Zapadni Balkan i COVID-19: Efekti na dobro upravljanje, vladavinu prava i civilno društvo

Ovaj policy brief bavi se otvorenim pitanja koja su se pojavila tokom krize COVID-19, s mogućim dugoročnim posljedicama na funkcionisanje demokratije i vladavine zakona u šest zemalja Zapadnog Balkana – Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Posebno se bavi utjecajem krize na funkcionisanje demokratskih institucija, pravosuđe, osnovna prava i slobode, transparentnost, civilno društvo i medije te nastavlja procjenjivati njen utjecaj na socijalnu i političku klimu u svakoj zemlji regije. Izvještaj identifikuje specifične probleme zemalja regije, kao i zajedničke probleme koje treba pomno pratiti u budućnosti.

Preuzmite policy brief ovdje.

Analiza “Energetska geopolitika na Balkanu – Geopolitika i evropske integracije Zapadnog Balkana”

Zapadni Balkan ostaje infrastrukturno slabo povezan, sa atomiziranim energetskim tržištem, opterećen političkom nestabilnošću, što negativno utječe na energetsku sigurnost regije.

Neodstaju jasne i primjenjive mjere u pogledu pripremljenosti energetskih sistema država regije da odgovore na potencijalne šokove u slučaju prekida dotoka plina ili neke druge vrste energetskog šoka.

Vanjski akteri, u prvom redu Rusija i Kina, eksploatiraju klijentelistički pristup političkih elita u regiji, te na taj način oponiraju implementaciji ciljeva Energetske zajednice u zemljama Zapadnog Balkana.

Analizu možete preuzeti ovdje.

Sead Turčalo, april 2020.

Vanjske politike na Zapadnom Balkanu – Usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU

(Vanjsko)političko svrstavanje uz stavove EU u međunarodnim pitanjima, nije samo obaveza koju podrazumijeva proces priključenja EU, već suštinski testira političko i praktično opredjeljenje država Zapadnog Balkana za bavljenje širim međunarodnim kontekstom.

Kad je riječ o usklađenosti sa ZVSP EU, procenat saglasnosti država Zapadnog Balkana s deklaracijama Visokog predstavnika i odlukama Vijeća EU varira, a komparativna analiza pokazuje da se ni nivo usklađenosti ne poklapa sasvim sa statusom država u procesu priključenja članstvu EU.

Analizu možete preuzeti ovdje.

Nedžma Džananović, april 2020.

Branitelji ljudskih prava na zapadnom Balkanu

Položaj branitelja ljudskih prava na Zapadnom Balkanu sve je nesigurniji.

Širom regije branitelji ljudskih prava, nevladine organizacije koje se bave ovim pitanjima, kao i neovisni mediji, izloženi su zastrašivanju, prijetnjama, digitalnim i fizičkim napadima i sveopćem zanemarivanju od strane vlasti.

Iako regija dijeli nekoliko zajedničkih stavki (spora integracija, slaba vladavina prava, zastrašivanje, ograničena demokratizacija, nedostatak sloboda medija itd.), ipak se svaka zemlja suočava s specifičnim izazovima i zaštita ljudskih prava ima jedinstvene posljedice, ovisno o lokalnim kontekstima.

Kao takvo, ovaj izvještaj koji je objavio Civil Rights Defenders sastavili su stručnjaci iz svake od šest država zapadnog Balkana, koji su opsežno istražili izazove i položaj branitelja ljudskih prava u regiji i ponudili širok spektar preporuka vlastima, međunarodnoj zajednici ,ali i medijima i braniteljima ljudskih prava. Nakon što je intervjuirao 100 branitelja ljudskih prava u svrhu ovog izvještaja, zaključak je da je ovo jedna od najdetaljnijih studija na terenu o njihovom položaju na Zapadnom Balkanu, za svaku zemlju.

Anida Šabanović iz VPI BH sudjelovala je u pripremi izvještaja „Branitelji ljudskih prava na zapadnom Balkanu“, koji možete pronaći ovdje (izvještaj dostupan samo na engleskom jeziku).

Nova dinamika Evrope! Čemu se BiH može nadati?

Bosna i Hercegovina treba unaprijediti svoj zakonodavni i institucionalni okvir kako bi osigurala ispunjavanje 14 ključnih prioriteta iz Miššljenja Komisije. To bi u sljedećoj dekadi trebalo da bude jedina politička agenda svih političkih stranaka u BiH. Zapadni Balkan je i dalje stratešški interes Evropske unije ali nije prioritet. Prioritet Evropske unije je raditi na vlastitoj sposobnosti, a dati vremena Zapadnom Balkanu da uradi domaću zadaću. Nova dinamika odvijat će se samo unutar EU. Bosna i Hercegovina se samo može nadati da će njene političke elite konačno krenuti naprijed.

Cilj ove analize jeste dati pregled mogućih promjena u unutrašnjoj i vanjskoj dinamici EU politike, kao i njene politike djelovanja prema proširenju u odnosu na Zapadni Balkan, a naročito na Bosnu i Hercegovinu. Ona će istražiti poruke koje je u tom kontekstu EU poslala prije i nakon što su formirane nove EU institucije. Obzirom da su evropske integracije dvosmjeran proces, analiza će također pokušati predstaviti trenutno stanje u Bosni i Hercegovini u pogledu zahtjeva i očekivanja Evropske unije u okviru Procesa stabilizacije i pridruživanja.

Publikacija dostupna ovdje.

Državni PAR Monitor – Izvještaj za BiH 2017/2018

Reforma javne uprave (RJU) se smatra ključnim preduslovom svih zemalja u procesu integracija u Evropsku uniju (EU). Kao kompleksna i sveobuhvatna reforma, RJU u zemljama Zapadnog Balkana je strogo analizirana kroz SIGMA principe javne uprave, koje je razvila OECD/SIGMA i podržala Evropska unija. Principi definišu funcionalnu upravu u pogledu na njenu sposobnost da pruži transparentne, učinkovite i efikasne usluge građanima i da podrži socio-ekonomski razvoj.

U kontekstu velikog vanjskog pritiska za osiguranje značajnog napretka u provedbi RJU, sve važniji su zahtjevi unutar zemalja za boljom upravom, kako bi kontinuirano vršili pritisak na vlasti da provode reforme kada, kao rezultat procesa integracija, prestanu vanjski pritisci i uslovljavanje. Organizacije civilnog društva, uz jedinstveno lokalno poznavanje funkcionalnosti uprava mogu predvoditi zagovaračke aktivnosti koje su usmjerene ka osiguravanju bolje uprave. Neovisni monitoring RJU i dijalozi s predstavnicima vlasti koji su zasnovani na činjenicama mogu biti dobar način za postizanje ovog cilja.

Na osnovu navedenog, WeBER projekat je izvršio prvi ciklus monitoringa. Struktuiranim pristupom, zasnovanim na činjenicama za monitoring RJU, reforme se približavaju javnosti, s posebnim fokusom na aspekte RJU koji su od najvećeg značaja organizacijama civilnog društva i javnost.
WeBER monitoring RJU uveliko ovisi o sposobnostima, znanju i vještinama civilnog društva Zapadnog Balkana. On se nadograđuje na SIGMA principe javne uprave kao temelja RJU, dok iste analizira kroz nezavisno izrađenu metodologiju monitoringa RJU. Sveukupna metodologija je zasnovana na odabiru 21 SIGMA principa u okviru šest ključnih područja za koje se vršio
monitoring i izvještavanja kroz 23 skupna indikatora koja se osvrću na različite aspekte RJU.

Izvještaj dostupan ovdje.

Proaktivna transparentnost i pravo na pristup informacijama: dvije strane istog novčića

Društva koja nazivamo demokratskim društvima zamišljamo kao okruženje u kojima vlast radi za dobrobit svojih građana i u suradnji sa njima. Jedna od vrijednosti demokratskog uređenja neke države je transparentnost rada njenih upravnih struktura, kao i poštivanje neotuđivih prava njenih građana. Proaktivna transparentnosti te sloboda pristupa informacijama, su osnovni načini direktne komunikacije između države i njenih građana.

Kada govorimo o Bosni i Hercegovini (BiH), zemlji koja je, deklarativno, demokratska država, još je daleko od ideala kad su u pitanju ova dva aspekta demokracije. Dijelom njena zatvorenost dolazi i od povijesnog naslijeđa iz doba komunizma, gdje nije bilo uobičajeno da se vlast pravda javnosti i opravdava svoje postupke i način rada. Međutim, za ovu neovisnu državu koja teži ka članstvu u Europskoj uniji i Euroatlantskim integracijama, potrebno je promijeniti ovu paradigmu načina komunikacije između države i njenih građana. Kako bi se izgradilo povjerenje građana u upravu, ona mora biti transparentna, njen rad mora biti vidljiv i razumljiv građanima, jer se time smanjuje mogućnost korupcije i zloupotrebe vlasti, te omogućuje građanima da uzmu aktvno učešće u donošenju odluka. No, još je uvijek prerano govoriti o postojanju konzistetntne proaktivne transparentnosti u BiH.

Prema istraživanjima WeBER projekta, percepcija civilnog društva o kvalitetu zakonodavstva i praksi pristupa informacijama od javnog značaja je na niskom nivou u svim zemljama Zapadnog Balkana, ali su BiH i Crna
Gora na samom dnu. Rezultati istraživanja za BiH pokazuju da se manje od 30% OCD slaže da organi javne uprave u svome radu dokumentiraju dovoljno informacija da omoguće javnosti ispunjavanje prava na slobodan pristup informacijama od javnog značaja. Nadalje, tek oko 20% anketiranih OCD je konstatovalo da su izuzeci od pretpostavke javnog karaktera informacija koje pružaju organi javne uprave adekvatno definirani
zakonom te da se adekvatno primjenjuju u praksi. Nešto pozitivnija su mišljenja za praktične dijelove traženja informacija, pa se tako informacije pružaju u traženom formatu, unutar rokova i besplatno. Istraživanje je
pokazalo i da većini internet stranica institucija u BiH nedostaje prilagođavanje informacija i podataka na način koji je razumljiv građanima. Dostupne informacije su tek dijelom upotpunjene, ažurirane, ili dostupne unutar „tri klika“ od početnih stranica institucija.

Više možete pročitati u političkom sažetku ovdje.

DRŽAVNA SLUŽBA I UPRAVLJANJE LJUDSKIM RESURSIMA

Izvode li se zadaće karakteristične za državnu službu izvan režima utemeljenog na zaslugama? Koliko je otvoreno, transparentno i pošteno zapošljavanje u državnu službu? Koliko je učinkovita zaštita položaja visokih državnih službenika od neželjenih političkih uplitanja? Saznajte u ovoj WeBER infografiki. Preuzmite infografiku ovdje (dostupno samo na engleskom jeziku).

Više o WeBER projektu ovdje.

Western Balkan PAR Monitor Report 2017/2018 dostupan ovdje (dostupno isključivo na engleskom jeziku).

WeBER PAR Monitor Izvještaj za BiH 2017/2018 dostupan ovdje (engleski jezik), izvještaj na bosanskom jeziku ovdje

Pružanje usluga

Kakvo je javno mišljenje – je li administracija orijentirana prema građanima ili ne? Mogu li građani dati povratne informacije o kvaliteti administrativnih usluga i jesu li povratne informacije javno dostupne? Što predstavnici nevladinog sektora misle o dostupnosti administrativnih usluga? Objavljuju li (i kako) pružatelji usluga informacije o ponuđenim uslugama? Saznajte u ovoj WeBER infografiki.

Preuzmite infografiku ovdje (dostupno samo na engleskom jeziku).

Više o WeBER projektu ovdje.

Western Balkan PAR Monitor Report 2017/2018 dostupan ovdje (dostupno isključivo na engleskom jeziku).

WeBER PAR Monitor Izvještaj za BiH 2017/2018 dostupan ovdje (engleski jezik), izvještaj na bosanskom jeziku ovdje

Strateški okvir za reformu javne uprave

Imaju li vlade Zapadnog Balkana učinkovite programe za reformu javne uprave? Da li se reforma javne uprave svrishodno implementira?. Postoje li funkcionalne structure koje upravljaju razvojem i provedbom reformi? Saznajte u ovoj WeBER infografici! 

Kako biste vidjeli infografiku u punoj veličini, kliknite ovdje (dostupno isključivo na engleskom jeziku).

Više o WeBER projektu ovdje.

Western Balkan PAR Monitor Report 2017/2018 dostupan ovdje (dostupno isključivo na engleskom jeziku).

WeBER PAR Monitor Izvještaj za BiH 2017/2018 dostupan ovdje (engleski jezik), izvještaj na bosanskom jeziku ovdje