Pozivamo vas na predstavljanje analize: “Vanjske politike država Zapadnog Balkana – usklađenost sa vanjskom politikom EU”, autorice prof. dr. Nedžme Džananović Miraščija

Vanjskopolitička inicijativa BH u saradnji sa Friedrich-Ebert-Stiftung BiH organizuje predstavljanje analize Vanjske politike država Zapadnog Balkana – usklađenost sa vanjskom politikom EU ,autorice prof. dr. Nedžme Džananović Miraščija.

Predstavljanje će se održati u subotu, 25.04.2020. godine, u terminu od 16:00 do 17:30 sati na platformi Zoom.

Refleksija i komentari na analizu:
• Dr. Jasmin Hasić, savjetnik u Ministarstvu vanjskih poslova BiH
• Adnan Ćerimagić, European Stability Initiative, Berlin (ESI)
• Dr. Senada Šelo-Šabić, Institut za razvoj i međunarodne odnose, Zagreb

Službeni jezik predstavljanja je BHS i prevod neće biti obezbjeđen. Također, predstavljanje će biti snimano i postoji mogućnost da će nakadno biti objavljeno, dijelom ili u cjelini.

Učesnici diskusije će biti predstavnici institucija EU i BiH, nevladinog sektora, akademske zajednice, medija, te studenti srodnih fakulteta. Predstavljaju će prisustvovati i određeni broj učesnika iz zemalja regije.

Za registraciju i učešće javite nam se na e-mail: haris@vpi.ba najkasnije do srijede, 22.04.2020., a za sve dodatne informacije i eventualna pitanja, stojimo vam na raspolaganju.
Linkove i tehničke upute ćete dobiti naknadno, po prihvaćanju poziva.

Diplomatija u kriznim situacijama: Bosna i Hercegovina u vrijeme COVID – 19

Piše: Mahir Sijamija

Ilustracija: Vanjskopolitička inicijativa BH

Od 5. marta 2020. godine, kada su registrovana prva dva slučaja zaraze,  građani Bosne i Hercegovine zajedno sa milionima ljudi širom svijeta suočavaju se s virusom COVID – 19. Protok ljudi, robe i kapitala je zaustavljen. Bosna i Hercegovina se poslije 2008. godine i globalnog financijskog kraha opet suočila sa krizom koja je zahvatila cijeli svijet, a koju će ovako mala zemlja teško sama prebroditi. Države širom svijeta suočavaju se s problemima nedostatka medicinske opreme za borbu protiv virusa, hrane i pitke vode. Veliki broj ljudi je ostao bez zaposlenja, čime je preživljavanje u vremenu zdravstvene krize postalo još teže. Nastavi čitati “Diplomatija u kriznim situacijama: Bosna i Hercegovina u vrijeme COVID – 19”

Dvorište EU u vremenu korone

Piše: Haris Ćutahija

Ilustracija: Vanjskopolitička inicijativa BH

U doba globalne pandemije korone, postoji i svijetla tačka: evropski put Bosne i Hercegovine nije zapostavljen. Naime, ostao je na istom nivou na kojem je bio prije pojave korona virusa – na nivou nule. Od trenutka dobijanja Mišljenja o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, u Bosni i Hercegovini se proces evropskih integracija skoro ne spominje. U fokusu javnosti nekako se uvijek nađu teme koje se zbog ubiranja jeftinog i slabo održivog, ali brzog, dnevnopolitičkog kapitala nameću kao važnije od evropskog puta. Nastavi čitati “Dvorište EU u vremenu korone”

VPI BH drugu godinu zaredom na listi Top 100 think-tank organizacija u Centralnoj i Istočnoj Evropi

Sa ponosom vas obavještavamo da je Vanjskopolitička inicijativa BH drugu godinu na listi Top 100 think-tank organizacija u Centralnoj i Istočnoj Evropi, prema rangiranju uglednog američkog programa Instituta Lauder, Univerziteta Pensilvanija (Go To Think Tanks Index), koji već 14 godina rangira najbolje svjetske think tank-ove, kao i mreže think tank-ova. VPI BH se nalazi na poziciji broj 89.

Pored ovog velikog uspjeha, sa ponosom vas obavještavamo i da se i regionalna mreža think tank-ova Zapadnog Balkana, Think for Europe Network (TEN), gdje je VPI BH jedna od partnerskih organizacija, našla se na listi najboljih svijetskih think tank mreža.  Više o radu TEN-a možete saznati ovdje. TEN – Think for Europe Network se nalazi na 34. poziciji, najboljih think-tank mreža u svijetu.

2019 Go To Think Tank Report Index možete pronaći na linku – https://bit.ly/3bjSutK.

Zvanično: WeBER 2.0 je krenuo!

Sa ponosom vas obavještavamo da je projekat WeBER dobio finansijsku podršku Evropske komisije za svoj nastavak. Tokom naredne tri godine nastavićemo da radimo na reformi javnih uprava na Zapadnom Balkanu.

Šest organizacija iz Zapadnog Balkana, članica mreže Think for Europe – TEN (Centar za evropske politike – CEP Beograd, Institut za demokratiju i posredovanje – IDM Tirana, Institut alternativa – IA Podgorica, Vanjskopolitička inicijativa – VPI Sarajevo, Grupa za pravne i političke studije – GLPS Priština, Institut za evropske politike – EPI Skopje), kojima koordinira Centar za evropske politike – CEP Beograd, i u partnerstvu sa European Policy CentreEPC iz Brisela, zahvaljujući finansijskoj podršci Evropske komisije, nastaviće svoj rad na daljem osnaživanju organizacija civilnog društva na Zapadnom Balkanu sa ciljem njihovog uključivanja u kreiranje i sprovođenje reforme javne uprave u skladu sa zahtjevima procesa pristupanja EU.

Vođen principima SIGMA inicijative, WeBER se zasnivao na važnosti učešća civilnog društva u proces praćenja napretka vlada u reformi javne uprave (RJU) na osnovu zahtjeva EU. Osnivanjem regionalne WeBER platforme za praćenje procesa reforme javne uprave i osnaživanjem organizacija civilnog društva izgradnjom kapaciteta i organizacijom konsultacija, WeBER je stvorio pritisak “odozdo na gore” za neophodnošću reformi. Ovo je postavilo temelje za kontinuirano uključivanje civilnog društva u proces reforme javne uprave, oslanjajući se za regionalni pristup i regionalno uporedive rezultate WeBER monitoringa.

Pod novim nazivom, Osnaživanje civilnog društva Zapadnog Balkana za reformisanu javnu upravu, koncepcija WeBER 2.0 oslanja se na rezultate WeBER-a i PAR Monitor izvještaja. WeBER 2.0 nastavlja sa razvijenim i dokazano efikasnim metodom intervencije u koji je primjenjivao u prvom projektu, odnosno, da stvaranje regionalnog i lokalnog pritiska, kao i potražnje za reformom javne uprave u skladu sa principima EU jeste najbolji (i jedini) način da se obezbijedi dugoročna efikasnost politike uslovljavanja EU u ovoj oblasti i da se ove reforme održe i nakon što zemlje Zapadnog Balkana postanu članice Unije.

Cilj WeBER 2.0 projekta je osnaženo civilno društvo, ojačano znanjem, vještinama i alatima za praćenje reforme javne uprave, pred kojem su nacionalne i lokalne vlade odgovorne za kvalitet politika, usluge koje pružaju i cijelokupno upravljanje na državnim i lokalnom nivou.

WeBER 2.0 je krenuo u decembru 2019. i trajaće do decembra 2022. godine.

Branitelji ljudskih prava na zapadnom Balkanu

Položaj branitelja ljudskih prava na Zapadnom Balkanu sve je nesigurniji.

Širom regije branitelji ljudskih prava, nevladine organizacije koje se bave ovim pitanjima, kao i neovisni mediji, izloženi su zastrašivanju, prijetnjama, digitalnim i fizičkim napadima i sveopćem zanemarivanju od strane vlasti.

Iako regija dijeli nekoliko zajedničkih stavki (spora integracija, slaba vladavina prava, zastrašivanje, ograničena demokratizacija, nedostatak sloboda medija itd.), ipak se svaka zemlja suočava s specifičnim izazovima i zaštita ljudskih prava ima jedinstvene posljedice, ovisno o lokalnim kontekstima.

Kao takvo, ovaj izvještaj koji je objavio Civil Rights Defenders sastavili su stručnjaci iz svake od šest država zapadnog Balkana, koji su opsežno istražili izazove i položaj branitelja ljudskih prava u regiji i ponudili širok spektar preporuka vlastima, međunarodnoj zajednici ,ali i medijima i braniteljima ljudskih prava. Nakon što je intervjuirao 100 branitelja ljudskih prava u svrhu ovog izvještaja, zaključak je da je ovo jedna od najdetaljnijih studija na terenu o njihovom položaju na Zapadnom Balkanu, za svaku zemlju.

Anida Šabanović iz VPI BH sudjelovala je u pripremi izvještaja „Branitelji ljudskih prava na zapadnom Balkanu“, koji možete pronaći ovdje (izvještaj dostupan samo na engleskom jeziku).

Studijska posjeta za pobjednike foto konkursa iz V4 zemalja

U periodu od 14.11.2019. do 17.11.2019. Vanjskopolitička inicijativa BH je organizovala studijsku posjetu u Bosnu i Hercegovinu za mlade ljude iz Slovačke, Češke Republike i Mađarske koji su učestvovali u foto natječaju na temu “USPJEŠNOG INTER-RELIGIJSKOG SUŽIVOTA I DIJALOGA“. Učesnici u ove tri zemlje su imali priliku da svoju sliku osmisle na osnovu video kolaža, koji je nastao kao rezultat podijeljenih ličnih iskustava i razmišljanja mladih ljudi u BiH, koji su u svojim pričama prikazali jednakosti kroz prizmu inter-religijskog suživota i dijaloga koji čine BiH jedinstvenom zemljom koja svojim primjerom može ponuditi mladim Česima, Mađarima i Slovacima čitanje historije u kojoj se vidi da uspješan dijalog između pripadnika različitih vjerskih zajednica može biti (i, zapravo, i jeste) pravilo, a ne izuzetak.

U okviru studijske posjete, učesnici su imali priliku da razgovaraju sa predstavnicima nevladinih organizacija u Sarajevu, Centra za napredne studije i Humanity in Action (HIA). Također, u prostorijama Međureligijskog vijeća u BiH, su se upoznali sa radom istog te da je to tijelo kroz koje se ističe dobra volja tradicionalnih crkava i vjerskih zajednica, da zajedničkim snagama doprinesu izgradnju građanskog društva u dijelovima gdje je uticaj crkava i vjerskih zajednica neprikosnoven.

U Muzeju ratnog djetinjstva su imali prezentaciju, a nakon toga i obilazak izložbenih materijala koji se odnose na odrastanje u ratu te su se upoznali sa pričama svake od mladih osoba koja je dostavila neki od predmeta koji su izloženi u muzeju. Izložba i ideja uspostavljanja muzeja je nastala na osnovu ilustrovane knjige na 328 stranica koja je donijela priču generacija odraslih u ratu.

Turističkim obilaskom grada i posjetom muzejima i najvažnijim historijskim dijelovima i ustanovama grada je završena studijska posjeta za studente i V4 zemalja.

Ove aktivnosti su organizovane u sklopu projekta pod nazivom „My Neighbour, Success Stories of the Inter-faith Dialogue within and beyond the V4 Countries“ (Moj susjed – Uspješne priče međureligijskog dijaloga unutar  zemalja skupine V4  i šire) finansiranog od strane International Visegrad Fund.

Nova dinamika Evrope! Čemu se BiH može nadati?

Bosna i Hercegovina treba unaprijediti svoj zakonodavni i institucionalni okvir kako bi osigurala ispunjavanje 14 ključnih prioriteta iz Miššljenja Komisije. To bi u sljedećoj dekadi trebalo da bude jedina politička agenda svih političkih stranaka u BiH. Zapadni Balkan je i dalje stratešški interes Evropske unije ali nije prioritet. Prioritet Evropske unije je raditi na vlastitoj sposobnosti, a dati vremena Zapadnom Balkanu da uradi domaću zadaću. Nova dinamika odvijat će se samo unutar EU. Bosna i Hercegovina se samo može nadati da će njene političke elite konačno krenuti naprijed.

Cilj ove analize jeste dati pregled mogućih promjena u unutrašnjoj i vanjskoj dinamici EU politike, kao i njene politike djelovanja prema proširenju u odnosu na Zapadni Balkan, a naročito na Bosnu i Hercegovinu. Ona će istražiti poruke koje je u tom kontekstu EU poslala prije i nakon što su formirane nove EU institucije. Obzirom da su evropske integracije dvosmjeran proces, analiza će također pokušati predstaviti trenutno stanje u Bosni i Hercegovini u pogledu zahtjeva i očekivanja Evropske unije u okviru Procesa stabilizacije i pridruživanja.

Publikacija dostupna ovdje.

Politička analiza “Nova dinamika Evrope! Čemu se BiH može nadati?”

Vanjskopolitička inicijativa BH je u saradnji sa fondacijom Friedrich Ebert 12.11.2019. godine organizovala predstavljanje političke analize “Nova dinamika Evrope! Čemu se BiH može nadati?”  autora Davora Vuletića.

Bosna i Hercegovina treba unaprijediti svoj zakonodavni i institucionalni okvir kako bi osigurala ispunjavanje 14 ključnih prioriteta iz Miššljenja Komisije. To bi u sljedećoj dekadi trebalo da bude jedina politička agenda svih političkih stranaka u BiH. Zapadni Balkan je i dalje stratešški interes Evropske unije ali nije prioritet. Prioritet Evropske unije je raditi na vlastitoj sposobnosti, a dati vremena Zapadnom Balkanu da uradi domaću zadaću. Nova dinamika odvijat će se samo unutar EU. Bosna i Hercegovina se samo može nadati da će njene političke elite konačno krenuti naprijed.

Cilj ove analize jeste dati pregled mogućih promjena u unu-trašnjoj i vanjskoj dinamici EU politike, kao i njene politike djelovanja prema proširenju u odnosu na Zapadni Balkan, a naročito na Bosnu i Hercegovinu. Ona će istražiti poruke koje je u tom kontekstu EU poslala prije i nakon što su formirane nove EU institucije. Obzirom da su evropske integracije dvosmjeran proces, analiza će također pokušati predstaviti trenutno stanje u Bosni i Hercegovini u pogledu zahtjeva i očekivanja Evropske unije u okviru Procesa stabilizacije i pridruživanja.

Analiza nastoji upoznati stručnjake za politike djelovanja koji dolaze iz različitih institucija, organizacije civilnog društva, diplomate, međunarodnu razvojnu zajednicu, medije, dužnosnike političkih stranaka i mlade političke vođe sa mogućim dešavanjima u formuliranju politike djelovanja u EU nakon evropskih izbora i formiranja EU institucija tokom narednih pet godina. Ona će im također skrenuti pažnju na učinke takvih dešavanja na evropske aspiracije Bosne i Hercegovine.

Učesnici panela, autor analize, Davor Vuletić (VPI BH), Dženana Hodžić, savjetnica u Delegaciji Evropske unije u BiH, Osman Topčagić, predsjednik Panevropske unije BiH, bivši šef Misije BiH pri Evropskoj uniji, Rasim Ibrahimagić, Inicijativa za monitoring evropskih integracija, Sarajevski otvoreni centar i Darija Ramljak, Direkcija za evropske integracije BiH u svom obraćanju su zaključili da Bosna i Hercegovina treba fundamentalno poboljšati svoj zakonodavni i institucionalni okvir kako bi osigurala ispunjavanje 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Komisije. Panel je moderirala Hana Sokolović, bivša urednica i novinarka N1 televizije. Elisabet Tomasinec (šefica političkog odjela u EUSR BiH) je imala uvodni govor.

Prezentaciji su prisustvovali predstavnici organizacija civilnog društva, akademske zajednice i nadležnih institucija, rezidentnih ambasada i misija u Bosni i Hercegovini i medija.

 

Naših 14 – alarm za buđenje ili izgovor za status quo?!

Piše: Anida Šabanović
Izbori su završeni u oktobru prošle godine, ali BiH još uvijek nema formirano Vijeće ministara niti Vladu Federacije BiH, pa je tako i Mišljenje Evropske komisije po pitanju Bosne i Hercegovine “srušilo” sav optimizam i prognoze lidera da će ova zemlja dobiti kandidatski status do kraja godine.

S druge strane, ako se već danas suočimo sa stvarnošću vezanom za naše kapacitete integriranja u EU uz ovakav državni sistem i sistem vrijednosti koji dominira među domaćim političkim elitama, možda ipak uspijemo do kraja godine pokazati da smo upalili alarm za buđenje i definisali korake za provođenje “naših 14” što bi značilo da je BiH napokon spremna da “dovede svoju kuću u red” i da na sve odgovori konkretnim radom i rezultatima.

Europska Unija je svoje mišljenje dostavila na osnovu procjene trenutnog sistema funkcionisanja institucija, politika, i pravnih propisa te onoga što je potrebno uskladiti sa europskim politikama i pravnom stečevinom tzv. Acquis. Ali, i kroz poštivanje ljudskih prava i implementaciju presuda Europskog suda za ljudska prava kao i obavezne uspostave savremene građanske parlamentarne demokratije. Međutim, EK u svom mišljenju nije preciznije odredila šta je ono od nabrojanih 14 što je BiH potrebno za kandidatski status. Jedino precizno što se u ovom momentu može reći jeste da je BiH jako daleko od kandidatskog statusa te da joj slijedi jedan težak period, period prelaska sa riječi na djela.

Odgovoriti na par hiljada pitanja iz upitnika Komisije je jedno i zaslužuje pohvalu no “naših 14” podrazumijeva sveobuhvatne smjernice za reforme koje zemlja treba da provede kako bi dobila preporuku za otvaranje pregovora o pridruživanju EU. Dobila se jedna dijagnoza stanja i razumski, sistemski i suštinski recept za ozdravljenje. Odmah poslije ovog recepta ide dobro poznati uvjet za BiH, a to je da izabrani zvaničnici zaista imaju političku volju za ovaj proces u zemlji koja je za EU okarakterisana kao zemlja društvenog, političkog i ekonomskog haosa.

Uz Mišljenje se nalazi i analitički izvještaj koji upoređuje situaciju u Bosni i Hercegovini sa standardima koji se primjenjuju u zemljama članicama EU, uključujući pitanja kao što je unutrašnje tržište, javne nabavke, politika konkurentnosti, okoliša, sigurnosti hrane i zaštite potrošača.

Uz EU podršku, BiH je provodila reforme, od pravosuđa, policije i javne uprave do obrazovanja i ekonomskih reformi i određeni napredak jeste postignut. Međutim, mnogo toga je još pred nama. Možda se zato očekivalo da će samo to biti dovoljno barem za preporuku za kandidatski status uz par pohvala od strane međunarodnih zvaničnika.

Ali…

Bosna  i Hercegovina i  dalje  ne zadovoljava  kriterije  koji se odnose  na stabilnost institucija koje garantuju demokratiju, vladavinu prava, ljudska prava i poštivanje i zaštitu manjina, treba da uskladi svoj ustavni okvir sa evropskim standardima i osigura funkcionalnost svojih institucija kako bi mogla preuzeti obaveze u vezi sa Evropskom unijom te unaprijediti svoj izborni okvir i funkcionisanje pravosuđa. Isto tako, treba osnažiti prevenciju i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala te osigurati efektivno funkcionisanje sistema upravljanja granicom, migracijama i azila te u potpunosti  provesti osnovne korake u reformi javne uprave.

Samo kad su u pitanju ekonomski kriteriji, određeni stepen makroekonomske stabilnosti je postignut, ali to su samo mali koraci jer i u ovom slučaju BiH treba da radi  na rješavanju  silnih prepreka  za pravilno funkcionisanje tržišnih  mehanizama  kao što  su  slaba vladavina  prava, velika birokratija, korupcija, dugotrajni i pretjerano složeni upravni postupci, što najviše osjete građani, koji ne vide poboljšanje i kojima sigurno izostanak preporuke za kandidatski status ne pada teško jer njih interesuje kada će se u BiH živjeti bolje i približno prosjeku EU, a sadašnje stanje i Mišljenje su samo potvrda da žive u zemlji u kojoj vrijede zakoni i standardi koji su daleko od onih koji važe u EU, ali daleko i od onih koji važe u zemljama regije.

Jedina zemlja sa kojom je BiH u ovom momentu na istom nivou jeste Kosovo, i to u javnoj upravi, vladavini prava i ekonomiji, što su prioriteti Europske komisije.

S druge strane, poređenje sa Albanijom zadnjih dana nije rijetkost jer je BiH dobila isto Mišljenje koje je Albanija dobila 2010. godine. Međutim, mnogi predviđaju da BiH na svom EU putu za Albanijom kasni minimalno 10 godina. Za BiH i Albaniju se ove godine ocijenjivalo stanje u četrdeset područja, i samo u jednom području, zaštiti intelektualnog vlasništva, BiH je ocjenjena malo bolje od Albanije.

Da li će doći do kandidatskog statusa, vidjećemo. Zavisi od političkih prilika i promatranja nove Komisije i zemalja članica na tu temu. EU ima velika očekivanja od domaćih lidera regiona, da naprave jedan konkretan pomak kao što su to napravile Sjeverna Makedonija i Grčka, da pokažu opredjeljenje za rješavanje dugotrajnih sporova i nastavak puta ka EU. A izgleda, da nekada ni to nije dovoljno…. Vidjet ćemo u periodu ispred nas…

Jedno je sigurno, potrebna je konkretnija ponuda iz EU i država članica. Ona mora biti nešto opipljivo, ali i važno za svakodnevni život građana, npr.  povećanje finansijske i tehničke podrške. Ovo je neophodno za izgradnju spremnosti u Parlamentima i vladama BiH da se dogovore o prioritetima koje je odredila Komisija ili s druge strane, bitno za građane da naprave korak i mijenjaju one koji se ne žele složiti.

EU mora nastaviti širiti svoj uticaj ukoliko misli uopće imati konkretnih poteza u cilju očuvanja ideje ujedinjene Europe. S druge strane, Bosna i Hercegovina, nema više prilika za propustiti i lopta je u našem terenu, vrijeme je da radom postignemo taj dugo očekivani pogodak!

Tekst napisan za European Western Balkans (OPINIONS) – na engleskom jeziku

Objavljeno i na: Vijesti.ba (na bosanskom jeziku)