Građani prije svega: Druga regionalna WeBER konferencija
- – 26. februar 2021. – Druga regionalna konferencija Građani na prvom mjestu je održana 25. i 26. februara. Konferencija je održana u hibridnom formatu, a govornici iz Srbije prisustvovali su uživo, dok su se govornici iz regije i Evrope pridružili online. Konferenciji je fizički prisustvovao ograničen broj Beograđana, u skladu sa trenutnim epidemiološkim mjerama.
Snimak prvog dana konferencije možete pogledati ovdje, a snimak drugog dana možete pogledati ovdje.
Tokom dva dana održano je pet panela i šest paralelnih sesija, na kojima su učesnici iz Srbije, Evrope i regije imali priliku da razgovaraju o napretku i izazovima sa kojima suočava civilno društvo u praćenju procesa reforme javnih uprava, te o uloženim naporima u cilju stvaranja uprave orijentisane na građane.
Događaj je organizovao Centar za evropske politike (CEP), u saradnji sa pet drugih regionalnih organizacija sa zapadnog Balkana u okviru Mreže Think for Europe. Konferencija je dio WeBER2.0, regionalne inicijative posvećene osnaživanju civilnog društva i građana da budu spremniji nadgledati i kontrolisati proces reforme javne uprave.
Izdvojeno sa konferencije:
Tamara Srzentić, ministrica javne uprave Crne Gore, rekla je u uvodnom obraćanju da „kada se zajednica okupi radi rješavanja problema, sve je moguće“. Dodala je da se ponekad dogodi da planiranje i provedba politike nisu dobro “povezani”. “Provedene politike mogu se uporediti s automobilom koji je labavo povezan sa točkovima – nećete stići tamo gdje ste željeli i ozlijedit ćete mnoge ljude na putu”, rekla je Srzentić.
Srzentić je rekla da politike treba donositi “počevši od korisnika”, odnosno da oni budu u prvom planu. “Vlada to ne može sama – ako ste dio zajednice, što smo svi mi, možemo pomoći vladama da stvore društvo koje će svima nama koristiti”, rekao je Srzentić.
„Administracija koja dobro funkcioniše je ona u kojoj se procesi i institucije stvaraju kako bi se zadovoljile potrebe društva koristeći resurse koji su im na raspolaganju“, rekla je Myriam Ferran, direktorica za strategiju i Tursku u Generalnoj direkciji Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR).
„Želimo stvoriti sistem zasnovan na partnerstvu koji djeluje u oba smjera – i za civilno društvo i za administraciju. Ova veza je osjetljiva jer ponekad postoje prepreke, a ponekad zablude. Stoga je važno izgraditi povjerenje između civilnog društva i uprave“, dodala je, ističući da to nije lako izgraditi. “Pitanja rada s vladom, administracijom i poboljšanja funkcionisanja javne uprave, kao i sama važnost transparentnosti i inkluzivnosti, nešto su na čemu zemlje EU neprestano rade jer to se nikada ne bi trebalo zaustaviti”, rekla je Ferran.
Hata Kujraković, studentica iz Sarajeva, koja je govorila kao predstavnica mladih, rekla je da su mladi iz cijele regije jako razočarani situacijom. „Pogledajmo oko sebe – šta vidimo? Vidimo mlade, obrazovane ljude kako masovno napuštaju svoje zemlje. To je posljedica problema s kojima se suočavamo. Istraživanja pokazuju da su korupcija, nezaposlenost, loš životni standard i nedostatak šanse da će se to promijeniti glavni razlozi preseljenja u inostranstvo. ” Mladi su posebno frustrirani i obeshrabreni kada vide kako se u javni sektor zapošljava putem veza. „Vrlo je demoralizirajuće kad vidimo da sav novac, trud, vrijeme koje smo uložili u obrazovanje i lični razvoj, žrtve koje smo podnijeli – jednostavno nisu dovoljni jer nemamo „vezu“. Zbog ovog osjećaja očaja, čini nam se da nam ostaje samo jedno – da odemo ”, rekla je.
U prvom panelu, nazvanom „Mjesto susreta između reformskih impulsa odozdo prema gore i odozgo prema dole“, diskutanti su bili Milena Lazarević, direktorica programa u CEP-u i voditeljica WeBER tima i Gregor Virant, šef SIGMA-e (zajednička inicijativa OECD i Europske unije koja ima za cilj pružanje podrške reformi uprave zemljama u procesu pridruživanja EU) i bivši ministar javne uprave Slovenije. Panel je moderirala novinarka Radio-televizije Srbije (RTS), Vesna Damjanić.
Milena Lazarević skrenula je pažnju na to da se čini da vlade u regionu sprovode reforme samo „zbog Brisela“, a ne zbog svojih građana. “Kroz mnoge slučajeve može se vidjeti da se nakon donošenja zakona i razmatranja politika nacrti šalju Briselu i međunarodnim akterima, ali javne konsultacije, koje bi trebale biti u središtu procesa, često se ne održavaju”, rekla je Lazarević.
Lazarević je istakla da je jedna od ideja inicijative WeBER2.0 promocija „šampiona iz regije“, administracija koje najbolje rade u službi građana, kao primjera dobre prakse za druge. Dodala je da ćemo tek kada izađemo iz kriznog perioda koji je donijela pandemija, vidjeti da li su vlade napredovale ili su se povukle, posebno kada je riječ o transparentnosti u donošenju odluka i trošenju budžetskih sredstava “, rekla je Lazarević. Gregor Virant naglasio je da su „očekivanja o brzini napretka na putu ka EU u regiji velika“.
„Moramo shvatiti da se stvari neće dogoditi preko noći: reforme su dug proces. Ne bismo trebali precijeniti ono što se može učiniti za dvije godine, ali ne bismo trebali ni podcjenjivati ono što se može učiniti za 10 godina “, zaključio je Virant.
Miloš Đinđić, vodeći istraživač na projektu WeBER2.0 i menadžer programa u Centru za Evropske politike (CEP) i Julijana Karai, istraživačica iz Instituta za evropsku politiku (EPI) u Skoplju, predstavili su nalaze istraživačkog tima koji je tokom prethodne godine pratio proces reforme javne uprave.
„Naša nalazi pokazuju da više od 50% anketiranih građana vjeruje da je rešavanje problema vezanih za javnu upravu postalo lakše u posljednjih godinu dana“, rekao je Đinđić. Rezultati također pokazuju da pružatelji usluga još uvijek rijetko objavljuju informacije na svojim web stranicama. Nalazi će uskoro biti objavljeni online.
Nakon prezentacije rezultata projekta, uslijedilo je šest paralelnih sesija, po jedna za svako područje reforme javne uprave, gdje su predstavnici civilnog društva i javne uprave raspravljali o detaljnijim nalazima iz svakog područja.
Drugog dana konferencije, kojim je moderirao novinar Nenad Šebek, održana su dva panela: u prvom su predstavnici civilnog društva predstavili svoje primjere i ideje za unaprjeđenje javne uprave, a u drugom su građani Zapadnog Balkana razgovarali o svojim očekivanjima od javne uprave .
Na konferencij je takođe je predstavljena nova platforma WeBER2.0 na kojoj građani Zapadnog Balkana mogu izraziti svoja iskustva sa javnom upravom, pronaći savjete i iskustva drugih građana i izraziti svoja mišljenja o različitim pitanjima vezanim za javnu upravu. Platformi se može pristupiti ovdje.
U završnom panelu pod nazivom „Da li građani žele dobru upravu?“, Koji je moderirao Miloš Đinđić, učesnici su bili Florian Hauser, vođa tima u Centru za tematsku ekspertizu reforme javne uprave u DG NEAR, u Evropskoj komisiji, Annika Uudelepp, državna menadžerica za Srbiju i regionalni menadžer za proširenje EU u okviru SIGMA – OECD, i Jan-Hinrik Meyer-Sahling, profesor političkih nauka na Univerzitetu u Nottinghamu (Ujedinjeno Kraljevstvo) i član Savjetodavnog savjeta WeBER.
„Građani su prilično naviknuti za „status quo“ jer uživaju takozvani „klijentelizam“ i pasivan stav: oni zato previđaju svoju potrebu za boljim javnim politikama, iako im je to dugoročno štetno, ali služi im u kratkom roku ”, rekao je profesor Meyer Sahling.
„Moramo izgraditi građansku kulturu – naučiti biti kritični mislioci i procijeniti svoje okruženje i javnu upravu“, složio se Florian Hauser.
Annika Uudelepp rekla je da bi tu organizacije civilnog društva trebale stupiti na scenu, jer bi služile kao “prevoditelj” potreba građana.
„Institucije i birokratije imaju svoj žargon, koji građanima često nije razumljiv, a građani često ne znaju kako da objasne svoje zahtjeve. Tu bi civilno društvo trebalo stupiti na scenu ”, rekla je Uudelepp.
The conference was held with the support of the European Union, and within the project “Protection of Civil Space – Regional Center for Civil Society Development” funded by SIDA and implemented by BCSDN.
Konferencija je održana uz podršku Evropske unije, a u okviru projekta „Zaštita građanskog prostora – Regionalni centar za razvoj civilnog društva“ koji finansira SIDA, a provodi BCSDN.
