DIPLOMACY TALKS PODCAST / epizoda 5 – Esmir Milavić

🎙🎬 U posljednjoj 5 epizodi prve sezone “Diplomacy talks podcast-a” smo razgovarali sa Esmir Milavic producentom i reporterom N1 Sarajevo o ključnim vanjskopolitičkim događajima iz svijeta, regiona i BiH.

➡️ Esmir Milavić je vanjskopoltički novinar s bogatim iskustvo. Radio je u Kanadi dugi niz godina, više o njemu možete pročitati na: http://ba.n1info.com/Tv-lica/a244022/… 

Interakcija ciljeva EU za borbu protiv klimatskih promjena i regulative državnih pomoći u oblasti obnovljive energije

Naš suradnik Davor Vuletić objavio je naučni rad na temu “Interakcija ciljeva EU za borbu protiv klimatskih promjena i regulative državnih pomoći u oblasti obnovljive energije” u Hrvatskom godišnjaku za europsko pravo i politiku.

Ovaj rad analizira interakciju između ciljeva EU za klimatske promjene i propisa o državnoj pomoći u području obnovljive energije kroz hronologiju usvajanja ključnih dokumenata politike EU i srodnog zakonodavstva. Pravila EU o državnoj pomoći nameću određena ograničenja za javno financiranje obnovljivih izvora energije, što je ključno za pravovremeno postizanje ciljeva klimatskih promjena u EU. Članak identificira četiri izazova u tom pogledu. Krajnji izazov za EU je kako pomiriti nauku, tržišnu ekonomiju i energetsku politiku. Još jedan od izazova za EU bila je različita nacionalna energetska politika prije nego što je ‘pojam energetski’ uveden u Lisabonski ugovor. Treći izazov za Komisiju je kako pomjeriti pitanja klimatskih promjena na najviši nivo odlučivanja. Konačni izazov je okvir državne pomoći koji podržava ublažavanje klimatskih promjena, čije bi nadolazeće promjene trebale riješiti jaz između ambicija i realnosti. Cilj rada je procijeniti dosljednost politike zakonodavstva EU o klimatskim promjenama kako bi se utvrdilo je li vjerodostojnost EU kao “zelenog lidera” samo nominalna. Pojam “nominalnog zelenog lidera” povezan je s dosljednošću zakonodavstva EU o klimatskim promjenama koje, čini se, nisu imale očekivani učinak utvrđen Kjotskim protokolom i Pariškim sporazumom. Rad donosi ambiciozne politike licem u lice s podacima o državnoj pomoći za klimatske i energetske ciljeve i upoređuje ih s tehnološkim očekivanjima u uvođenju obnovljivih izvora energije. Pitanje koje se postavlja jeste je li vrijeme da EU više uravnoteži razumijevanje ‘zajedničkog interesa’ prema ublažavanju klimatskih promjena na štetu određenih elemenata politike konkurencije.

Ključne riječi: klimatske promjene, konkurencija, proizvodnja električne energije, unutarnje tržište, obnovljivi izvori energije, državna pomoć.

Tekst na engleskom jeziku dostupan je na linku.

Cijeli godišnjak možete pogledati na:

Vol 16 (2020): ONLINE FIRST | Croatian Yearbook of European Law and Policy (cyelp.com).

Kroz slijepu ulicu: Iskorištavanje novih prilika za jačanje odnosa EU i Zapadnog Balkana

Uspješna ekonomska i demokratska transformacija Zapadnog Balkana ne ovisi samo o koherentnijem političkom angažmanu EU i njenih država članica s regijom, već i o učinkovitijoj upotrebi čitavog spektra alata unutar novih politika proširenja. Revidirana metodologija za pristupne pregovore i nedavno najavljeni Ekonomski i investicioni plan (EIP) imaju potencijal da ožive trom proces integracije u EU. Da bi ovi instrumenti bili uspješni, bilo bi neophodno pokazati da pomažu u napredovanju procesa. To će biti slučaj samo ako se započnu pregovori s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, tj. Prve međuvladine konferencije (IGC) održavaju se za vrijeme njemačkog predsjedavanja Vijećem EU. Na taj će način EU i njene države članice pokazati svoju stvarnu posvećenost procesu, a također će vjerovatno podstaknuti ostale zemlje u regionu da ubrzaju svoje lokalne procese transformacije u skladu sa pristupanjem EU.

Analiza je dostupna samo na engleskom jeziku. Preuzmi PDF*

DIPLOMACY TALKS PODCAST / epizoda 4 – Damir Kapidžić

U četvrtoj emisiji “Diplomacy talks podcast-a” smo razgovarali sa profesorom Damirom Kapidžćem o nedavno održanim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama.

Damir Kapidžić je vanredni profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu iz oblasti komparativne politike. Predmet njegovog istraživanja su etnički konflikti, političke stranke i power-sharing. Posebice ga zanimaju formalni i neformalni procesi i institucionalni aranžmani kroz koje se legitimiraju demokratske i autoritarne politike. Više informacija su dostupne na osobnoj web stranici: https://damirkapidzic.com

Završena dvodnevna aktivnost Mladi online: Čujemo li se? Aktiviraj se!

U četvrtak, 12.11.2020. godine završena dvodnevna aktivnost Vanjskopolitičke inicijative BH Mladi Online: Čujemo li se? Aktiviraj se! u okviru projekta Izgradimo Budućnost zajedno: EU i Zapadni Balkan iz perspektive mladih, a koja se sastojala od jučerašnje fokus grupe sa mladima iz cijele Bosne i Hercegovine i današnje panel diskusije koja je obuhvatila je stručnjake i predstavnike mladih sa jučerašnjeg događaja, sa ciljem da se podigne svijest o tematici interneta i socio-političkom angažmanu mladih prema široj publici, te da se pruže konkretna rješenja.

Tokom posljednjih nekoliko godina, obim i upotreba digitalnih alata poput društvenih medija, značajno su se proširili u mnogim sferama našeg svakodnevnog života. Jedna od njih je politička sfera, gdje se građani uključuju u diskusije i debate i prikupljaju informacije o političkim dešavanjima. Cilj događaja je istražiti prakse i stavove mladih o tom pitanju, radi utvrđivanja načina na koje se društveni mediji mogu koristiti kao alat za jačanje demokratije. Teme o kojima se diskutovalo bile su internet slobode, dezinformacije i lažne vijesti.

Predstavnici mladih koji su diskutovali na jučerašnjem događaju, danas su imali priliku prezentovati svoje stavove, mišljenja i zaključke o društvenim mrežama i internetu općenito, kao sredstvu za njihovo svakodnevno djelovanje. Također, uz razgovor sa osobama koje direktno djeluju u ovoj sferi, kao što su to Irhana Čajdin iz Grupe 9 i Emir Zulejhić sa portala Raskrinkavanje.ba, došli su do novih spoznaja o praksama koje se tiču mladih na mreži. Ispred Delegacije Evropske Unije u Bosni i Hercegovini, obratio se i Vladimir Pandurević, voditelj programa za civilno društvo, EIDHR, te istakao kako je aktivna saradnja sa mladima ono što ovakve projekte čini uspješnim.

Neki od zaključaka sa jučerašnje diskusije uključuju ‘’dvije strane medalje’’ odnosno interneta, gdje su mladi izdvojili sljedeće: Informisanost, online društveni aktivizam i uvezivanje sa porodicom i prijateljima kao pozitivne strane, a lažne vijesti, loš uticaj na psihičko stanje korisnika, te govor mržnje kao negativne. Uz to, mladi su svoje diskusije posvetili i raspravi o mogućim rješenjima, te tu izdvajaju prijavljivanje negativnog sadržaja, kontinuiranu edukaciju mladih ljudi, te naznačavanje upotrebe filtera za uljepšavanje na objavljenim fotografijama.

Mladi online: Čujemo li se? Aktiviraj se! je dio projekta Izgradimo budućnost zajedno: EU i Zapadni Balkan iz perspektive mladih (Make Future Together: EU and the Western Balkans from the Youth Perspective) koji implementira Vanjskopolitička inicijativa BH u saradnji sa  članicama regionalne Think for Europe (TEN) mreže, Institutom za međunarodne odnose iz Rima, Centrom fondacije Bronislaw Geremek iz Varšave i Centrom za evropsku politiku iz Brisela. Projekat finansira Evropska unija u sklopu programa Evropa za građane i građanke.

Prvi dan završen – Mladi Online: Čujemo li se? Aktiviraj se!

Vanjskopolitička inicijativa BH danas je  sa grupom mladih iz cijele Bosne i Hercegovine razgovarala na događaju Mladi online: Čujemo li se? Aktiviraj se!

Zajedno smo s našim mladima istražili prakse i čuli njihove stavove pitanjma po pitanju  uključivanja građana u diskusije i debate i prikupljaju informacije o političkim zbivanjima na internetu, te smo utvrdili načine na koje se društveni mediji mogu koristiti kao alat za jačanje demokratije. U globalu smo diskutirali na teme internet slobode, dezinformacije i lažne vijesti.

Na drugom danu, mladi će prezentirati svoje ideje i stavove javnosti, te zajedno s ekspertima iz oblasti medijske pismenosti i onima koji djeluju zajedno s mladima razgovarati na ove teme.

Mladi online: Čujemo li se? Aktiviraj se! je dio projekta Izgradimo budućnost zajedno: EU i Zapadni Balkan iz perspektive mladih (Make Future Together: EU and the Western Balkans from the Youth Perspective) koji implementira Vanjskopolitička inicijativa BH u saradnji sa članicama regionalne Think for Europe (TEN) mreže, Institutom za međunarodne odnose iz Rima, Centrom fondacije Bronislaw Geremek iz Varšave i Centrom za evropsku politiku iz Brisela. Projekat finansira Evropska unija u sklopu programa Evropa za građane i građanke.

Online diskusija s ekspertima na temu “Mladi online: Čujemo li se? Aktiviraj se!”

Vanjskopolitička inicijativa BH poziva sve iz cijele Bosne i Hercegovine da se prijave za učešće na online diskusiji s ekspertima na temu Mladi online: Čujemo li se? Aktiviraj se! koja će se održati u četvrtak, 12.11.2020. godine sa početkom u 10.00 sati, na platformi Zoom.
Tokom posljednjih nekoliko godina, obim i upotreba digitalnih alata poput društvenih medija, značajno su se proširili u mnogim sferama našeg svakodnevnog života. Jedna od njih je politička sfera, gdje se građani uključuju u diskusije i debate i prikupljaju informacije o političkim zbivanjima. Cilj događaja je istražiti prakse i stavove mladih o tom pitanju, radi utvrđivanja načina na koje se društveni mediji mogu koristiti kao alat za jačanje demokratije. Teme o kojima će se diskutovati su internet slobode, dezinformacije i lažne vijesti.
Za učešće se možete prijaviti na linku: https://www.surveymonkey.com/r/6BGXBVR
Mladi online: Čujemo li se? Aktiviraj se! je dio projekta Izgradimo budućnost zajedno: EU i Zapadni Balkan iz perspektive mladih (Make Future Together: EU and the Western Balkans from the Youth Perspective) koji implementira Vanjskopolitička inicijativa BH u saradnji sa članicama mreže Think for Europe (TEN), Istituto affari internazionali (Italija), Fondacijom Bronislaw Geremex (Poljska) i Evropskim centrom za politiku (Belgija). Projekat finansira Evropska unija u sklopu programa Evropa za građane.

Poziv mladima za učešće na online događaju Mladi online: Čujemo li se? Aktiviraj se!

Vanjskopolitička inicijativa BH poziva sve mlade od 18 do 25 godina iz cijele Bosne i Hercegovine da se prijave za učešće na online događaju Mladi online: Čujemo li se? Aktiviraj se! koja će se održati u srijedu, 11.11.2020. godine sa početkom u 10.00 sati, na platformi Zoom.

Tokom posljednjih nekoliko godina, obim i upotreba digitalnih alata poput društvenih medija, značajno su se proširili u mnogim sferama našeg svakodnevnog života. Jedna od njih je politička sfera, gdje se građani uključuju u diskusije i debate i prikupljaju informacije o političkim zbivanjima. Cilj događaja je istražiti prakse i stavove mladih o tom pitanju, radi utvrđivanja načina na koje se društveni mediji mogu koristiti kao alat za jačanje demokratije. Teme o kojima će se diskutovati su internet slobode, dezinformacije i lažne vijesti.

Za učešće se možete prijaviti na linku: https://www.surveymonkey.com/r/J7HSR3N

Mladi online: Čujemo li se? Aktiviraj se! je dio projekta Izgradimo budućnost zajedno: EU i Zapadni Balkan iz perspektive mladih (Make Future Together: EU and the Western Balkans from the Youth Perspective) koji implementira Vanjskopolitička inicijativa BH u saradnji sa  članicama regionalne Think for Europe (TEN) mreže, Institutom za međunarodne odnose iz Rima, Centrom fondacije Bronislaw Geremek iz Varšave i Centrom za evropsku politiku iz Brisela. Projekat finansira Evropska unija u sklopu programa Evropa za građane.

Trump na potezu: Mnogo je pitanja na stolu, ali gdje su odgovori?

Ilustracija: VPI BH

Piše: Emina Kuhinja

Trostruki val pandemije, policijska brutalnost i rasna podjela, brojni globalni neprijatelji, izgubljeni politički partneri, narušena reputacija, sve zajedno sa predsjednikom koji najavljuje svoju namjeru da na bilo koji način sačuva svoj status, pogoduju trenutnoj situaciji u onome što se smatra kolijevkom demokratije – Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). Sličniji scenariju za distopijski film nego političkom okruženju u demokratskoj zemlji, ovaj kontekst vrlo dobro služi predsjedniku Donaldu Trumpu, koji ne propušta zabavljati šire mase svojim tipičnim izvođenjem Trumpizma. Svakako, nepodcjenjivanje Trumpa trebalo je biti lekcija naučena nakon predsjedničkih izbora 2016. godine.

Budući da se u SAD-u približavaju predsjednički izbori 2020. godine, a imajući u vidu trenutno stanje u SAD-u i na globalnom nivou, mora se dovesti u pitanje ideja da Amerika ponovo postane velika (‘Make America Great Again’) tokom četverogodišnjeg mandata Donalda Trumpa. Ne samo da su se pojavili novi problemi, već su stari ustrajali i čak se povećali. Razumijevanje trenutnih problema i načinā na koje trenutni predsjednik (ne) rješava tekuću situaciju ključno je za istraživanje američkog konteksta uoči izbora u novembru.

Iako se Trumpov javni nastup ponekad činio zabavnim ostatku svijeta, istina je da je američka administracija uspjela postići neka postignuća. Najtrajniji učinak Trumpove administracije može se vidjeti u saveznom pravosuđu, kroz niz imenovanja. Tačnije, Donald Trump imenovao je 53 sudija u američkim apelacijskim sudovima (češće ih se naziva okružnim sudovima) tokom svog prvog mandata, u usporedbi s 55 imenovanja tokom dva mandata koja je imao bivši američki predsjednik Barack Obama. Obzirom na činjenicu da se ti sudovi smatraju najmoćnijim i najutjecajnijim u Sjedinjenim Državama, a sastojali su se od saveznih sudija sa doživotnim stažem, to u osnovi znači da će učinak tih imenovanja pod Trumpovom administracijom biti trajan. Da bi se shvatila veličina ovog utjecaja, važno je razumjeti ulogu tih sudova u američkoj politici. Naime, zbog njihove sposobnosti da stvore pravne presedane u američkim državama i činjenice da se njihove žalbe podnose Vrhovnom sudu Sjedinjenih Država, oni imaju snažan politički utjecaj na mnoge aspekte zakona Sjedinjenih Država. Dakle, na konačnu odluku djelovat će niz konzervativaca imenovanih u tim sudovima, bez obzira na rezultat predsjedničkih izbora.

Nadalje, ono što će se smatrati Trumpovim najupečatljivijim, a opet jednim od najkontroverznijih, zakonodavnih dostignuća je Zakon o smanjenju poreza i zapošljavanju, potpisan u decembru 2017. godine. Neke promjene koje zakon donosi uključuju smanjene porezne stope za biznise i pojedince, povećani standardni odbici i porodični poreski krediti, kao i rast cijena dionica. Glavni očekivani ishodi ovog zakona uključuju povećanje deficita radi podsticanja ekonomije, povećanje BDP-a i procenat zaposlenosti. Uprkos entuzijazmu Republikanaca nad revizijom poreza, britanski Guardian izvijestio je da je taj zakon još uvijek sa određenim nivoom kontroverznosti shvaćen od strane grupe profesora poreznog prava iz SAD-a, koji su tvrdili da je to “ubrzan i tajnovit proces koji je rezultirao duboko manjkavim zakonodavstvom ”. Uglavnom su se Demokrate protivile zakonu, jer su ga doživljavali kao doprinos samo korporacijama i onima koji zarađuju vise, na štetu zajednica srednje klase.

Kada je riječ o pitanju nacionalne sigurnosti, u martu 2019. godine, Trumpova administracija uspjela je voditi operaciju protiv takozvane Islamske države, koja je izgubila nasilno okupiranu teritoriju, kao i njihovog terorističkog vođu Abu Bakr-a al-Bagdadi-a kasnije iste godine. Upravo su rezultati poput ovih pridonijeli povećanju popularnosti Trumpove retorike o tome da Ameriku (opet) učini velikom, prije pandemije.

S druge strane, njegovo je vodstvo bilo upitno i osporavano tokom cijelog njegovog mandata, prvenstveno zbog njegovog populističkog narativa, kontroverznih izjava i zanemarivanja nauke u kreiranju politike. Najnoviji primjer toga leži u Trumpovom (ne)snalaženju u trenutnoj pandemijskoj situaciji uzrokovanom izbijanjem virusa COVID-19. Neuvođenjem adekvatnih mjera, SAD su postale zemlja koju je virus najviše pogodio na svijetu. Bez obzira na to, odluka Sjedinjenih Država da povuku članstvo u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) predstavlja još jedan ishitren i iracionalan potez za koji se predviđa da će rezultirati katastrofalnim scenarijem.

Još jedna ključna karakteristika Trumpovog mandata bili su javni protesti protiv policijske brutalnosti, potaknuti smrću Georgea Floyda. što je dodatno pojačalo postojeće rasne tenzije. Ipak, Trump je nastavio minimizirati ovo pitanje, često izbjegavajući komentare, osim ako oni nisu podrazumijevali kritike demonstranata. Učesnici protestā nazivani su kriminalcima i nasilnicima, kojima se zamjera to što ostvaruju svoje demokratsko pravo na proteste i podižu svoj glas kako bi zaštitili manjinska prava. Ovo prikazuje dvosmislenost Trumpove politike: sloboda izbora s jedne strane koja podrazumijeva izbor (ne)poštivanja restriktivnih mjera i upotrebe maski, ali zanemarujući taj izbor kada je u pitanju organiziranje protesta protiv sistemske prijetnje Afro-Amerikancima, Latinoamerikancima i imigrantima. Konačno, Trumpovo odbijanje da osudi bijele supremacističke skupine izazvalo je veliko negodovanje javnosti.

Trumpova remetilačka politika nastavila se tokom predizborne kampanje. Njegovi napori da osigura drugi mandat uključuju blokiranje prihoda američke poštanske službe, kako bi se otežala obrada glasačkih listića, za koje on vjeruje da bi mogli donijeti glasove koji idu u korist njegovog protivnika. Za Demokrate, ovi remetilački pokušaji jasno podvlače da predsjednik pokušava ograničiti glasačka prava, dok dodatno izlaže glasačku populaciju opasnostima virusa ako izađu na birališta.

Povrh svega, smrt sutkinje Ruth Bader Ginsburg pogodila je sve one koji poštuju demokratske principe u SAD-u. Njena smrt izazvala je ozbiljnu raspravu između Demokrata i Republikanaca, kao i šire javnosti. Demokrate snažno zagovaraju zamjenu sudija nakon izbora, dok se Trump tome usprotivio, započevši postupak nominacije prije samih izbora zakazanih za 3. novembar.

Trumpova predizborna kampanja nakratko je prekinuta kad su se predsjednik, prva dama i neki članovi Republikanske stranke zarazili virusom. Međutim, kontroverzni Trumpov povratak u Bijelu kuću nakon manje od sedmicu dana od zaraze, trebao je predstaviti njegovu snagu i podržati percepciju među njegovim glasačima da virus nije toliko jak kako tvrde naučnici. Nadalje, Trump je tvrdio da je njegova infekcija “blagoslov od Boga”, jer je mogao saznati više o liječenju, koje lažno identificira kao lijek za koronavirus. U svom obraćanju javnosti Trump je tvrdio da može pružiti isti tretman Amerikancima.

Sve u svemu, globalnu reputaciju SAD-a narušilo je Trumpovo vodstvo, obilježeno politikom podjela, strahom i širenjem mržnje. Imidž američke demokratije prije 2016. godine sada je znatno narušen unutarnjim sukobima i podjelama, koji prijete da oštete naslijeđe američke demokratske baštine. Trump pokušava uvjeriti javnost i glasače da Demokrate žele anarhiju, proteste, pljačku i slobodno kretanje migranata. S druge strane, on želi stvoriti percepciju da su Republikanci jedini istinski rodoljubi i heroji koji su tu da zaštite vladavinu zakona i prava predviđenih Ustavom SAD-a.

Trumpov stil je fokusiran na retoriku koja oslikava populističku retoriku. Trumpova najnovija izjava da bi se izbori trebali tretirati kao nepravedni ako ne bude ponovno izabran izaziva nove zabrinutosti i neizvjesnosti u vezi s predstojećim američkim izborima.

Kraj Trumpovog prvog mandata donosi više pitanja nego odgovora. Je li Amerika ‘opet sjajna’? Možda za neke jeste, ali za mnoge u SAD-u i globalno, američka demokratija je jako patila tokom Trumpovog mandata. Posljedice njegovog mandata ostat će vidljive još dugo, bez obzira hoće li Trump biti ponovno izabran ili ne. Konačna odluka je na američkom narodu, a ako bude ponovno izabran, Trump će sigurno oblikovati američku demokratiju u dogledno vrijeme.

Prijavite se na VPI BH Research Internship

Svi zainteresovani kandidati/kinje trebaju poslati najkasnije do 27.10.2020. godine slijedeće: 

– Vašu biografiju/CV na engleskom i fotografiju poslati na e-mail: mahir@vpi.ba

– Potrebno je popuniti aplikaciju na linku (engleski jezik): https://forms.gle/tobnmE3WvV4MKjED8

Vašu biografiju/CV na engleskom i fotografije poslati na e-mail mahir@vpi.ba

Samo kandiati/kinje koji uđu u uži izbor bit će pozvani na intervju.

O programu