Izmjene Izbornog zakona u BiH između nekoliko vatri
Autor: Daniel Lazarević
U izvještaju Europske komisije (EK) o Bosni i Hercegovini za 2021. godinu se navodi kako se politički akteri i institucije „moraju uključiti u transparentan i inkluzivan dijalog kako bi otklonili dugotrajne izborne nedostatke uoči sljedećih općih izbora u oktobru 2022. godine.“ Ustavne i izborne reforme neophodne su za rješavanje prioriteta 1. i 4. iz mišljenja Europske komisije za članstvo BiH u Europskoj uniji (EU) i njihovo odgađanje predstavlja jedan od ključnih razloga stagnacije, ako ne i degradacije, cjelokupnog demokratskog sistema ove zemlje. Primjera radi, zbog nedostatka dogovora oko Izbornog zakona, Vlada Federacije BiH je od 2018. godine u tehničkom mandatu jer Hrvatska Demokratska Zajednica BiH blokira formiranje nove vlasti. Zbog očigledne nemogućnosti domaćih političkih aktera da ovu krizu samostalno prevaziđu, predstavnici Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i EU – Matthew Palmer i Angelina Eichhorst, imaju važnu ulogu medijatora u cijelom procesu. Osim medijatora i domaćih aktera, u situaciju se aktivno uključuje i susjedna Republika Hrvatska (RH) sa interesom da učini „sve najbolje za Hrvate koji tamo (u BiH) žive.“ S tim u vezi, cilj ovog rada jeste predstaviti trenutnu situaciju u BiH po pitanju izmjena Izbornog zakona, ulogu stranih medijatora – SAD-a i EU, te osvrnuti se na ulogu RH.
Cijeli blog preuzmite ovdje: Izmjene Izbornog zakona u BiH između nekoliko vatri
Blog nastao u sklopu programa “Aktuelna vanjska politika”
Rastuće političke tenzije i podrivanje demokratije u BiH isprepliće se sa naporima međunarodnih aktera EU i SAD-a kad su u pitanju izborne i ustavne reforme. No svima je jasno da su izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH neophodne, ne samo jer je Europska komisija to postavila kao jedan od 14 uvjeta koje BiH mora ispuniti kako bi postala kandidat za članstvo u EU, već i za jačanje demokratije i ljudskih prava u ovoj zemlji. Stoga je nužno da međunarodni akteri nastave vršiti pritisak na domaće političare kako bi se postigao dogovor. Oktobarski izbori 2022. godine na kojima se biraju članovi Predsjedništva i Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Parlamenta Federacije BiH, Narodne skupštine Republike Srpske te skupština deset kantona u Federaciji BiH moraju biti održani, sa ili bez dogovora. Neodržavanje izbora ili prolongiranje u svrhu postizanja određenih dogovora i/ili promjena, produbit će krizu koja će odvesti BiH u još veće etničke podjele i nacionalne tenzije. Pažnja i pomoć međunarodne zajednice po pitanju Izbornog zakona je tu, ali činjenica je da je sve u rukama domaćih političara.
