananović Miraščija (Univerzitet u Sarajevu) i Dženeta Karabegović (Univerzitet u Salzburgu). Ispred medija, imali smo video poruke Brankice Smiljanić (Al Jazeera) i Senada Dorića (HEMA TV). I na kraju, učešće je uzela i Amna Popovac, poduzetnica i aktivistkinja.

Video poruke možete pogledati u nastavku:

Vanjskopolitička inicijativa BH je u saradnji sa Fondacijom Friedrich Ebert 25.04.2020. godine organizovala online predstavljanje političke analize “Vanjske politike država Zapadnog Balkana – usklađenost sa vanjskom politikom EU” autorice prof. dr. Nedžme Džananović Miraščija.

U predstavljanju analize, Nedžma Džananović Miraščija navela je da svih šest država Zapadnog Balkana vrlo jasno u svojim vanjskopolitičkim prioritetima navodi članstvo u EU, pa se obaveza za usklađivanjem i približavanjem ne čini posebno zahtjevnom ili inkompatibilnom s utvrđenim nacionalnim interesima u svakoj od tih država. Također, sasvim logičnim čini se i kontinuirana izgradnja diplomatsko-birokratskih kapaciteta, jer je i to značajna pretpostavka sudjelovanja u pravima i obavezama koje članstvo podrazumijeva. Evropska unija putem ovih uslova testira političko i simboličko opredjeljenje država, njihovo usaglašavanje i zajedničko djelovanje, ali i spremnost za kontinuirano ulaganje u razvoj konkretnih diplomatsko-birokratskih kapaciteta za bavljenje širim međunarodnim kontekstom.

Osnovni cilj ove analize bio je utvrditi da li, u kojoj mjeri, i na koji način, zemlje Zapadnog Balkana ispunjavaju ovaj dio političkih kriterija, te identificirati faktore i aktere koji utječu na veći ili manji stepen usklađenosti. Usklađenost s vanjskom politikom EU u konkretnim međunarodnim okolnostima istovremeno je jasan indikator stvarne utemeljenosti deklarativnih vanjskopolitičkih prioriteta ZB6, ali i dometa transformativne i strukturalne vanjskopolitičke moći EU u ovoj oblasti, pogotovo u odnosu na druge aktere prisutne u regionu u različitim kapacitetima.

Zamjenik šefa Delegacije EU, Khaldoun Sinno, na otvaranju predstavljanja analize istakao je da Evropska unija ovu regiju tretira drugačije nego ostale zemlje jer ih vide kao buduće članice Evropske unije. “Međutim, na tom putu mi imamo i očekivanja: EU mora vidjeti motivaciju kod lidera da ispune data obećanja! Evropska unija je tu da pomogne, u to nema sumnje”, zaključio je Sinno.

Na panelu koji je održan kao dio predstavljanja analize, Jasmin Hasić, savjetnik u Ministarstvu vanjskih poslova BiH i jedan od panelista, naglasio je da moramo nastaviti razgovarati na ovu temu. “Pitanja vezana za vanjsku politiku u BiH akademski i u praktično-institucionalnom smislu su pomalo zamrle, te je potreban dijalog za njihovo oživljavanje”, zaključio je Hasić. Adi Ćerimagić iz Evropske inicijative za stabilnost (ESI) rekao je da je naša pozitivna svijesti o promjeni jako bitna. “Historijski važna poruka od prije nekoliko dana jeste da zemlje Zapadnog Balkana mogu zajedno mnogo toga, primjer je pismo ministara vanjskih poslova država koje su uputili prema EU. To je jedna od pozitivnih promjena i svijesti zajedničkom djelovanju”. Senada Šelo-Šabić iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose (Zagreb, Hrvatska) izjavila je da smo sami kreatori svoje sreće i života. “Kada budemo tu svijest imali onda ćemo lakše svijet da razumijemo i mijenjamo”, završila je Šelo-Šabić.

Panel je moderirala Hana Sokolović, reporterka i voditeljica N1 televizije. Svoj osvrt su dali i predstavnici iz drugih zemalja: Sena Marić, projektna menadžerica i viša istraživačica u Centru za evropske politike (CEP), prof. dr. Gordana Đurović – predsjednica Crnogorske panevropske unije i bivša potpredsjednica Vlade i ministrica evropskih integracija Crne Gore, ambasador Andrej Lepavcov, bivši ambasador Sjeverne Makedonije pri Evropskoj uniji, ambasador Osman Topčagić, predsjednik Panevropske unije Bosne i Hercegovine, bivši ambasador BiH pri EU i Velike Britanije, bivši direktor DEI.

Prezentaciji su prisustvovali predstavnici organizacija civilnog društva, akademske zajednice i nadležnih institucija, rezidentnih ambasada i misija u Bosni i Hercegovini i medija.

Analiza je dostupna ovdje.

U demokratskim društvima vlast radi za dobrobit svojih građana i u saradnji sa njima. Jedna od vrijednosti demokratskog uređenja je transparentnost rada njenih upravnih struktura, kao i poštivanje neotuđivih prava njenih građana/građanki.

Proaktivna transparentnosti i sloboda pristupa informacijama su osnovni načini direktne komunikacije između države i njenih građana/građanki. Kako bi se izgradilo povjerenje građana u upravu, ona mora biti transparentna, njen rad mora biti vidljiv i razumljiv građanima, jer se time smanjuje mogućnost korupcije i zloupotrebe vlasti, te omogućuje građanima/građankama da uzmu aktivno učešće u donošenju odluka.

Vanjskopolitička inicijativa BH je od početka aprila na društvenim mrežama provodila kampanju o tome koliko transparentno institucije BiH informišu javnost u vremenu pandemije COVID-19. Na objavljenim infografikama obuhvaćene su nadležne institucije na državnom i entitetskom nivou.

Ovom kampanjom Vanjskopolitička inicijativa BH je željela pokazati građanima da web stranice institucija postoje radi njih i da oni imaju pravo (ali i obavezu) da prate rad institucija kao i način informisanja.

Cilj je bio i to da se građani/građanke dodatno motivišu da potrebne i provjerene informacije traže od nadležnih institucija i da sami saznaju da li je to moguće i u kojoj mjeri.

Vanjskopolitička inicijativa BH u saradnji sa Friedrich-Ebert-Stiftung BiH organizuje predstavljanje analize Vanjske politike država Zapadnog Balkana – usklađenost sa vanjskom politikom EU ,autorice prof. dr. Nedžme Džananović Miraščija.

Predstavljanje će se održati u subotu, 25.04.2020. godine, u terminu od 16:00 do 17:30 sati na platformi Zoom.

Službeni jezik predstavljanja je BHS i prevod neće biti obezbjeđen. Također, predstavljanje će biti snimano i postoji mogućnost da će nakadno biti objavljeno, dijelom ili u cjelini.

Učesnici diskusije će biti predstavnici institucija EU i BiH, nevladinog sektora, akademske zajednice, medija, te studenti srodnih fakulteta. Predstavljaju će prisustvovati i određeni broj učesnika iz zemalja regije.

Sa ponosom vas obavještavamo da je Vanjskopolitička inicijativa BH drugu godinu na listi Top 100 think-tank organizacija u Centralnoj i Istočnoj Evropi, prema rangiranju uglednog američkog programa Instituta Lauder, Univerziteta Pensilvanija (Go To Think Tanks Index), koji već 14 godina rangira najbolje svjetske think tank-ove, kao i mreže think tank-ova. VPI BH se nalazi na poziciji broj 89.

Pored ovog velikog uspjeha, sa ponosom vas obavještavamo i da se i regionalna mreža think tank-ova Zapadnog Balkana, Think for Europe Network (TEN), gdje je VPI BH jedna od partnerskih organizacija, našla se na listi najboljih svijetskih think tank mreža.  Više o radu TEN-a možete saznati ovdje. TEN – Think for Europe Network se nalazi na 34. poziciji, najboljih think-tank mreža u svijetu.

2019 Go To Think Tank Report Index možete pronaći na linku – https://bit.ly/3bjSutK.