Vanjske politike država Zapadnog Balkana – usklađenost sa vanjskom politikom EU

Vanjskopolitička inicijativa BH je u saradnji sa Fondacijom Friedrich Ebert 25.04.2020. godine organizovala online predstavljanje političke analize “Vanjske politike država Zapadnog Balkana – usklađenost sa vanjskom politikom EU” autorice prof. dr. Nedžme Džananović Miraščija.

U predstavljanju analize, Nedžma Džananović Miraščija navela je da svih šest država Zapadnog Balkana vrlo jasno u svojim vanjskopolitičkim prioritetima navodi članstvo u EU, pa se obaveza za usklađivanjem i približavanjem ne čini posebno zahtjevnom ili inkompatibilnom s utvrđenim nacionalnim interesima u svakoj od tih država. Također, sasvim logičnim čini se i kontinuirana izgradnja diplomatsko-birokratskih kapaciteta, jer je i to značajna pretpostavka sudjelovanja u pravima i obavezama koje članstvo podrazumijeva. Evropska unija putem ovih uslova testira političko i simboličko opredjeljenje država, njihovo usaglašavanje i zajedničko djelovanje, ali i spremnost za kontinuirano ulaganje u razvoj konkretnih diplomatsko-birokratskih kapaciteta za bavljenje širim međunarodnim kontekstom.

Osnovni cilj ove analize bio je utvrditi da li, u kojoj mjeri, i na koji način, zemlje Zapadnog Balkana ispunjavaju ovaj dio političkih kriterija, te identificirati faktore i aktere koji utječu na veći ili manji stepen usklađenosti. Usklađenost s vanjskom politikom EU u konkretnim međunarodnim okolnostima istovremeno je jasan indikator stvarne utemeljenosti deklarativnih vanjskopolitičkih prioriteta ZB6, ali i dometa transformativne i strukturalne vanjskopolitičke moći EU u ovoj oblasti, pogotovo u odnosu na druge aktere prisutne u regionu u različitim kapacitetima.

Zamjenik šefa Delegacije EU, Khaldoun Sinno, na otvaranju predstavljanja analize istakao je da Evropska unija ovu regiju tretira drugačije nego ostale zemlje jer ih vide kao buduće članice Evropske unije. “Međutim, na tom putu mi imamo i očekivanja: EU mora vidjeti motivaciju kod lidera da ispune data obećanja! Evropska unija je tu da pomogne, u to nema sumnje”, zaključio je Sinno.

Na panelu koji je održan kao dio predstavljanja analize, Jasmin Hasić, savjetnik u Ministarstvu vanjskih poslova BiH i jedan od panelista, naglasio je da moramo nastaviti razgovarati na ovu temu. “Pitanja vezana za vanjsku politiku u BiH akademski i u praktično-institucionalnom smislu su pomalo zamrle, te je potreban dijalog za njihovo oživljavanje”, zaključio je Hasić. Adi Ćerimagić iz Evropske inicijative za stabilnost (ESI) rekao je da je naša pozitivna svijesti o promjeni jako bitna. “Historijski važna poruka od prije nekoliko dana jeste da zemlje Zapadnog Balkana mogu zajedno mnogo toga, primjer je pismo ministara vanjskih poslova država koje su uputili prema EU. To je jedna od pozitivnih promjena i svijesti zajedničkom djelovanju”. Senada Šelo-Šabić iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose (Zagreb, Hrvatska) izjavila je da smo sami kreatori svoje sreće i života. “Kada budemo tu svijest imali onda ćemo lakše svijet da razumijemo i mijenjamo”, završila je Šelo-Šabić.

Panel je moderirala Hana Sokolović, reporterka i voditeljica N1 televizije. Svoj osvrt su dali i predstavnici iz drugih zemalja: Sena Marić, projektna menadžerica i viša istraživačica u Centru za evropske politike (CEP), prof. dr. Gordana Đurović – predsjednica Crnogorske panevropske unije i bivša potpredsjednica Vlade i ministrica evropskih integracija Crne Gore, ambasador Andrej Lepavcov, bivši ambasador Sjeverne Makedonije pri Evropskoj uniji, ambasador Osman Topčagić, predsjednik Panevropske unije Bosne i Hercegovine, bivši ambasador BiH pri EU i Velike Britanije, bivši direktor DEI.

Prezentaciji su prisustvovali predstavnici organizacija civilnog društva, akademske zajednice i nadležnih institucija, rezidentnih ambasada i misija u Bosni i Hercegovini i medija.

Analiza je dostupna ovdje.