Održan peti sastanak Državne radne grupe (DRG) za reformu javne uprave (RJU) u BiH

Na platformi Zoom, 22.7.2020. godine, održan je peti sastanak Državne radne grupe (DRG*) za reformu javne uprave (RJU) u BiH. Ovo je prvi sastanak radne grupe u Bosni i Hercegovini u okviru novog WeBER 2.0 projekta. Na sastanku je Mahir Sijamija, službenik za projekte VPI BH, najavio i predstavio novi program malih grantova za organizacije civilnog društva. Nakon toga su Anida Šabanović, direktorica VPI BH i Haris Ćutahija, istraživač VPI BH, održali prezentaciju na temu “Evropske konsultacije sa građanima: uvod i predstavljanje metoda”. Sastanak je završen diskusijom o provođenju i prioritetima reforme javne uprave u Bosni i Hercegovini, te o statusu i aktivnostima organizacija civilnog društva koje se tim bave.

Događaj je okupio predstavnike civilnog društva, kao i stručnjake iz oblasti reforme javne uprave.

*DRG je državni konsultativni mehanizam za dijalog između civilnog društva i predstavnika relevantnih državnih organa o kreiranju i praćenju procesa RJU u zemljama Zapadnog Balkana (ZB). DRG su konstituisane u svakoj od ovih zemalja, a kao dio šire regionalne WeBER platforme.

Njemačko predsjedavanje Vijećem EU: Zajedničkim snagama ka oporavku

Foto: Ilustracija/VPIBH

Pišu: Hata Kujraković i Mahir Sijamija

Savezna Republika Njemačka, kao jedan od najvažnijih partnera Bosne i Hercegovine, uz moto „Zajedno za oporavak Evrope” započela je 1. jula 2020. godine predsjedavanje Vijećem EU. SR Njemačka, kojoj je ovo 13. predsjedavanje Vijećem EU, usvojila je program u kojem je fokus stavljen na pandemiju COVID-19, odnosno na ekonomski i društveni oporavak od posljedica uzrokovanih pandemijom. Program je usmjeren na upravljanje krizom i sprečavanje širenja virusa te je naglašena potreba za saradnjom unutar EU, kao i na međunarodnoj razini. Neki od ključnih prioriteta SR Njemačke su inkluzivna strategija rasta, jačanje solidarnosti i održiva ekonomija.

Njemačka kao lider promjena u Uniji 

Iz programskog okvira predsjedavanja uočavamo opredjeljnost SR Njemačke za ublažavanje ekonomskih posljedica pandemije koje su zadesile EU, kao fenomen koji je upravo nastao na postulatima zajedničkog tržišta, ekonomije, slobode i tolerancije. Riječ je o ogromnoj finansijskoj preraspodjeli, koja bi trebala iznositi 1,85 milijardi eura. To je čin solidarnosti bez presedana, namijenjen osiguranju daljnjeg postojanja EU. “Naš zajednički cilj sada mora biti zajedničko i održivo rješavanje krize s pogledom na budućnost. To će biti vodeći princip našeg predsjedavanja Vijećem EU”, najavila je Angela Merkel, prenosi Deutsche Welle.

Klimatske promjene, Agenda 2030, digitalna transformacija i Brexit 

Osim dugoročnog prevladavanja posljedica krize, program je također usmjeren na dodatnih pet područja koja uključuju snažniju, pravedniju, održiviju Evropu, kao i Evropu sigurnosti i zajedničkih vrijednosti odnosno snažnu Evropu u svijetu. Istovremeno je fokus stavljen na rad na poboljšanju kohezije unutar EU uz zajedničko vanjsko djelovanje. Kako bi EU iz krize izašla ojačana i održiva, ekonomiji je potreban poticaj, što znači da je potreban sveobuhvatan zajednički paket za ekonomski i socijalni oporavak koji uključuje fond za obnovu i odgovarajuću prilagodbu Višegodišnjeg finansijskog okvira (VFO). Još jedan od ciljeva jeste poboljšanje evropskog kapaciteta za upravljanje krizama. Ovo podrazumijeva uključivanje pitanja poput klimatskih promjena, provedbu održivih razvojnih ciljeva Agende 2030 i digitalnu transformaciju te redefiniranje odnosa s Ujedinjenim Kraljevstvom nakon Brexita, kao i odnosa sa Kinom. Pitanje migracija, Zeleni dogovor (Green Deal) , kao i Konferencija o budućnosti Evrope dominirat će u posljednjoj fazi njemačkog predsjedavanja. Evropska komisija treba uskoro predstaviti prijedlog novog migracijskog paketa, koji uključuje i reformu zajedničkog sistema azila, a Njemačka se nada da će doći do pomaka kad je u pitanju ova oblast.

Odnos sa zapadnim Balkanom i BiH

U maju ove godine održan je Zagrebački samit, kao kruna predsjedavanja Republike Hrvatske Vijećem EU. Kada se sve uzme u obzir, samo održavanje Samita u najvećoj svjetskoj krizi poslije finasijskog kraha 2008. godine je uspjeh. Kako smo pisali u prošlom blogu, jasno je i da “ovaj Samit neće imati značaj onog zagrebačkog iz 2000. godine ili Solunskog iz 2003. godine”, te je predsjedavanje Republike Hrvatske u toj mjeri narušeno, jer je njena energija koja je uložena u samu organizaciju stavljena u drugi plan usljed pandemije COVID – 19. 

U programu koji je pripremila SR Njemačka naglašeno je kako je približavanje Evropskoj uniji u interesu zapadnog Balkana, kao i u samom strateškom interesu EU te da EU ima posebnu odgovornost prema zemljama zapadnog Balkana te prema južnim i istočnim susjedima. „Želimo osigurati da EU ostane sposobna djelovati i raditi u partnerstvu s drugima i na temelju jasnih pravila“, naglasila je u svom blogu Nj. E. Margret Uebber, Ambasadorica SR Njemačke u BiH. U kontekstu granica za regiju zapadnog Balkana,  navedeno je kako niti jedna regija na svijetu nije bliža EU od šest država zapadnog Balkana te da EU i zapadni Balkan vežu bliski međuljudski odnosi. Nj. E. Ambasadorica Uebber je dodala kako je važno da su zemlje zapadnog Balkana uključene u odgovor na krizu, naglašavajući da su sredstva u iznosu od 80,5 miliona eura namijenjena samo za BiH čime EU šalje Bosni i Hercegovini „snažan znak solidarnosti i povezanosti.“

Iako je pandemija COVID-19 ograničila aktivnosti, Nj. E. Uebber smatra kako je za vrijeme hrvatskog predsjedavanja postignut napredak u politici EU sa zapadnim Balkanom, navodeći odluku o otvaranju pregovora o pristupanju s Albanijom i Sjevernom Makedonijom te paket pomoći koji je EU komisija predstavila krajem aprila u iznosu od 3,3 milijarde eura za zapadni Balkan. Posebno je naglasila kako je migracija mladih, pored ekonomskih posljedica pandemije, poseban izazov s kojim će se zemlje zapadnog Balkana suočiti u narednom periodu.

U programu „Zajedno za oporavak Evrope” stoji da će SR Njemčaka iskorisiti predsjedavanje Vijećem EU za umrežavanje donosioca odluka i drugih relevantnih aktera na Zapadnom Balkanu, potaknuti demografski razvoj, te će nastaviti raditi na stvaranju boljih perspektiva za mlade. Prije je iz Njemačke vlade najavljeno da će podržati regiju zapadnog Balkana sa dodatnih 10 miliona eura, te ovim poslati jasan signal da Budućnost zapadnog Balkana leži u EU!“

Zajedno za oporavak zapadnog Balkana s Evropom

Iz programa predsjedavanja vidimo da je opredjeljenje SR Njemačke ekonomski oporavak Unije. Evropska unija je nastala na vrijednostima zajedničkog tržišta, ekonomije, sigurnosti, slobode i tolerancije.  Njemačka, kao jedan od lidera Unije, upravo potencira povratak ka tim vrijednostima, zbog povećanog nacionalizma, zatvaranja granica i sličnih politika usljed pandemije COVID – 19.

EU se u posljednje vrijeme suočava s velikim izazovima unutrašnje konsolidacije, pa je francuski predsjednik Macron još prije pandemije najavio reforme Unije te nemogućnost njenog proširenja.  Predsjedavanje Vijećem EU SR Njemačka će nastojati iskoristiti kako bi Uniju vratila na početne postavke njenog razvoja i prosperiteta. Iako je mogućnost velikog birokratskog aparata da radi u punoj snazi smanjena, jer je došlo do redukcije fizičkih sastanaka EU čelnika usljed pandemije COVID-19, SR Njemačka je postavila jasan cilj – zajedničkim snagama treba donijeti veliki broj odluka kako bi se kriza prevladala.


Program “Zajedno za oporavak Evrope” možete pogledati na linku

 

Zapadni Balkan i COVID-19: Efekti na dobro upravljanje, vladavinu prava i civilno društvo

Ovaj policy brief bavi se otvorenim pitanja koja su se pojavila tokom krize COVID-19, s mogućim dugoročnim posljedicama na funkcionisanje demokratije i vladavine zakona u šest zemalja Zapadnog Balkana – Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Posebno se bavi utjecajem krize na funkcionisanje demokratskih institucija, pravosuđe, osnovna prava i slobode, transparentnost, civilno društvo i medije te nastavlja procjenjivati njen utjecaj na socijalnu i političku klimu u svakoj zemlji regije. Izvještaj identifikuje specifične probleme zemalja regije, kao i zajedničke probleme koje treba pomno pratiti u budućnosti.

Preuzmite policy brief ovdje.

Predstavljanje analize “Energetska geopolitika na Balkanu – Geopolitika i evropske integracije Zapadnog Balkana”

Vanjskopolitička inicijativa BH i Fondacija Friedrich Ebert organizovale su na nešto drugačiji način u periodu pandemije COVID – 19 predstavljanje političke analize “Energetska geopolitika na Balkanu – Geopolitika i evropske integracije Zapadnog Balkana” autora prof. dr. Seada Turčala.

Predstavljanje je snimano na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu u video formatu emisije, gdje je voditelj razgovarao s našim panelistima koji su dali svoj osvrt na rukopis autora. Video sadržaj kojeg možete pogledati ovdje, također će biti distrubiran televizijama I ostalim elektronskim medijima.

U predstavljanju analize su, pored autora, sudjelovali i prof. dr. Ešref Kenan Rašidagić s Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Amer Kapetanović iz Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) i doc. dr. Sanela Klarić, zastupnica Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, ekspretica i savjetnica u udruženju Green Council.

Analiza energetskog sektora, energetskih politika i strategija moguća je kroz različite pristupe – ekonomski, ekološki, geopolitički i sl. U središtu ove analize bio je geopolitički pristup. U ovom pristupu države i akteri koje bismo mogli označiti unitarnim ili približno unitarnim (unitary-like actors) imaju presudan utjecaj u energetskom sektoru.

Geopolitički pristup energetskim pitanjima ili energetska geopolitika neodvojivo je povezana sa energetskom sigurnošću, koja je unutar tog pristupa osnovni cilj svake energetske politike, za razliku od ekonomskog ili ekološkog pristupa u kojem se preferiraju pitanja održivosti, kompetitivnosti i sl.

U geopolitičkom pristupu, u prvom redu se promatra geografski položaj određene države ili regije iz perspektive lokacije energetskih resursa koji su joj potrebni, te se analizira njihova pristupačnost, akteri koji ih kontroliraju, cijena, postojeće i alternativne transportne rute, odnosi na regionalnom i globalnom tržištu, tržišni mehanizmi i regulatorni okvir koji mogu utjecati na ponašanje aktera, raspoloživost vlastitih energetskih resursa i upravljanje njima, te političke odluke, način i okvir unutar kojeg se one donose.

Analiza je dostupna ovdje.

Analiza “Energetska geopolitika na Balkanu – Geopolitika i evropske integracije Zapadnog Balkana”

Zapadni Balkan ostaje infrastrukturno slabo povezan, sa atomiziranim energetskim tržištem, opterećen političkom nestabilnošću, što negativno utječe na energetsku sigurnost regije.

Neodstaju jasne i primjenjive mjere u pogledu pripremljenosti energetskih sistema država regije da odgovore na potencijalne šokove u slučaju prekida dotoka plina ili neke druge vrste energetskog šoka.

Vanjski akteri, u prvom redu Rusija i Kina, eksploatiraju klijentelistički pristup političkih elita u regiji, te na taj način oponiraju implementaciji ciljeva Energetske zajednice u zemljama Zapadnog Balkana.

Analizu možete preuzeti ovdje.

Sead Turčalo, april 2020.

Nakon Samita EU – Zapadni Balkan: BiH plaća cijenu zaostajanja u procesu pridruživanja EU

Piše: Osman Topčagić

Foto: Twitter / EU2020HR

Dvije sedmice nakon Zagrebačkog samita lidera Evropske unije i “partnera” sa Zapadnog Balkana zgodno je vrijeme da se ponovo sagledaju njegovi rezultati i poruke. Već je iznešeno mišljenje da je najveći uspjeh činjenica da je Samit održan. I doista, kad se sagledaju glavni izazovi i pitanja sa kojima se Evropska unija danas suočava ta tvrdnja i dalje stoji. Neki od tih izazova se navode i kao prijetnja samoj opstojnosti Evropske unije kakva je danas. Nastavi čitati “Nakon Samita EU – Zapadni Balkan: BiH plaća cijenu zaostajanja u procesu pridruživanja EU”

Još uvijek bez dovoljnih informacija o učinku vlade

Prvi rezultati praćenja reforme javne uprave (PAR Monitor 2019/2020)

U oblasti razvoja javnih politika, PAR Monitor 2019/2020 je započeo sa ispitivanjem koje su to informacije dostupne građanima o učinku i rezultatima vlada na Zapadnom Balkanu.

Nalazi pokazuju da građani zemalja regije, osim u BiH i, u manjoj mjeri, Sjevernoj Makedoniji, nemaju pristup osnovnim informacijama o radu njihovih vlada; nivo detalja koji je dat u godišnjim izvještajima o radu je mahom nedovoljan za ostvarenje djelotovornog nadzora od strane javnosti. U pogledu razumljivosti i podacima o učinku u navedenim izvještajima situacija je još slabija, a pogotovo je neredovno izvještavanje o sprovođenju centralnih strateških dokumenata. Nastavi čitati “Još uvijek bez dovoljnih informacija o učinku vlade”

Proaktivno objavljivanje informacija još uvijek na niskom nivou u regionu

Prvi rezultati praćenja reforme javne uprave (PAR Monitor 2019/2020)

Zabrinjavajući trendovi u pogledu ograničenog proaktivnog objavljivanja informacija od strane uprava regiona, a koji su uočeni u prvom PAR Monitoru 2017/18 godine, nisu se značajno promijenili ove godine. Nastavi čitati “Proaktivno objavljivanje informacija još uvijek na niskom nivou u regionu”