Kud plovi ovaj brod: Gdje je i šta radi bosanskohercegovačka diplomatija?
Autor: Edo Kanlić
Bosna i Hercegovina je posljednjih godina usljed turbulentnih dešavanja u međunarodnoj politici izgubila status koji je imala u ratnim devedesetim i poraću. Ipak, ta država se vraća na agendu u međunarodnim krugovima zbog geopolitičkog preslagivanja moći uzrokovanog agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu. Zemlje Zapadnog Balkana su detektovane kao novo potencijalno žarište[1], što je između ostalog rezultat višegodišnjeg zapostavljanja te regije od strane Zapada. Bosna i Hercegovina je zbog izuzetno decentralizovanog političkog sistema posebno ranjiva, a to dokazuje unilateralno djelovanje pojedinih političkih aktera u toj zemlji. Dok neki ukrajinsku krizu vide kao priliku za oživljavanje umrtvljenog euroatlantskog puta[2] Bosne i Hercegovine i zemalja regije, mnogi se sa pravom pitaju gdje je i šta radi bosanskohercegovačka diplomatija. Ovaj osvrt podsjeća na važne aspekte djelovanja bh. diplomatije i razloge njene neefikasnosti.
Cijeli blog preuzmite ovdje: Kud plovi ovaj brod: Gdje je i šta radi bosanskohercegovačka diplomatija?
Blog nastao u sklopu programa “Aktuelna vanjska politika”
Ako se vratimo na pitanje gdje je i šta radi bh. diplomatija u trenutku kada zemlje regije koriste svaku priliku da se dokažu kao kredibilan partner Evropske unije i Zapadnih sila, dovoljno je ponovo pročitati predstavljene aspekte vođenja vanjske politike Bosne i Hercegovine. Bh. diplomatija je odraz ukupnih političkih dešavanja u toj zemlji, gdje se preveliki fokus na etničko pri imenovanju diplomata radi na uštrb sposobnosti i kvaliteta. Usvajanje Zakona o vanjskim poslovima Bosne i Hercegovine bio bi dobar temelj početku reforme ove oblasti sa ciljem stvaranja koherentnosti i sistemskog pristupa koji prvenstveno zastupa interese države Bosne i Hercegovine. Do tada će se stanovnici ove zemlje morati oslanjati na prijatelje u svijetu u nadi da će njihovo djelovanje približiti Bosnu i Hercegovinu euroatlantskom klubu kojem se načelno svi želimo približiti.
[1] “Popov: Posle Ukrajine, Zapadni Balkan sledeće moguće žarište krize”. N1, 04.03.2022., dostupno na: https://rs.n1info.com/region/popov-posle-ukrajine-zapadni-balkan-sledece-moguce-zariste-krize/
[2] Aneta Durović, “Pozivi za ‘evropeizaciju’ Balkana zbog rata u Ukrajini”. Radio slobodna Evropa, 08.03.2022., dostupno na: https://www.slobodnaevropa.org/a/eu-integracije-balkan-crna-gora-ukrajina-rat/31743185.html
