Category: Vijesti

Svi zainteresovani kandidati/kinje trebaju poslati najkasnije do 27.10.2020. godine slijedeće: 

– Vašu biografiju/CV na engleskom i fotografiju poslati na e-mail: mahir@vpi.ba

– Potrebno je popuniti aplikaciju na linku (engleski jezik): https://forms.gle/tobnmE3WvV4MKjED8

Vašu biografiju/CV na engleskom i fotografije poslati na e-mail mahir@vpi.ba

Samo kandiati/kinje koji uđu u uži izbor bit će pozvani na intervju.

O programu

VPI BH kampanja – imate pravo znati . . . .

Vanjskopolitička inicijativa BH je povodom Međunarodnog dana slobode pristupa informacijama u toku Septembra i Oktobra na društvenim mrežama organizovala kampanju “Imate pravo znati… ” kojoj je cilj bio podizanje svijesti građana vezanih za značaj slobodnom pristupu informacija.

Pored inofragika i animacija koje možete vidjeti u nastavku ovog članka, organizirali smo i specijalne dvije video emisije. Prvu emisiju smo imali priliku razgovarati s Draganom Ćuzulanom, koordinatorom Ureda koordinatora za reformu javne uprave u BiH i dali odgovore na slijedeća pitanja:

• Koliko su građani BiH uopšte svjesni značaja slobode pristupa svim informacijama institucija?
• Koji su načini i mehanizmi da se institucije otvore prema građanima?
• Da li je proaktivna transparenost jedan od načina da se povjerenje poveća?
• Koliko je Bosna i Hercegovina realno daleko od evropskog standarda javne uprave?

Drugo izdanje specijalne emisije smo razgovarali s Leilom Bičakčić, direktoricom Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) i dali odgovore na slijedeća pitanja:

• Kako se boriti s ovim problemima i teškoćama s kojim se suočavaju medijski djelatnici u BiH?
• Da li je težnja ka standardima poaktivne transparentosti javne uprave okosnica I uobičajno stanje rješnje ovih problema?
• Koliko je Bosna i Hercegovina realno daleko od evropskog standarda javne uprave?

U nastavku pogledajte sadržaj kampanje:

Vanjskopolitička inicijativa BH, u okviru projekta  Osnaživanje civilnog društva Zapadnog Balkana za reformisanu javnu upravu (WeBER  2.0) organizuje fokus grupu s kandidatima koji su se prijavljivali na javne pozive za zapošljavanje u institucijama BiH (na državnom nivou) u posljednje dvije godine.

Molimo sve zainteresovane kandidate da se prijave na mahir@vpi.ba  te da pošalju kontakt informacije (email i broj telefona), poziciju i instituciju u kojoj su konkurisali za radno mjesto.

Fokus grupa će se održati online na platformi ZOOM tokom septembra i oktobra 2020. godine.

Boj učesnika u fokus grupi je ograničen, te svi pojedinci koji žele da učestvuju u fokusnoj grupi moraju se prethodno prijaviti. Detaljne logističke informacije će biti proslijeđene prijavljenim kandidatima.

Za sva dodatna pitanja možete nas kontaktirati putem e-mail adrese.

U utorak, 15.09.2020. godine Vanjskopolitička inicijativa BH organizovala je predstavljanje studije “Strani autoritarni uticaj na Zapadnom Balkanu” online putem platforme Zoom.

Studija je rezultat projekta «Razumijevanje i reagovanje na uticaj stranih aktera» koji ima za cilj razumijeti prirodu i kvantificirati stepen autoritarnog uticaja na zapadnom Balkanu, počevši od tri države: Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

Do sada su dostupna značajna saznanja o tome kako Rusija pokušava uspostavljati europske i američke političke procese, ali utjecaj Rusije i drugih supersila (npr. Turske, Irana, Kine) na zapadni Balkan manje je poznat i manje doveden u fokus. Cilj projekta je bolje razumijevanje, podizanje svijesti i reagiranje na utjecaj stranih aktera u Istočnoj i Srednjoj Europi. Ovaj projekt ima za cilj “stvaranje” alata koji će omogućiti detaljno mjerenje utjecaja aktera poput Ruske Federacije, Kineske Narodne Republike i drugih autoritarnih režima.

U predstavljanju analize su, pored autora, sudjelovali i prof. dr. Damir Kapidžić s Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i Strahinja Subotić, istraživač Centar za evropske politike – CEP.

Implementatori ovog projekta pored Vanjskopolitičke inicijative BiH su: Political Capital Budimpešta, Mađarska; Institut za demokratiju Societas Civilis Skoplje, Sjeverna Makedonija; Centar za demokratsku tranziciju Podgorica, Crna Gora, uz donatorsku podršku Nacionalnog fonda za demokratiju (National Endowment for Democracy – NED).

Analiza je dostupna samo na engleskom jeziku i možete preuzeti ovdje.

Rezultati istraživanja javnog mnijenja o pružanju usluga sugeriraju da vlade Zapadnog Balkana teže digitalizaciji i uslugama usmjerenim na građane. [1] Ovogodišnja istraživanja pokazuju da sve zemlje u regiji ili napreduju ili ostaju na nivou rezultata istraživanja prvog PAR Monitora 2017/2018.

Javna percepcija ukazuje da je pružanje usluga više orijentisano prema građanima

U poređenju sa rezultatima prethodnog PAR Monitora, Srbija i Albanija bilježe najuočljivije promjene u vezi sa građanskim percipiranjem jednostavnosti procesa javne administracije (Grafikon 1). Drugim riječima, u ove dvije zemlje zabilježen je porast od 23, odnosno 18%, a zatim slijedi Crna Gora sa 14%.

Grafikon 1: Proces javne administracije postao jednostavniji u posljednje dvije godine

Istraživanje isto tako pokazuje da skoro dvije trećina građana u regiji smatra da se vlade kreću ka procesu digitalizacije (69%). Osim u Bosni i Hercegovini, gdje nešto ispod 50% građana percipira ovaj trend, u svim drugim zemljama regiona, između 66 i 81% anketiranih građana ima ovo mišljenje. Na regionalnom nivou, građani su primijetili pozitivan napredak u vremenu potrebnom za ostvarivanje administrativnih usluga. Ovo je posebno izraženo u Srbiji, Albaniji i Crnoj Gori, gdje je više od 60% građana potvrdilo da se to isto vrijeme smanjilo.

Također, bitno je naglasiti da 58% građana u regiji tvrdi da prepoznaje napore vlade da pojednostave administrativne procedure – više nego što je to bilo iskazano u prethodnom PAR Monitoru. Kao i prije, javna administracija na Kosovu zauzima prvo mjesto na osnovu percepcija, a zatim slijedi Srbija.

Dostupnost e-usluga: veća svijest, isti nivoi upotrebe

Javnost je sve više svjesna postojanja e-usluga na području Zapadnog Balkana. Za razliku od prethodnog PAR Monitora, nijedna država nije ispod 50%, dok u Albaniji ovaj procenat dostiže visoku vrijednost od 74% (Grafikon 2). S druge strane, primjećeno je da jako mnogo građana još uvijek ne koristi ove usluge – trećina građana u regiji izjavila je da ih nikada nije koristila. Uz to, s manje od trećine građana koji ih koriste ili rijetko ili samo ponekad, mnogi su ih koristili samo povremeno. Značajno je da samo 10% građana redovno koristi e-usluge.

Grafikon 2: % građana koji tvrde da su svjesni dostupnosti e-usluga

U isto vrijeme, istraživanja pokazuju da većina građana u svakoj državi (između 70 i 80%) izjavljuje da su e-usluge jednostavne za upotrebu. Ovo nalikuje rezultatima PAR Monitora 2017/2018, u kojem je približno 80% anketiranih građana u svim zemljama regiona izjavilo da je ove usluge lako koristiti.

Imajući u vidu visoke rezultate, manjak informacija o e-uslugama ne može objasniti nizak nivo upotrebe. Više od dvije trećine građana koji su koristili e-usluge, često ili u nešto manjoj mjeri , imali su malo ili nikako poteškoća u ostvarivanju usluga koje su zatražili. Ipak, kada govorimo o javnoj percepciji, postoji značajan napredak u ostvarivanju usluga orijentisanih prema građanima u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji. S druge strane, situacija na Kosovu i u Sjevernoj Makedoniji je ostala nepromijenjena.

Regionalne vrijednosti indikatora za percepciju javnosti o orijentiranosti državne administracije ka građanima (skala 0-5)

 

[1] Što se tiče PAR monitora za 2019/2020, percepcija javnosti o svijesti i korisnosti mehanizama povratnih informacija i njihovoj dostupnosti građanima mjeri se anketama o percepciji javnosti koje su na isti način sprovedene u svakoj od zemalja zapadnog Balkana. Ankete su sprovedene u periodu od 5. do 30. maja 2020.

WeBER 2.0 projekat – Osnaživanje civilnog društva Zapadnog Balkana za reformisanu javnu upravu raspisuje konkurs za dodjelu malih grantova za podršku organizacijama civilnog društva koje se bave monitoringom reforme javne uprave na lokalnom nivou. Ukupna predviđena sredstva iznose 225.000 eura i ona su namjenjena za podršku 30 projekata u iznosu do 8.000 eura (7.500 eura u prosjeku) od kojih će do 6 biti podržano u Srbiji, do 6 u Bosni i Hercegovini, do 5 u Albaniji, do 5 u Sjevernoj Makedoniji, do 4 na Kosovu i do 4 u Crnoj Gori. Predviđeno trajanje projekata koji će biti odobreni u okviru konkursa je između 6 i 12 mjeseci. WeBER 2.0 projekat finansira EU. Kompletna konkursna dokumentacija nalazi se ispod:

Konkursna dokumentacija

Novi rezultati istraživanja javnog mnjenja ukazuju da građani imaju na raspolaganju manje opcija prilagođenih za davanje mišljenja o kvalitetu administrativnih usluga, u poređenju sa PAR Monitorom 2017/2018. Istovremeno, mišljenje javnosti o uključivanju građana i civilnog društva u praćenje administrativnih usluga očigledno raste. Kada je u pitanju dostupnost povratnih informacija građana, internet stranice pružaoca nisu ništa bolje nego ranije. Informacije o utiscima građana uglavnom nedostaju na njihovim  portalima, pa čak i u najosnovnijem obliku.

Javnost smatra da su kanali za povratne informacije teži za korištenje, ali da su snažniji efekti vanjskog praćenja pružanja usluga

Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da oko polovine stanovništva Zapadnog Balkana smatra da je moguće dati mišljenje o kvalitetu usluga, što predstavlja povećanje percepciju po ovom pitanju za skoro 20% u odnosu na PAR Monitor 2017/2018. [1] Na nivou država, otprilike trećina građana u Albaniji i Bosni i Hercegovini vjeruje da je to slučaj, dok u svim ostalim, to je slučaj sa više od polovine stanovnika.

U pogledu orijentisanosti pružanja usluga ka koje su prilagođene građanima kao korisnicima usluga, čini se da su se stvari pogoršale. Upečatljiv primer je Albanija, gdje 42% manje građana smatra da su kanali za davanje povratnih informacija jednostavni za korištenje. U četiri države taj pad iznosi 30 procentnih poena ili više.

% građana koji smatraju da su kanali za davanje mišljenja o kvalitetu administrativnih usluga jednostavni ili veoma jednostavni za korištenje

Sve više građana u regionu smatra da su zajedno sa civilnim društvom uključeni u praćenje pružanja usluga uprava (42% za razliku od 26% ranije). To je također dovelo do rastuće percepcije u regionu da je takva uključenost zaista poboljšala pružanje usluga. Razlika može biti i do 20 procentnih poena, kao u slučajevima Kosova, i Bosne i Hercegovine.

% građana koji se slažu da je uključivanje građana i civilnog društva u praćenje rezultiralo poboljšanjem usluga

Pružaoci usluga i dalje nerado objavljuju detalje o povratnim informacijama građana

Utisci i mišljenja koje građani dele kao povratne informacije u potpunosti su netransparentni. Kao i u prethodnom PAR Monitor-u, javne uprave u regionu gotovo uopće ne dele takve informacije koje se odnose na pet  karakterističnih administrativnih usluga. Tu spadaju registracija imovine, privrednog subjekta,  vozila, izdavanje ličnih dokumenata, kao i prijava i plaćanje PDV-a.

U pojedinim državama objavljivanje ovakvih informacija je tek započelo – u Albaniji za registraciju vozila, dok se Srbiji objavljuju osnovni podaci o broju primljenih i rešenih žalbi u vezi sa registracijom preduzeća.

Bez transparentnosti o povratnim informacijama, i načinu na koji se one koriste, pružanje usluga orijentisano ka građanima teško je zamislivo. Objelodanjivanje detalja o tome kako se korisnici osjećaju u vezi sa uslugama trebalo bi da postane uobičajena praksa, ali umjesto toga, nedostaje već drugi ciklus praćenja zaredom. Sve u svemu, rezultati PAR Monitor-a 2019/2020 ukazuju da izostanak velikih promjena, kao i na izvjestan nivo nazadovanja u dvije države.

Regionalne vrijednosti indikatora Percepcija javnosti i dostupnost informacija o povratnim informacijama građana o kvalitetu administrativnih usluga (skala 0-5)

[1] Kao i u PAR Monitor-u 2017/2018, percepcija javnosti o  mehanizmima za davanje povratnih informacija,  i dostupnosti ovih informacija građanima mjeri se istraživanjem javnog mnjenja i sprovedeni seu svakoj od država Zapadnog Balkana na isti način. Ankete su sprovedene u periodu od 5. do 30. maja 2020. godine.

Na platformi Zoom, 22.7.2020. godine, održan je peti sastanak Državne radne grupe (DRG*) za reformu javne uprave (RJU) u BiH. Ovo je prvi sastanak radne grupe u Bosni i Hercegovini u okviru novog WeBER 2.0 projekta. Na sastanku je Mahir Sijamija, službenik za projekte VPI BH, najavio i predstavio novi program malih grantova za organizacije civilnog društva. Nakon toga su Anida Šabanović, direktorica VPI BH i Haris Ćutahija, istraživač VPI BH, održali prezentaciju na temu “Evropske konsultacije sa građanima: uvod i predstavljanje metoda”. Sastanak je završen diskusijom o provođenju i prioritetima reforme javne uprave u Bosni i Hercegovini, te o statusu i aktivnostima organizacija civilnog društva koje se tim bave.

Događaj je okupio predstavnike civilnog društva, kao i stručnjake iz oblasti reforme javne uprave.

*DRG je državni konsultativni mehanizam za dijalog između civilnog društva i predstavnika relevantnih državnih organa o kreiranju i praćenju procesa RJU u zemljama Zapadnog Balkana (ZB). DRG su konstituisane u svakoj od ovih zemalja, a kao dio šire regionalne WeBER platforme.