Još uvijek bez dovoljnih informacija o učinku

Prvi rezultati praćenja reforme javne uprave (PAR Monitor 2019/2020)

U oblasti razvoja javnih politika, PAR Monitor 2019/2020 je započeo sa ispitivanjem koje su to informacije dostupne građanima o učinku i rezultatima vlada na Zapadnom Balkanu.

Nalazi pokazuju da građani zemalja regije, osim u BiH i, u manjoj mjeri, Sjevernoj Makedoniji, nemaju pristup osnovnim informacijama o radu njihovih vlada; nivo detalja koji je dat u godišnjim izvještajima o radu je mahom nedovoljan za ostvarenje djelotovornog nadzora od strane javnosti. U pogledu razumljivosti i podacima o učinku u navedenim izvještajima situacija je još slabija, a pogotovo je neredovno izvještavanje o sprovođenju centralnih strateških dokumenata. Nastavi čitati “Još uvijek bez dovoljnih informacija o učinku”

Proaktivno objavljivanje informacija još uvijek na niskom nivou u regionu

Prvi rezultati praćenja reforme javne uprave (PAR Monitor 2019/2020)

Zabrinjavajući trendovi u pogledu ograničenog proaktivnog objavljivanja informacija od strane uprava regiona, a koji su uočeni u prvom PAR Monitoru 2017/18 godine, nisu se značajno promijenili ove godine. Nastavi čitati “Proaktivno objavljivanje informacija još uvijek na niskom nivou u regionu”

VPI BH kampanja – “EU i BiH?”

Vanjskopolitička inicijativa BH je prošlog mjeseca na društvenim mrežama organizovala kampanju “EU i BiH?” kojoj je cilj bio aktuelizacija procesa evropskih integracija u Bosni i Hercegovini jer je proces rijetko prisutan u javnosti još od dobivanja Mišljenja o aplikaciji za članstvo u EU.

Kampanja “EU i BiH?” se sastojala od promocije 29 video snimaka na stranicama/profilima Vanjskopolitičke inicijative BH na društvenim mrežama Facebook, Instagram i Twitter u kojima su javne ličnosti i predstavnici institucija BiH i EU, diplomatskog kora, međunarodnih organizacija, civilnog društva, akademske zajednice i medija govorili o evropskom putu Bosne i Hercegovine.

Kampanja je počela 10. aprila video porukom Johanna Sattlera (šefa Delegacije EU i EUSR) i završena je 12. maja porukom Anide Šabanović, direktorice Vanjskopolitičke inicijative BH. Tri ambasadora EU zemalja su uzela učešće u kampanji – Njemačke, Austrije i Švedske. Institucije BiH bile su također predstavljene – članom Predsjedništva BiH (Željkom Komšićem), četvoricom poslanika u Parlamentarnoj skupštini (Sašom Magazinovićem, Nikolom Lovrinovićem, Šemsudinom Mehmedovićem i Borislavom Borenovićem), koordinatorom Ureda za reformu javne uprave (Draganom Ćuzulanom) i direktorom Ureda Vlade FBiH za evropske integracije (Vjekoslavom Čamberom). Također, imali smo video poruke i od Drahoslava Štefaneka, Specijalnog predstavnika za migracije i izbjeglice Vijeća Evrope, Amera Kapetanovića iz Vijeća regionalne saradnje i Nermina Kujovića iz Fondacije Friedrich Ebert. Adnan Ćerimagić, Faruk Hadžić i Denis Čarkadžić, analitičari, su također uzeli učešće. Civilno društvo su predstavljali Leila Bičakčić (CIN), Jasmina Pašalić (VPI BH), Adis Muhović (CPU), Ismail Šehić (BRAVO Fondacija) i Rasim Ibrahimagić (Inicijativa za monitoring evropskih integracija BiH). Akademsku zajednicu su predstavljale Nedžma Džananović Miraščija (Univerzitet u Sarajevu) i Dženeta Karabegović (Univerzitet u Salzburgu). Ispred medija, imali smo video poruke Brankice Smiljanić (Al Jazeera) i Senada Dorića (HEMA TV). I na kraju, učešće je uzela i Amna Popovac, poduzetnica i aktivistkinja.

Video poruke možete pogledati u nastavku:

 

 

Vanjske politike država Zapadnog Balkana – usklađenost sa vanjskom politikom EU

Vanjskopolitička inicijativa BH je u saradnji sa Fondacijom Friedrich Ebert 25.04.2020. godine organizovala online predstavljanje političke analize “Vanjske politike država Zapadnog Balkana – usklađenost sa vanjskom politikom EU” autorice prof. dr. Nedžme Džananović Miraščija.

U predstavljanju analize, Nedžma Džananović Miraščija navela je da svih šest država Zapadnog Balkana vrlo jasno u svojim vanjskopolitičkim prioritetima navodi članstvo u EU, pa se obaveza za usklađivanjem i približavanjem ne čini posebno zahtjevnom ili inkompatibilnom s utvrđenim nacionalnim interesima u svakoj od tih država. Također, sasvim logičnim čini se i kontinuirana izgradnja diplomatsko-birokratskih kapaciteta, jer je i to značajna pretpostavka sudjelovanja u pravima i obavezama koje članstvo podrazumijeva. Evropska unija putem ovih uslova testira političko i simboličko opredjeljenje država, njihovo usaglašavanje i zajedničko djelovanje, ali i spremnost za kontinuirano ulaganje u razvoj konkretnih diplomatsko-birokratskih kapaciteta za bavljenje širim međunarodnim kontekstom.

Osnovni cilj ove analize bio je utvrditi da li, u kojoj mjeri, i na koji način, zemlje Zapadnog Balkana ispunjavaju ovaj dio političkih kriterija, te identificirati faktore i aktere koji utječu na veći ili manji stepen usklađenosti. Usklađenost s vanjskom politikom EU u konkretnim međunarodnim okolnostima istovremeno je jasan indikator stvarne utemeljenosti deklarativnih vanjskopolitičkih prioriteta ZB6, ali i dometa transformativne i strukturalne vanjskopolitičke moći EU u ovoj oblasti, pogotovo u odnosu na druge aktere prisutne u regionu u različitim kapacitetima.

Zamjenik šefa Delegacije EU, Khaldoun Sinno, na otvaranju predstavljanja analize istakao je da Evropska unija ovu regiju tretira drugačije nego ostale zemlje jer ih vide kao buduće članice Evropske unije. “Međutim, na tom putu mi imamo i očekivanja: EU mora vidjeti motivaciju kod lidera da ispune data obećanja! Evropska unija je tu da pomogne, u to nema sumnje”, zaključio je Sinno.

Na panelu koji je održan kao dio predstavljanja analize, Jasmin Hasić, savjetnik u Ministarstvu vanjskih poslova BiH i jedan od panelista, naglasio je da moramo nastaviti razgovarati na ovu temu. “Pitanja vezana za vanjsku politiku u BiH akademski i u praktično-institucionalnom smislu su pomalo zamrle, te je potreban dijalog za njihovo oživljavanje”, zaključio je Hasić. Adi Ćerimagić iz Evropske inicijative za stabilnost (ESI) rekao je da je naša pozitivna svijesti o promjeni jako bitna. “Historijski važna poruka od prije nekoliko dana jeste da zemlje Zapadnog Balkana mogu zajedno mnogo toga, primjer je pismo ministara vanjskih poslova država koje su uputili prema EU. To je jedna od pozitivnih promjena i svijesti zajedničkom djelovanju”. Senada Šelo-Šabić iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose (Zagreb, Hrvatska) izjavila je da smo sami kreatori svoje sreće i života. “Kada budemo tu svijest imali onda ćemo lakše svijet da razumijemo i mijenjamo”, završila je Šelo-Šabić.

Panel je moderirala Hana Sokolović, reporterka i voditeljica N1 televizije. Svoj osvrt su dali i predstavnici iz drugih zemalja: Sena Marić, projektna menadžerica i viša istraživačica u Centru za evropske politike (CEP), prof. dr. Gordana Đurović – predsjednica Crnogorske panevropske unije i bivša potpredsjednica Vlade i ministrica evropskih integracija Crne Gore, ambasador Andrej Lepavcov, bivši ambasador Sjeverne Makedonije pri Evropskoj uniji, ambasador Osman Topčagić, predsjednik Panevropske unije Bosne i Hercegovine, bivši ambasador BiH pri EU i Velike Britanije, bivši direktor DEI.

Prezentaciji su prisustvovali predstavnici organizacija civilnog društva, akademske zajednice i nadležnih institucija, rezidentnih ambasada i misija u Bosni i Hercegovini i medija.

Analiza je dostupna ovdje.

   

VPI BH KAMPANJA: Koliko transparentno institucije BiH informišu javnost u vremenu pandemije COVID-19

U demokratskim društvima vlast radi za dobrobit svojih građana i u saradnji sa njima. Jedna od vrijednosti demokratskog uređenja je transparentnost rada njenih upravnih struktura, kao i poštivanje neotuđivih prava njenih građana/građanki.

Proaktivna transparentnosti i sloboda pristupa informacijama su osnovni načini direktne komunikacije između države i njenih građana/građanki. Kako bi se izgradilo povjerenje građana u upravu, ona mora biti transparentna, njen rad mora biti vidljiv i razumljiv građanima, jer se time smanjuje mogućnost korupcije i zloupotrebe vlasti, te omogućuje građanima/građankama da uzmu aktivno učešće u donošenju odluka.

 

Vanjskopolitička inicijativa BH je od početka aprila na društvenim mrežama provodila kampanju o tome koliko transparentno institucije BiH informišu javnost u vremenu pandemije COVID-19. Na objavljenim infografikama obuhvaćene su nadležne institucije na državnom i entitetskom nivou.

Ovom kampanjom Vanjskopolitička inicijativa BH je željela pokazati građanima da web stranice institucija postoje radi njih i da oni imaju pravo (ali i obavezu) da prate rad institucija kao i način informisanja.

Cilj je bio i to da se građani/građanke dodatno motivišu da potrebne i provjerene informacije traže od nadležnih institucija i da sami saznaju da li je to moguće i u kojoj mjeri.

Pozivamo vas na predstavljanje analize: “Vanjske politike država Zapadnog Balkana – usklađenost sa vanjskom politikom EU”, autorice prof. dr. Nedžme Džananović Miraščija

Vanjskopolitička inicijativa BH u saradnji sa Friedrich-Ebert-Stiftung BiH organizuje predstavljanje analize Vanjske politike država Zapadnog Balkana – usklađenost sa vanjskom politikom EU ,autorice prof. dr. Nedžme Džananović Miraščija.

Predstavljanje će se održati u subotu, 25.04.2020. godine, u terminu od 16:00 do 17:30 sati na platformi Zoom.

Refleksija i komentari na analizu:
• Dr. Jasmin Hasić, savjetnik u Ministarstvu vanjskih poslova BiH
• Adnan Ćerimagić, European Stability Initiative, Berlin (ESI)
• Dr. Senada Šelo-Šabić, Institut za razvoj i međunarodne odnose, Zagreb

Službeni jezik predstavljanja je BHS i prevod neće biti obezbjeđen. Također, predstavljanje će biti snimano i postoji mogućnost da će nakadno biti objavljeno, dijelom ili u cjelini.

Učesnici diskusije će biti predstavnici institucija EU i BiH, nevladinog sektora, akademske zajednice, medija, te studenti srodnih fakulteta. Predstavljaju će prisustvovati i određeni broj učesnika iz zemalja regije.

Za registraciju i učešće javite nam se na e-mail: haris@vpi.ba najkasnije do srijede, 22.04.2020., a za sve dodatne informacije i eventualna pitanja, stojimo vam na raspolaganju.
Linkove i tehničke upute ćete dobiti naknadno, po prihvaćanju poziva.

VPI BH drugu godinu zaredom na listi Top 100 think-tank organizacija u Centralnoj i Istočnoj Evropi

Sa ponosom vas obavještavamo da je Vanjskopolitička inicijativa BH drugu godinu na listi Top 100 think-tank organizacija u Centralnoj i Istočnoj Evropi, prema rangiranju uglednog američkog programa Instituta Lauder, Univerziteta Pensilvanija (Go To Think Tanks Index), koji već 14 godina rangira najbolje svjetske think tank-ove, kao i mreže think tank-ova. VPI BH se nalazi na poziciji broj 89.

Pored ovog velikog uspjeha, sa ponosom vas obavještavamo i da se i regionalna mreža think tank-ova Zapadnog Balkana, Think for Europe Network (TEN), gdje je VPI BH jedna od partnerskih organizacija, našla se na listi najboljih svijetskih think tank mreža.  Više o radu TEN-a možete saznati ovdje. TEN – Think for Europe Network se nalazi na 34. poziciji, najboljih think-tank mreža u svijetu.

2019 Go To Think Tank Report Index možete pronaći na linku – https://bit.ly/3bjSutK.

Zvanično: WeBER 2.0 je krenuo!

Sa ponosom vas obavještavamo da je projekat WeBER dobio finansijsku podršku Evropske komisije za svoj nastavak. Tokom naredne tri godine nastavićemo da radimo na reformi javnih uprava na Zapadnom Balkanu.

Šest organizacija iz Zapadnog Balkana, članica mreže Think for Europe – TEN (Centar za evropske politike – CEP Beograd, Institut za demokratiju i posredovanje – IDM Tirana, Institut alternativa – IA Podgorica, Vanjskopolitička inicijativa – VPI Sarajevo, Grupa za pravne i političke studije – GLPS Priština, Institut za evropske politike – EPI Skopje), kojima koordinira Centar za evropske politike – CEP Beograd, i u partnerstvu sa European Policy CentreEPC iz Brisela, zahvaljujući finansijskoj podršci Evropske komisije, nastaviće svoj rad na daljem osnaživanju organizacija civilnog društva na Zapadnom Balkanu sa ciljem njihovog uključivanja u kreiranje i sprovođenje reforme javne uprave u skladu sa zahtjevima procesa pristupanja EU.

Vođen principima SIGMA inicijative, WeBER se zasnivao na važnosti učešća civilnog društva u proces praćenja napretka vlada u reformi javne uprave (RJU) na osnovu zahtjeva EU. Osnivanjem regionalne WeBER platforme za praćenje procesa reforme javne uprave i osnaživanjem organizacija civilnog društva izgradnjom kapaciteta i organizacijom konsultacija, WeBER je stvorio pritisak “odozdo na gore” za neophodnošću reformi. Ovo je postavilo temelje za kontinuirano uključivanje civilnog društva u proces reforme javne uprave, oslanjajući se za regionalni pristup i regionalno uporedive rezultate WeBER monitoringa.

Pod novim nazivom, Osnaživanje civilnog društva Zapadnog Balkana za reformisanu javnu upravu, koncepcija WeBER 2.0 oslanja se na rezultate WeBER-a i PAR Monitor izvještaja. WeBER 2.0 nastavlja sa razvijenim i dokazano efikasnim metodom intervencije u koji je primjenjivao u prvom projektu, odnosno, da stvaranje regionalnog i lokalnog pritiska, kao i potražnje za reformom javne uprave u skladu sa principima EU jeste najbolji (i jedini) način da se obezbijedi dugoročna efikasnost politike uslovljavanja EU u ovoj oblasti i da se ove reforme održe i nakon što zemlje Zapadnog Balkana postanu članice Unije.

Cilj WeBER 2.0 projekta je osnaženo civilno društvo, ojačano znanjem, vještinama i alatima za praćenje reforme javne uprave, pred kojem su nacionalne i lokalne vlade odgovorne za kvalitet politika, usluge koje pružaju i cijelokupno upravljanje na državnim i lokalnom nivou.

WeBER 2.0 je krenuo u decembru 2019. i trajaće do decembra 2022. godine.

Branitelji ljudskih prava na zapadnom Balkanu

Položaj branitelja ljudskih prava na Zapadnom Balkanu sve je nesigurniji.

Širom regije branitelji ljudskih prava, nevladine organizacije koje se bave ovim pitanjima, kao i neovisni mediji, izloženi su zastrašivanju, prijetnjama, digitalnim i fizičkim napadima i sveopćem zanemarivanju od strane vlasti.

Iako regija dijeli nekoliko zajedničkih stavki (spora integracija, slaba vladavina prava, zastrašivanje, ograničena demokratizacija, nedostatak sloboda medija itd.), ipak se svaka zemlja suočava s specifičnim izazovima i zaštita ljudskih prava ima jedinstvene posljedice, ovisno o lokalnim kontekstima.

Kao takvo, ovaj izvještaj koji je objavio Civil Rights Defenders sastavili su stručnjaci iz svake od šest država zapadnog Balkana, koji su opsežno istražili izazove i položaj branitelja ljudskih prava u regiji i ponudili širok spektar preporuka vlastima, međunarodnoj zajednici ,ali i medijima i braniteljima ljudskih prava. Nakon što je intervjuirao 100 branitelja ljudskih prava u svrhu ovog izvještaja, zaključak je da je ovo jedna od najdetaljnijih studija na terenu o njihovom položaju na Zapadnom Balkanu, za svaku zemlju.

Anida Šabanović iz VPI BH sudjelovala je u pripremi izvještaja „Branitelji ljudskih prava na zapadnom Balkanu“, koji možete pronaći ovdje (izvještaj dostupan samo na engleskom jeziku).

Studijska posjeta za pobjednike foto konkursa iz V4 zemalja

U periodu od 14.11.2019. do 17.11.2019. Vanjskopolitička inicijativa BH je organizovala studijsku posjetu u Bosnu i Hercegovinu za mlade ljude iz Slovačke, Češke Republike i Mađarske koji su učestvovali u foto natječaju na temu “USPJEŠNOG INTER-RELIGIJSKOG SUŽIVOTA I DIJALOGA“. Učesnici u ove tri zemlje su imali priliku da svoju sliku osmisle na osnovu video kolaža, koji je nastao kao rezultat podijeljenih ličnih iskustava i razmišljanja mladih ljudi u BiH, koji su u svojim pričama prikazali jednakosti kroz prizmu inter-religijskog suživota i dijaloga koji čine BiH jedinstvenom zemljom koja svojim primjerom može ponuditi mladim Česima, Mađarima i Slovacima čitanje historije u kojoj se vidi da uspješan dijalog između pripadnika različitih vjerskih zajednica može biti (i, zapravo, i jeste) pravilo, a ne izuzetak.

U okviru studijske posjete, učesnici su imali priliku da razgovaraju sa predstavnicima nevladinih organizacija u Sarajevu, Centra za napredne studije i Humanity in Action (HIA). Također, u prostorijama Međureligijskog vijeća u BiH, su se upoznali sa radom istog te da je to tijelo kroz koje se ističe dobra volja tradicionalnih crkava i vjerskih zajednica, da zajedničkim snagama doprinesu izgradnju građanskog društva u dijelovima gdje je uticaj crkava i vjerskih zajednica neprikosnoven.

U Muzeju ratnog djetinjstva su imali prezentaciju, a nakon toga i obilazak izložbenih materijala koji se odnose na odrastanje u ratu te su se upoznali sa pričama svake od mladih osoba koja je dostavila neki od predmeta koji su izloženi u muzeju. Izložba i ideja uspostavljanja muzeja je nastala na osnovu ilustrovane knjige na 328 stranica koja je donijela priču generacija odraslih u ratu.

Turističkim obilaskom grada i posjetom muzejima i najvažnijim historijskim dijelovima i ustanovama grada je završena studijska posjeta za studente i V4 zemalja.

Ove aktivnosti su organizovane u sklopu projekta pod nazivom „My Neighbour, Success Stories of the Inter-faith Dialogue within and beyond the V4 Countries“ (Moj susjed – Uspješne priče međureligijskog dijaloga unutar  zemalja skupine V4  i šire) finansiranog od strane International Visegrad Fund.