Interakcija ciljeva EU za borbu protiv klimatskih promjena i regulative državnih pomoći u oblasti obnovljive energije

Naš suradnik Davor Vuletić objavio je naučni rad na temu “Interakcija ciljeva EU za borbu protiv klimatskih promjena i regulative državnih pomoći u oblasti obnovljive energije” u Hrvatskom godišnjaku za europsko pravo i politiku.

Ovaj rad analizira interakciju između ciljeva EU za klimatske promjene i propisa o državnoj pomoći u području obnovljive energije kroz hronologiju usvajanja ključnih dokumenata politike EU i srodnog zakonodavstva. Pravila EU o državnoj pomoći nameću određena ograničenja za javno financiranje obnovljivih izvora energije, što je ključno za pravovremeno postizanje ciljeva klimatskih promjena u EU. Članak identificira četiri izazova u tom pogledu. Krajnji izazov za EU je kako pomiriti nauku, tržišnu ekonomiju i energetsku politiku. Još jedan od izazova za EU bila je različita nacionalna energetska politika prije nego što je ‘pojam energetski’ uveden u Lisabonski ugovor. Treći izazov za Komisiju je kako pomjeriti pitanja klimatskih promjena na najviši nivo odlučivanja. Konačni izazov je okvir državne pomoći koji podržava ublažavanje klimatskih promjena, čije bi nadolazeće promjene trebale riješiti jaz između ambicija i realnosti. Cilj rada je procijeniti dosljednost politike zakonodavstva EU o klimatskim promjenama kako bi se utvrdilo je li vjerodostojnost EU kao “zelenog lidera” samo nominalna. Pojam “nominalnog zelenog lidera” povezan je s dosljednošću zakonodavstva EU o klimatskim promjenama koje, čini se, nisu imale očekivani učinak utvrđen Kjotskim protokolom i Pariškim sporazumom. Rad donosi ambiciozne politike licem u lice s podacima o državnoj pomoći za klimatske i energetske ciljeve i upoređuje ih s tehnološkim očekivanjima u uvođenju obnovljivih izvora energije. Pitanje koje se postavlja jeste je li vrijeme da EU više uravnoteži razumijevanje ‘zajedničkog interesa’ prema ublažavanju klimatskih promjena na štetu određenih elemenata politike konkurencije.

Ključne riječi: klimatske promjene, konkurencija, proizvodnja električne energije, unutarnje tržište, obnovljivi izvori energije, državna pomoć.

Tekst na engleskom jeziku dostupan je na linku.

Cijeli godišnjak možete pogledati na:

Vol 16 (2020): ONLINE FIRST | Croatian Yearbook of European Law and Policy (cyelp.com).

Završena dvodnevna aktivnost Mladi online: Čujemo li se? Aktiviraj se!

U četvrtak, 12.11.2020. godine završena dvodnevna aktivnost Vanjskopolitičke inicijative BH Mladi Online: Čujemo li se? Aktiviraj se! u okviru projekta Izgradimo Budućnost zajedno: EU i Zapadni Balkan iz perspektive mladih, a koja se sastojala od jučerašnje fokus grupe sa mladima iz cijele Bosne i Hercegovine i današnje panel diskusije koja je obuhvatila je stručnjake i predstavnike mladih sa jučerašnjeg događaja, sa ciljem da se podigne svijest o tematici interneta i socio-političkom angažmanu mladih prema široj publici, te da se pruže konkretna rješenja.

Tokom posljednjih nekoliko godina, obim i upotreba digitalnih alata poput društvenih medija, značajno su se proširili u mnogim sferama našeg svakodnevnog života. Jedna od njih je politička sfera, gdje se građani uključuju u diskusije i debate i prikupljaju informacije o političkim dešavanjima. Cilj događaja je istražiti prakse i stavove mladih o tom pitanju, radi utvrđivanja načina na koje se društveni mediji mogu koristiti kao alat za jačanje demokratije. Teme o kojima se diskutovalo bile su internet slobode, dezinformacije i lažne vijesti.

Predstavnici mladih koji su diskutovali na jučerašnjem događaju, danas su imali priliku prezentovati svoje stavove, mišljenja i zaključke o društvenim mrežama i internetu općenito, kao sredstvu za njihovo svakodnevno djelovanje. Također, uz razgovor sa osobama koje direktno djeluju u ovoj sferi, kao što su to Irhana Čajdin iz Grupe 9 i Emir Zulejhić sa portala Raskrinkavanje.ba, došli su do novih spoznaja o praksama koje se tiču mladih na mreži. Ispred Delegacije Evropske Unije u Bosni i Hercegovini, obratio se i Vladimir Pandurević, voditelj programa za civilno društvo, EIDHR, te istakao kako je aktivna saradnja sa mladima ono što ovakve projekte čini uspješnim.

Neki od zaključaka sa jučerašnje diskusije uključuju ‘’dvije strane medalje’’ odnosno interneta, gdje su mladi izdvojili sljedeće: Informisanost, online društveni aktivizam i uvezivanje sa porodicom i prijateljima kao pozitivne strane, a lažne vijesti, loš uticaj na psihičko stanje korisnika, te govor mržnje kao negativne. Uz to, mladi su svoje diskusije posvetili i raspravi o mogućim rješenjima, te tu izdvajaju prijavljivanje negativnog sadržaja, kontinuiranu edukaciju mladih ljudi, te naznačavanje upotrebe filtera za uljepšavanje na objavljenim fotografijama.

Mladi online: Čujemo li se? Aktiviraj se! je dio projekta Izgradimo budućnost zajedno: EU i Zapadni Balkan iz perspektive mladih (Make Future Together: EU and the Western Balkans from the Youth Perspective) koji implementira Vanjskopolitička inicijativa BH u saradnji sa  članicama regionalne Think for Europe (TEN) mreže, Institutom za međunarodne odnose iz Rima, Centrom fondacije Bronislaw Geremek iz Varšave i Centrom za evropsku politiku iz Brisela. Projekat finansira Evropska unija u sklopu programa Evropa za građane i građanke.

Prvi dan završen – Mladi Online: Čujemo li se? Aktiviraj se!

Vanjskopolitička inicijativa BH danas je  sa grupom mladih iz cijele Bosne i Hercegovine razgovarala na događaju Mladi online: Čujemo li se? Aktiviraj se!

Zajedno smo s našim mladima istražili prakse i čuli njihove stavove pitanjma po pitanju  uključivanja građana u diskusije i debate i prikupljaju informacije o političkim zbivanjima na internetu, te smo utvrdili načine na koje se društveni mediji mogu koristiti kao alat za jačanje demokratije. U globalu smo diskutirali na teme internet slobode, dezinformacije i lažne vijesti.

Na drugom danu, mladi će prezentirati svoje ideje i stavove javnosti, te zajedno s ekspertima iz oblasti medijske pismenosti i onima koji djeluju zajedno s mladima razgovarati na ove teme.

Mladi online: Čujemo li se? Aktiviraj se! je dio projekta Izgradimo budućnost zajedno: EU i Zapadni Balkan iz perspektive mladih (Make Future Together: EU and the Western Balkans from the Youth Perspective) koji implementira Vanjskopolitička inicijativa BH u saradnji sa članicama regionalne Think for Europe (TEN) mreže, Institutom za međunarodne odnose iz Rima, Centrom fondacije Bronislaw Geremek iz Varšave i Centrom za evropsku politiku iz Brisela. Projekat finansira Evropska unija u sklopu programa Evropa za građane i građanke.

Online diskusija s ekspertima na temu “Mladi online: Čujemo li se? Aktiviraj se!”

Vanjskopolitička inicijativa BH poziva sve iz cijele Bosne i Hercegovine da se prijave za učešće na online diskusiji s ekspertima na temu Mladi online: Čujemo li se? Aktiviraj se! koja će se održati u četvrtak, 12.11.2020. godine sa početkom u 10.00 sati, na platformi Zoom.
Tokom posljednjih nekoliko godina, obim i upotreba digitalnih alata poput društvenih medija, značajno su se proširili u mnogim sferama našeg svakodnevnog života. Jedna od njih je politička sfera, gdje se građani uključuju u diskusije i debate i prikupljaju informacije o političkim zbivanjima. Cilj događaja je istražiti prakse i stavove mladih o tom pitanju, radi utvrđivanja načina na koje se društveni mediji mogu koristiti kao alat za jačanje demokratije. Teme o kojima će se diskutovati su internet slobode, dezinformacije i lažne vijesti.
Za učešće se možete prijaviti na linku: https://www.surveymonkey.com/r/6BGXBVR
Mladi online: Čujemo li se? Aktiviraj se! je dio projekta Izgradimo budućnost zajedno: EU i Zapadni Balkan iz perspektive mladih (Make Future Together: EU and the Western Balkans from the Youth Perspective) koji implementira Vanjskopolitička inicijativa BH u saradnji sa članicama mreže Think for Europe (TEN), Istituto affari internazionali (Italija), Fondacijom Bronislaw Geremex (Poljska) i Evropskim centrom za politiku (Belgija). Projekat finansira Evropska unija u sklopu programa Evropa za građane.

Poziv mladima za učešće na online događaju Mladi online: Čujemo li se? Aktiviraj se!

Vanjskopolitička inicijativa BH poziva sve mlade od 18 do 25 godina iz cijele Bosne i Hercegovine da se prijave za učešće na online događaju Mladi online: Čujemo li se? Aktiviraj se! koja će se održati u srijedu, 11.11.2020. godine sa početkom u 10.00 sati, na platformi Zoom.

Tokom posljednjih nekoliko godina, obim i upotreba digitalnih alata poput društvenih medija, značajno su se proširili u mnogim sferama našeg svakodnevnog života. Jedna od njih je politička sfera, gdje se građani uključuju u diskusije i debate i prikupljaju informacije o političkim zbivanjima. Cilj događaja je istražiti prakse i stavove mladih o tom pitanju, radi utvrđivanja načina na koje se društveni mediji mogu koristiti kao alat za jačanje demokratije. Teme o kojima će se diskutovati su internet slobode, dezinformacije i lažne vijesti.

Za učešće se možete prijaviti na linku: https://www.surveymonkey.com/r/J7HSR3N

Mladi online: Čujemo li se? Aktiviraj se! je dio projekta Izgradimo budućnost zajedno: EU i Zapadni Balkan iz perspektive mladih (Make Future Together: EU and the Western Balkans from the Youth Perspective) koji implementira Vanjskopolitička inicijativa BH u saradnji sa  članicama regionalne Think for Europe (TEN) mreže, Institutom za međunarodne odnose iz Rima, Centrom fondacije Bronislaw Geremek iz Varšave i Centrom za evropsku politiku iz Brisela. Projekat finansira Evropska unija u sklopu programa Evropa za građane.

Prijavite se na VPI BH Research Internship

Svi zainteresovani kandidati/kinje trebaju poslati najkasnije do 27.10.2020. godine slijedeće: 

– Vašu biografiju/CV na engleskom i fotografiju poslati na e-mail: mahir@vpi.ba

– Potrebno je popuniti aplikaciju na linku (engleski jezik): https://forms.gle/tobnmE3WvV4MKjED8

Vašu biografiju/CV na engleskom i fotografije poslati na e-mail mahir@vpi.ba

Samo kandiati/kinje koji uđu u uži izbor bit će pozvani na intervju.

O programu

VPI BH kampanja – imate pravo znati . . . .

VPI BH kampanja – imate pravo znati . . . .

Vanjskopolitička inicijativa BH je povodom Međunarodnog dana slobode pristupa informacijama u toku Septembra i Oktobra na društvenim mrežama organizovala kampanju “Imate pravo znati… ” kojoj je cilj bio podizanje svijesti građana vezanih za značaj slobodnom pristupu informacija.

Pored inofragika i animacija koje možete vidjeti u nastavku ovog članka, organizirali smo i specijalne dvije video emisije. Prvu emisiju smo imali priliku razgovarati s Draganom Ćuzulanom, koordinatorom Ureda koordinatora za reformu javne uprave u BiH i dali odgovore na slijedeća pitanja:

  • Koliko su građani BiH uopšte svjesni značaja slobode pristupa svim informacijama institucija?
  • Koji su načini i mehanizmi da se institucije otvore prema građanima?
  • Da li je proaktivna transparenost jedan od načina da se povjerenje poveća?
  • Koliko je Bosna i Hercegovina realno daleko od evropskog standarda javne uprave?

Drugo izdanje specijalne emisije smo razgovarali s Leilom Bičakčić, direktoricom Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) i dali odgovore na slijedeća pitanja:

  • Kako se boriti s ovim problemima i teškoćama s kojim se suočavaju medijski djelatnici u BiH?
  • Da li je težnja ka standardima poaktivne transparentosti javne uprave okosnica I uobičajno stanje rješnje ovih problema?
  • Koliko je Bosna i Hercegovina realno daleko od evropskog standarda javne uprave?

U nastavku pogledajte sadržaj kampanje:

Poziv za prijave: Fokus grupa u okviru WeBER 2.0 projekta

Vanjskopolitička inicijativa BH, u okviru projekta  Osnaživanje civilnog društva Zapadnog Balkana za reformisanu javnu upravu (WeBER  2.0) organizuje fokus grupu s kandidatima koji su se prijavljivali na javne pozive za zapošljavanje u institucijama BiH (na državnom nivou) u posljednje dvije godine.

Molimo sve zainteresovane kandidate da se prijave na mahir@vpi.ba  te da pošalju kontakt informacije (email i broj telefona), poziciju i instituciju u kojoj su konkurisali za radno mjesto.

Fokus grupa će se održati online na platformi ZOOM tokom septembra i oktobra 2020. godine.

Boj učesnika u fokus grupi je ograničen, te svi pojedinci koji žele da učestvuju u fokusnoj grupi moraju se prethodno prijaviti. Detaljne logističke informacije će biti proslijeđene prijavljenim kandidatima.

Za sva dodatna pitanja možete nas kontaktirati putem e-mail adrese.

Održana prezentacija studije “Strani autoritarni uticaj na Zapadnom Balkanu”

U utorak, 15.09.2020. godine Vanjskopolitička inicijativa BH organizovala je predstavljanje studije “Strani autoritarni uticaj na Zapadnom Balkanu” online putem platforme Zoom.

Studija je rezultat projekta «Razumijevanje i reagovanje na uticaj stranih aktera» koji ima za cilj razumijeti prirodu i kvantificirati stepen autoritarnog uticaja na zapadnom Balkanu, počevši od tri države: Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

Do sada su dostupna značajna saznanja o tome kako Rusija pokušava uspostavljati europske i američke političke procese, ali utjecaj Rusije i drugih supersila (npr. Turske, Irana, Kine) na zapadni Balkan manje je poznat i manje doveden u fokus. Cilj projekta je bolje razumijevanje, podizanje svijesti i reagiranje na utjecaj stranih aktera u Istočnoj i Srednjoj Europi. Ovaj projekt ima za cilj “stvaranje” alata koji će omogućiti detaljno mjerenje utjecaja aktera poput Ruske Federacije, Kineske Narodne Republike i drugih autoritarnih režima.

U predstavljanju analize su, pored autora, sudjelovali i prof. dr. Damir Kapidžić s Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i Strahinja Subotić, istraživač Centar za evropske politike – CEP.

Implementatori ovog projekta pored Vanjskopolitičke inicijative BiH su: Political Capital Budimpešta, Mađarska; Institut za demokratiju Societas Civilis Skoplje, Sjeverna Makedonija; Centar za demokratsku tranziciju Podgorica, Crna Gora, uz donatorsku podršku Nacionalnog fonda za demokratiju (National Endowment for Democracy – NED).

Analiza je dostupna samo na engleskom jeziku i možete preuzeti ovdje.

Javna percepcija pružanja usluga na Zapadnom Balkanu je u porastu

Rezultati istraživanja javnog mnijenja o pružanju usluga sugeriraju da vlade Zapadnog Balkana teže digitalizaciji i uslugama usmjerenim na građane. [1] Ovogodišnja istraživanja pokazuju da sve zemlje u regiji ili napreduju ili ostaju na nivou rezultata istraživanja prvog PAR Monitora 2017/2018.

Javna percepcija ukazuje da je pružanje usluga više orijentisano prema građanima

U poređenju sa rezultatima prethodnog PAR Monitora, Srbija i Albanija bilježe najuočljivije promjene u vezi sa građanskim percipiranjem jednostavnosti procesa javne administracije (Grafikon 1). Drugim riječima, u ove dvije zemlje zabilježen je porast od 23, odnosno 18%, a zatim slijedi Crna Gora sa 14%.

Grafikon 1: Proces javne administracije postao jednostavniji u posljednje dvije godine

Istraživanje isto tako pokazuje da skoro dvije trećina građana u regiji smatra da se vlade kreću ka procesu digitalizacije (69%). Osim u Bosni i Hercegovini, gdje nešto ispod 50% građana percipira ovaj trend, u svim drugim zemljama regiona, između 66 i 81% anketiranih građana ima ovo mišljenje. Na regionalnom nivou, građani su primijetili pozitivan napredak u vremenu potrebnom za ostvarivanje administrativnih usluga. Ovo je posebno izraženo u Srbiji, Albaniji i Crnoj Gori, gdje je više od 60% građana potvrdilo da se to isto vrijeme smanjilo.

Također, bitno je naglasiti da 58% građana u regiji tvrdi da prepoznaje napore vlade da pojednostave administrativne procedure – više nego što je to bilo iskazano u prethodnom PAR Monitoru. Kao i prije, javna administracija na Kosovu zauzima prvo mjesto na osnovu percepcija, a zatim slijedi Srbija.

Dostupnost e-usluga: veća svijest, isti nivoi upotrebe

Javnost je sve više svjesna postojanja e-usluga na području Zapadnog Balkana. Za razliku od prethodnog PAR Monitora, nijedna država nije ispod 50%, dok u Albaniji ovaj procenat dostiže visoku vrijednost od 74% (Grafikon 2). S druge strane, primjećeno je da jako mnogo građana još uvijek ne koristi ove usluge – trećina građana u regiji izjavila je da ih nikada nije koristila. Uz to, s manje od trećine građana koji ih koriste ili rijetko ili samo ponekad, mnogi su ih koristili samo povremeno. Značajno je da samo 10% građana redovno koristi e-usluge.

Grafikon 2: % građana koji tvrde da su svjesni dostupnosti e-usluga

U isto vrijeme, istraživanja pokazuju da većina građana u svakoj državi (između 70 i 80%) izjavljuje da su e-usluge jednostavne za upotrebu. Ovo nalikuje rezultatima PAR Monitora 2017/2018, u kojem je približno 80% anketiranih građana u svim zemljama regiona izjavilo da je ove usluge lako koristiti.

Imajući u vidu visoke rezultate, manjak informacija o e-uslugama ne može objasniti nizak nivo upotrebe. Više od dvije trećine građana koji su koristili e-usluge, često ili u nešto manjoj mjeri , imali su malo ili nikako poteškoća u ostvarivanju usluga koje su zatražili. Ipak, kada govorimo o javnoj percepciji, postoji značajan napredak u ostvarivanju usluga orijentisanih prema građanima u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji. S druge strane, situacija na Kosovu i u Sjevernoj Makedoniji je ostala nepromijenjena.

Regionalne vrijednosti indikatora za percepciju javnosti o orijentiranosti državne administracije ka građanima (skala 0-5)

 

[1] Što se tiče PAR monitora za 2019/2020, percepcija javnosti o svijesti i korisnosti mehanizama povratnih informacija i njihovoj dostupnosti građanima mjeri se anketama o percepciji javnosti koje su na isti način sprovedene u svakoj od zemalja zapadnog Balkana. Ankete su sprovedene u periodu od 5. do 30. maja 2020.