Trump na potezu: Mnogo je pitanja na stolu, ali gdje su odgovori?

Ilustracija: VPI BH

Piše: Emina Kuhinja

Trostruki val pandemije, policijska brutalnost i rasna podjela, brojni globalni neprijatelji, izgubljeni politički partneri, narušena reputacija, sve zajedno sa predsjednikom koji najavljuje svoju namjeru da na bilo koji način sačuva svoj status, pogoduju trenutnoj situaciji u onome što se smatra kolijevkom demokratije – Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). Sličniji scenariju za distopijski film nego političkom okruženju u demokratskoj zemlji, ovaj kontekst vrlo dobro služi predsjedniku Donaldu Trumpu, koji ne propušta zabavljati šire mase svojim tipičnim izvođenjem Trumpizma. Svakako, nepodcjenjivanje Trumpa trebalo je biti lekcija naučena nakon predsjedničkih izbora 2016. godine.

Budući da se u SAD-u približavaju predsjednički izbori 2020. godine, a imajući u vidu trenutno stanje u SAD-u i na globalnom nivou, mora se dovesti u pitanje ideja da Amerika ponovo postane velika (‘Make America Great Again’) tokom četverogodišnjeg mandata Donalda Trumpa. Ne samo da su se pojavili novi problemi, već su stari ustrajali i čak se povećali. Razumijevanje trenutnih problema i načinā na koje trenutni predsjednik (ne) rješava tekuću situaciju ključno je za istraživanje američkog konteksta uoči izbora u novembru.

Iako se Trumpov javni nastup ponekad činio zabavnim ostatku svijeta, istina je da je američka administracija uspjela postići neka postignuća. Najtrajniji učinak Trumpove administracije može se vidjeti u saveznom pravosuđu, kroz niz imenovanja. Tačnije, Donald Trump imenovao je 53 sudija u američkim apelacijskim sudovima (češće ih se naziva okružnim sudovima) tokom svog prvog mandata, u usporedbi s 55 imenovanja tokom dva mandata koja je imao bivši američki predsjednik Barack Obama. Obzirom na činjenicu da se ti sudovi smatraju najmoćnijim i najutjecajnijim u Sjedinjenim Državama, a sastojali su se od saveznih sudija sa doživotnim stažem, to u osnovi znači da će učinak tih imenovanja pod Trumpovom administracijom biti trajan. Da bi se shvatila veličina ovog utjecaja, važno je razumjeti ulogu tih sudova u američkoj politici. Naime, zbog njihove sposobnosti da stvore pravne presedane u američkim državama i činjenice da se njihove žalbe podnose Vrhovnom sudu Sjedinjenih Država, oni imaju snažan politički utjecaj na mnoge aspekte zakona Sjedinjenih Država. Dakle, na konačnu odluku djelovat će niz konzervativaca imenovanih u tim sudovima, bez obzira na rezultat predsjedničkih izbora.

Nadalje, ono što će se smatrati Trumpovim najupečatljivijim, a opet jednim od najkontroverznijih, zakonodavnih dostignuća je Zakon o smanjenju poreza i zapošljavanju, potpisan u decembru 2017. godine. Neke promjene koje zakon donosi uključuju smanjene porezne stope za biznise i pojedince, povećani standardni odbici i porodični poreski krediti, kao i rast cijena dionica. Glavni očekivani ishodi ovog zakona uključuju povećanje deficita radi podsticanja ekonomije, povećanje BDP-a i procenat zaposlenosti. Uprkos entuzijazmu Republikanaca nad revizijom poreza, britanski Guardian izvijestio je da je taj zakon još uvijek sa određenim nivoom kontroverznosti shvaćen od strane grupe profesora poreznog prava iz SAD-a, koji su tvrdili da je to “ubrzan i tajnovit proces koji je rezultirao duboko manjkavim zakonodavstvom ”. Uglavnom su se Demokrate protivile zakonu, jer su ga doživljavali kao doprinos samo korporacijama i onima koji zarađuju vise, na štetu zajednica srednje klase.

Kada je riječ o pitanju nacionalne sigurnosti, u martu 2019. godine, Trumpova administracija uspjela je voditi operaciju protiv takozvane Islamske države, koja je izgubila nasilno okupiranu teritoriju, kao i njihovog terorističkog vođu Abu Bakr-a al-Bagdadi-a kasnije iste godine. Upravo su rezultati poput ovih pridonijeli povećanju popularnosti Trumpove retorike o tome da Ameriku (opet) učini velikom, prije pandemije.

S druge strane, njegovo je vodstvo bilo upitno i osporavano tokom cijelog njegovog mandata, prvenstveno zbog njegovog populističkog narativa, kontroverznih izjava i zanemarivanja nauke u kreiranju politike. Najnoviji primjer toga leži u Trumpovom (ne)snalaženju u trenutnoj pandemijskoj situaciji uzrokovanom izbijanjem virusa COVID-19. Neuvođenjem adekvatnih mjera, SAD su postale zemlja koju je virus najviše pogodio na svijetu. Bez obzira na to, odluka Sjedinjenih Država da povuku članstvo u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) predstavlja još jedan ishitren i iracionalan potez za koji se predviđa da će rezultirati katastrofalnim scenarijem.

Još jedna ključna karakteristika Trumpovog mandata bili su javni protesti protiv policijske brutalnosti, potaknuti smrću Georgea Floyda. što je dodatno pojačalo postojeće rasne tenzije. Ipak, Trump je nastavio minimizirati ovo pitanje, često izbjegavajući komentare, osim ako oni nisu podrazumijevali kritike demonstranata. Učesnici protestā nazivani su kriminalcima i nasilnicima, kojima se zamjera to što ostvaruju svoje demokratsko pravo na proteste i podižu svoj glas kako bi zaštitili manjinska prava. Ovo prikazuje dvosmislenost Trumpove politike: sloboda izbora s jedne strane koja podrazumijeva izbor (ne)poštivanja restriktivnih mjera i upotrebe maski, ali zanemarujući taj izbor kada je u pitanju organiziranje protesta protiv sistemske prijetnje Afro-Amerikancima, Latinoamerikancima i imigrantima. Konačno, Trumpovo odbijanje da osudi bijele supremacističke skupine izazvalo je veliko negodovanje javnosti.

Trumpova remetilačka politika nastavila se tokom predizborne kampanje. Njegovi napori da osigura drugi mandat uključuju blokiranje prihoda američke poštanske službe, kako bi se otežala obrada glasačkih listića, za koje on vjeruje da bi mogli donijeti glasove koji idu u korist njegovog protivnika. Za Demokrate, ovi remetilački pokušaji jasno podvlače da predsjednik pokušava ograničiti glasačka prava, dok dodatno izlaže glasačku populaciju opasnostima virusa ako izađu na birališta.

Povrh svega, smrt sutkinje Ruth Bader Ginsburg pogodila je sve one koji poštuju demokratske principe u SAD-u. Njena smrt izazvala je ozbiljnu raspravu između Demokrata i Republikanaca, kao i šire javnosti. Demokrate snažno zagovaraju zamjenu sudija nakon izbora, dok se Trump tome usprotivio, započevši postupak nominacije prije samih izbora zakazanih za 3. novembar.

Trumpova predizborna kampanja nakratko je prekinuta kad su se predsjednik, prva dama i neki članovi Republikanske stranke zarazili virusom. Međutim, kontroverzni Trumpov povratak u Bijelu kuću nakon manje od sedmicu dana od zaraze, trebao je predstaviti njegovu snagu i podržati percepciju među njegovim glasačima da virus nije toliko jak kako tvrde naučnici. Nadalje, Trump je tvrdio da je njegova infekcija “blagoslov od Boga”, jer je mogao saznati više o liječenju, koje lažno identificira kao lijek za koronavirus. U svom obraćanju javnosti Trump je tvrdio da može pružiti isti tretman Amerikancima.

Sve u svemu, globalnu reputaciju SAD-a narušilo je Trumpovo vodstvo, obilježeno politikom podjela, strahom i širenjem mržnje. Imidž američke demokratije prije 2016. godine sada je znatno narušen unutarnjim sukobima i podjelama, koji prijete da oštete naslijeđe američke demokratske baštine. Trump pokušava uvjeriti javnost i glasače da Demokrate žele anarhiju, proteste, pljačku i slobodno kretanje migranata. S druge strane, on želi stvoriti percepciju da su Republikanci jedini istinski rodoljubi i heroji koji su tu da zaštite vladavinu zakona i prava predviđenih Ustavom SAD-a.

Trumpov stil je fokusiran na retoriku koja oslikava populističku retoriku. Trumpova najnovija izjava da bi se izbori trebali tretirati kao nepravedni ako ne bude ponovno izabran izaziva nove zabrinutosti i neizvjesnosti u vezi s predstojećim američkim izborima.

Kraj Trumpovog prvog mandata donosi više pitanja nego odgovora. Je li Amerika ‘opet sjajna’? Možda za neke jeste, ali za mnoge u SAD-u i globalno, američka demokratija je jako patila tokom Trumpovog mandata. Posljedice njegovog mandata ostat će vidljive još dugo, bez obzira hoće li Trump biti ponovno izabran ili ne. Konačna odluka je na američkom narodu, a ako bude ponovno izabran, Trump će sigurno oblikovati američku demokratiju u dogledno vrijeme.