Male države na raskršću geopolitičkih žarišta
Autori: Dijana Petrušić, Harisa Bojčić, Omar Memišević, Ognjen Knežević, Srđan Jelisić
Kandidatura Švicarske za članstvo nestalne članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) u mandatu 2023/2024 autorima donosi pitanje kakva je to zapravo uloga malih država u trenutnom svjetskom geopolitičkom poretku. Upravo to je tema ovog bloga, definisati šta su to zapravo male države, te iznijeti valjanu argumentaciju tezi da one zapravo mogu biti značajnim dijelom međunarodnog poretka, nosioci vladavine prava, multilateralne i pregovaračke diplomatije. Države poput Bosne i Hercegovine (BiH) te kao već pomenute Švicarske mogu nam poslužiti kao primjeri ali i argumentacija kojim akcijama podstaći kooperaciju između država, kako ponuditi pozitivne promjene ali i iskoristiti svoje pravo na glas u poretku u kojem najviše pažnje dobijaju velike svjetske sile.
Glas malih država u trenutnom geopolitičkom poretku
Svjetski geopolitički poredak u kome najviše dominiraju, pa se tako najviše i spominju velike sile, poput Sjedinjenih Američkih država, Kine i Rusije na prvi utisak ne daje toliko prostora malim državama. Zašto nam se to čini? Šta su to zapravo male države? Iako ne postoji jasno utvrđena, opće prihvatljiva definicija šta se podrazumijeva pod terminom ”mala država”, u ovom blogu koristit ćemo se definicijom Foruma malih država da u tu kategoriju spadaju sve zemlje sa manje od 10 miliona stanovnika, tako određujući populaciju kao glavnu karakteristiku podjele. Ono što jednu državu čini bitnom u međunarodnom poretku nije samo njena površina, nego i dinamika njenog rada. Tu su svakako i različite inicijative koje podstiče u međunarodnom poretku, te borba za rješavanje globalnih pitanja. Prema tome, glas malih država trebao bi se čuti kroz sve institucionalne mehanizme najvećih svjetskih organizacija čiji su prvobitni ciljevi poštivanje ljudskih prava, svjetski mir i sigurnost. Iako u komparaciji sa velikim svjetskim silama, kapacitet malih država za utjecaj na situaciju u svijetu površinski ne izgleda obećavajući, ipak postoje različiti načini da male države ostvare svoje pravo i podignu svoj glas. Članstvo u međunarodnim organizacijama kao što su Ujedinjene nacije ili u nadnacionalnoj zajednici europskih država, Europskoj uniji pruža malim državama mogućnost utjecaja na međunarodni sistem. Prosperitetne male države, sa finansijskim i administrativnim sredstvima te kvalitetnih inicijativama za rješavanje nekih globalnih pitanja i prijetnji, poput klimatskih promjena mogu postati neko ko mijenja društvene norme. Važnost malih država ne očituje se samo u njihovom članstvu u međunarodnim organizacijama, nego i u svom geostrateškom značaju, što ih automatski čini bitnijim. Jedan od takvih primjera je i Island. Iako malen u geografskom i populacijskom smislu, Island je od perioda Drugog svjetskog rata te perioda Hladnog rata iznimno važan kao geostrateški sigurnosni aspekt Sjeveroatlanstkom savezu. S druge strane, male države članstvom u Ujedinjenim nacijama osiguravaju potrebnu stabilnost provođenjem zajedničkih pravila, kao što je slučaj u Generalnoj skupštini UN-a. S druge strane, nije u svakom tijelu Ujedinjenih nacija isti način glasanja. Stvari se, naprimjer, u Vijeću sigurnosti UN-a odvijaju drugačije, budući da je u ovo najveće sigurnosno tijelo svijeta uvedena mogućnost podizanja veta, odnosno mogućnost blokiranja bilo kakve rezolucije u ovom Vijeću bez obzira koliku međunarodnu podršku ona imala. Pravo veta ima 5 stalnih članica Vijeća sigurnosti a to su Sjedinjene Američke Države, Rusija, Kina, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Uzimajući u obzir pravo veta, zapitamo se kakva je to onda uloga ostalih 10 nestalnih članica Vijeća sigurnosti?
Bosna i Hercegovina kao primjer
Za primjer ćemo u nastavku uzeti Bosnu i Hercegovinu, zemlju s kompleksnim političkim i administrativnim uređenjem, manjkom političke volje i dubokim podjelama koje zapaljivom retorikom potresaju građane ove zemlje. Bosni i Hercegovini je mjesto nestalne članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija donijelo veliki ugled te je u tom periodu približilo Europskoj uniji ali i doprinijelo iskustvu njene vanjske politike. BiH je svoj diplomatski vrhunac u Vijeću sigurnosti doživjela na mjestu predsjedatelja, mjestu koje zahtijeva dosta pažnje, napora i predanosti, ali bosanskohercegovačka delegacija je posao odradila za svaku pohvalu. Upravo jednomjesečno predsjedavanje ovim Vijećem je jedan od najpogodnijih načina kako male države mogu podići svoj glas, budući da ova pozicija uključuje mogućnost utjecaja na mjesečni program, vođenje agende ali i organiziranje jedne ili više sjednica od posebnog interesa i pitanja za tu zemlju. Neki od svjetskih sigurnosnih problema koji su se našli u periodu 2010/2011 kada je BiH bila jednom od nestalnih članica ovog UN-ovog tijela jesu i Arapsko proljeće, te pitanje nezavisnosti Južnog Sudana, kao samo neke od tema koje su u tom periodu potresale svjetsku javnost. U ovom periodu, BiH je glasala u više od stotinu rezolucija, što praktično znači da je svojim glasom doprinijela miru i stabilnosti regija potresenim razornim konfliktima. To je samo jedan od načina i primjera kako male države mogu svojim glasom mogu sudjelovati u akcijama na svjetskom nivou, u nekim od najvećih sigurnosnih tijela.
Budućnost Švicarske kao nestalne članice Vijeća sigurnosti UN-a
Kandidaturu za mjesto nestalne članice u mandatu 2023/2024 podnijela je i Švicarska, zemlja s kojom se Bosna i Hercegovina često upoređuje upravo zbog kompleksnosti političkog i administrativnog uređenja. Ipak, Švicarska je odličan primjer da uz prisustvo političke volje, kompromisom i željom za konstantnim napretkom, kompleksnost političkog i administrativnog sistema nužno ne mora da bude prepreka. Uzimajući u obzir višestoljetnu neutralnost Švicarske, sasvim sigurno je da je ova tema plodonosno tlo za dalje istraživanje. Da se podsjetimo, neutralnost je u suštini pravni uvjet kojim država izjavljuje da nije uključena u sukob ili rat i ukazuje na svoju namjeru da se suzdrži od potpore ili pomoći bilo kojoj strani. Iako su akademska i politička pitanja o karakteru i budućnosti neutralnosti Švicarske u kontekstu njenog mandata u Vijeću sigurnosti UN-a apsolutno opravdana i kao takva nude ograničene odgovore bitno je imati na umu historiju, kontekst i format manifestacije Švicarske neutralnosti u jednom širem društveno-političkom i historijskom kontekstu. Bitno je naglasiti ulogu Švicarske u njenom dosadašnjem međunarodnom angažmanu na polju izgradnje mira, međunarodnih pregovora, te humanitarnim akcijama u toliko konfliktnih područja u svijetu. Švicarska je i van okvira Ujedinjenih nacija radila na pregovaračkim projektima unutar Palestinske samouprave, na liniji Havana-Washington, Rijad-Teheran. U slučaju da Švicarska, a to je vrlo izvjesno, dobije mjesto u Vijeću sigurnosti, ovakvim načinom vođenja svoje aktivne vanjske politike, ova – Konfederacija može da unaprijedi razvoj svjetskog mira, rasplete humanitarne krize i kao takva svoj mandat završi na način pohvalan svim stranama. Argument koji ide u prilog ovoj tezi leži upravo u njenoj neutralnosti, budući da u periodu najvećih geopolitičkih žarišta, Švicarska, slijedeći svoju neutralnost neće pristrasno pristupiti niti jednoj od strana, nego ponuditi potencijalno realnije inicijative. Švicarska je već pokrenula svoju kampanju za promociju kandidatuere pod nazivom ”A Plus for Peace” odnosno ”Plus za mir” u kojoj navodi četiri jasna razloga putem kojih može svojom aktivnom vanjskom politikom utjecati na članice u Vijeću Sigurnosti. Pored predanosti Švicarske miru, tu je prisutna i promocija međunarodnog humanitarnog prava, važnost na provođenju Agende za održivi razvoj, te važnost švicarskog grada Ženeve za multilateralizam. Kampanja Švicarske je usmjerena i na njenu pokretačku uloga u inovativnom razvoju i digitalizaciji. Sve su ovo načini putem kojih jedna mala zemlja može da učestvuje u kreiranju agende u Vijeću sigurnosti i time na dnevni red stavi raspravu o ovim pitanjima u kontekstu svjetske sigurnosti. Time, Švicarska može sudjelovati u izazovima vanjske politike, geopolitičkim žarištima kako smo ih nazvali, bez pristrasnosti jednoj od sukobljenih strana, postavljajući humaniji cilj na prvo mjesto. Više od petsto godina Švicarske neutralnosti koja se, duboko ukorijenja u vrijednostima svih njenih grđana toliko njeguje, dokaz su za to.
”Budući koraci maliih država na raskršću geopolitičkih žarišta”
Posmatrajući trenutno stanje u svijetu, rast Kine i ruskog utjecaja u Europi, krizu demokratije i rast autoritarizma, sasvim izvjesno je da nas čekaju turbulentna vremena. Turbulentna vremena ne znače da glas malih država treba utihnuti. To je prilika za njih da promovišu vladavinu prava, međunarodne institucije i međunarodno pravo. To je i šansa da unaprijede svoj diplomatski ugled, onako kako je BiH uspjela uraditi predsjedavanjem Vijećem sigurnosti. Šansa je za male države da na svjetsku agendu detaljnije stave neke od globalnih prijetnji, kao što su klimatske promjene. Geopolitička žarišta i svjetski problemi zasigurno će biti izazov i za Švicarsku, kao sve izvjesniju nestalnu članicu Vijeća sigurnosti. Međutim, njegovanje Švicarske neutralnosti, opredijeljenost za mir, održivi razvoj, međunarodno pravo i multilateralizam razlozi su zašto od ove zemlje možemo očekivati mnogo članstvom u najvećem sigurnosnom tijelu svijeta. Kako i u samoj kampanji Švicarske za mandat 2023/2024 stoji, dijalog, izgradnja povjerenja i konsenzusa su u njenim vrijednostima. Ostaje nam da vidimo da li će Švicarska, nošena ovim vrijednostima i načelima uvesti novu eru malih država u Vijeću sigurnosti UN-a. U tom skladu, zaista ćemo s dozom optimizma pratiti sve dalje korake i planove na tom putu, te nadamo se posvećivati više pažnje utjecaju malih država u svijetu jer njihova veličina se ne mjeri geografijom i populacijom, nego pozitivnim utjecajem koje ostvare na ostatak svijeta. U prilog tome govori i činjenica da su najsretniji, najslobodniji i najbogatiji stanovnici svijeta, kao po pravilu, građani malih zemalja.
