Analiza “Energetska geopolitika na Balkanu – Geopolitika i evropske integracije Zapadnog Balkana”

Zapadni Balkan ostaje infrastrukturno slabo povezan, sa atomiziranim energetskim tržištem, opterećen političkom nestabilnošću, što negativno utječe na energetsku sigurnost regije.

Neodstaju jasne i primjenjive mjere u pogledu pripremljenosti energetskih sistema država regije da odgovore na potencijalne šokove u slučaju prekida dotoka plina ili neke druge vrste energetskog šoka.

Vanjski akteri, u prvom redu Rusija i Kina, eksploatiraju klijentelistički pristup političkih elita u regiji, te na taj način oponiraju implementaciji ciljeva Energetske zajednice u zemljama Zapadnog Balkana.

Analizu možete preuzeti ovdje.

Sead Turčalo, april 2020.

Vanjske politike na Zapadnom Balkanu – Usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU

(Vanjsko)političko svrstavanje uz stavove EU u međunarodnim pitanjima, nije samo obaveza koju podrazumijeva proces priključenja EU, već suštinski testira političko i praktično opredjeljenje država Zapadnog Balkana za bavljenje širim međunarodnim kontekstom.

Kad je riječ o usklađenosti sa ZVSP EU, procenat saglasnosti država Zapadnog Balkana s deklaracijama Visokog predstavnika i odlukama Vijeća EU varira, a komparativna analiza pokazuje da se ni nivo usklađenosti ne poklapa sasvim sa statusom država u procesu priključenja članstvu EU.

Analizu možete preuzeti ovdje.

Nedžma Džananović, april 2020.

Nova dinamika Evrope! Čemu se BiH može nadati?

Bosna i Hercegovina treba unaprijediti svoj zakonodavni i institucionalni okvir kako bi osigurala ispunjavanje 14 ključnih prioriteta iz Miššljenja Komisije. To bi u sljedećoj dekadi trebalo da bude jedina politička agenda svih političkih stranaka u BiH. Zapadni Balkan je i dalje stratešški interes Evropske unije ali nije prioritet. Prioritet Evropske unije je raditi na vlastitoj sposobnosti, a dati vremena Zapadnom Balkanu da uradi domaću zadaću. Nova dinamika odvijat će se samo unutar EU. Bosna i Hercegovina se samo može nadati da će njene političke elite konačno krenuti naprijed.

Cilj ove analize jeste dati pregled mogućih promjena u unutrašnjoj i vanjskoj dinamici EU politike, kao i njene politike djelovanja prema proširenju u odnosu na Zapadni Balkan, a naročito na Bosnu i Hercegovinu. Ona će istražiti poruke koje je u tom kontekstu EU poslala prije i nakon što su formirane nove EU institucije. Obzirom da su evropske integracije dvosmjeran proces, analiza će također pokušati predstaviti trenutno stanje u Bosni i Hercegovini u pogledu zahtjeva i očekivanja Evropske unije u okviru Procesa stabilizacije i pridruživanja.

Publikacija dostupna ovdje.

Status kandidata za članstvo u EU- Između izazova i slabosti

Ljestvica očekivanja u BiH za dobivanje kandidatskog statusa sredinom 2017. godine postavjena je (pre)visoko. Uz postojanje političke volje ostvarivo, ali uzevši u obzir potrebno vrijeme i procedure, to bi značilo da BiH do isteka prvog polugodišta tekuće godine treba da riješi mnoga otvorena pitanja, kako interno, tako i u odnosima s EU-om, među kojima i ona koja nije uspjela riješiti ni u prethodnih deset godina…

 

Pročitajte tekst analize: Status kandidata za članstvo u EU: Između izazova i slabosti