Diplomatija u kriznim situacijama: Bosna i Hercegovina u vrijeme COVID – 19

Piše: Mahir Sijamija

Ilustracija: Vanjskopolitička inicijativa BH

Od 5. marta 2020. godine, kada su registrovana prva dva slučaja zaraze,  građani Bosne i Hercegovine zajedno sa milionima ljudi širom svijeta suočavaju se s virusom COVID – 19. Protok ljudi, robe i kapitala je zaustavljen. Bosna i Hercegovina se poslije 2008. godine i globalnog financijskog kraha opet suočila sa krizom koja je zahvatila cijeli svijet, a koju će ovako mala zemlja teško sama prebroditi. Države širom svijeta suočavaju se s problemima nedostatka medicinske opreme za borbu protiv virusa, hrane i pitke vode. Veliki broj ljudi je ostao bez zaposlenja, čime je preživljavanje u vremenu zdravstvene krize postalo još teže.

Krizna diplomatija

Krizna diplomatija igra vitalnu ulogu u savremenim međunarodnim odnosima te se neprestano prilagođava svjetskoj dinamici promjena. Konkretna funkcija joj je pomoć u određenim količinama potrebnih sredstava, a isto tako simboličnu upućujući na prijateljske odnose i solidarnost među državama. Krize koje su se događale u dvadesetom stoljeću uveliko se razlikuju od onih koje se događaju samo stotinu godina kasnije. Nisu samo ratovi i oružani sukobi faktori globalne prijetnje, u globalnoj političkoj areni prijetnje mogu biti financijske, zdravstvene i različite prirodne nepogode. Kako je svijet postajao globalno selo, potencijalne krize su mnogo češće, jer događaj kao što je pandemija virusa COVID – 19 , koja je po do sada poznatim informacijama počela u Kini – posljedično je utjecala na svaki dijelić planete Zemlje.

Međunarodne krize tjeraju države na velike koalicije kako bi se suočile s problemima s kojima se čovječanstvo suočava. Usljed toga, dolazi do vanjskopolitičkih kriza gdje države moraju adekvatno da odgovore datim problemima.

Solidarnost i inostrani partneri su ključ krizne dipomatije

Suočena s velikim izazovom, Bosna i Hercegovina i njena ograničena diplomatska sposobnost, koju imaju sve male države, u prvih deset dana usmjerila je svoje aktivnosti potrage za pomoći kod ključnih vanjskopolitčkih partnera. Sjedinjene Američke Države kao jedan od ključni partnera BiH od njene nezavisnosti do danas pokazale su spremnost i prve uputile hitnu pomoć. Evropska unija kao najvažniji vanjskopolitički cilj BiH je pokazala svoju solidarnost i enormnu podršku u borbi protiv pandemije COVID – 19.  Podsjećanja radi, Evropska unija je od 1996. godine uložila više od 3,5 milijardi eura u obnovu, reformu javne uprave, vladavinu prava, održivu ekonomiju, poljoprivredu i druga ključna područja u BiH, i tako postala najveći pojedinačni donator BiH.

Svi ambasadori država članica Evropske unije akreditiranih u Bosni i Hercegovini, zatim komandant EUFOR-a i šef Delegacije EU u BiH/specijalni predstavnik Evropske unije u BiH, Johann Sattler, napravili su zajednički osvrt u vezi s aktuelnom situacijom u BiH i u Evropi prouzrokovanom pandemijom korona virusa. Poslali su važnu poruku Bosni i Hercegovini. „Iako je Evropska unija najveći trgovinski partner Bosne i Hercegovine i njen najveći donator, naš odnos se ne zasniva isključivo na obostranim ekonomskim pogodnostima, pa čak ni na geografiji ili kulturi, već na temeljnom principu solidarnosti koji je zbližio Evropljane u godinama nakon Drugog svjetskog rata. U tom duhu danas sarađujemo s građanima i vlastima u Bosni i Hercegovini. Nikada nećemo odustati od ovog principa jer bez solidarnosti ne možemo uspjeti u svojim naporima da pobijedimo virus!“

Krizna diplomatija BiH

Predsjedništvo BiH je u prvim danima od objave vanredne situacije imalo kontakte s Predstavništvom UN-a u BiH pri čemu je podržana namjera UNDP da se popišu potrebe zdravstvenih institucija u BiH kako bi se izvršila dostava opreme i materijala koji se nalaze u UN-ovim skladištima u Europi, a dijelom da UNDP finansira proizvodnju i nabavku dijela opreme koju bi interventno proizvodile domaće firme, a izbjegao problem sa javnim nabavkama u hitnoj situaciji.

Institucije BiH su podržale inicijativu Regionalnog vijeća za suradnju – RCC da se zemljama Zapadnog Balkana omogući pristup Fondu solidarnosti EU za krizne situacije, no utvrđeno je da je taj fond namjenjen samo državama članicama EU i zemljama kandidatima čime su Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Albanija, kao i Kosovo ostali van mogućnosti korištenja. U suradnji s nadležnim institucijama BiH, predstavnicima zemalja regiona i Europske unije došlo je do prijedloga da se neiskorištena sredstva IPA fondova za zemlje zapadnog Balkana preusmjere na borbu protiv COVID – 19 za što potrebne odluke moraju donijeti institucije EU. Nakon inicijalne potrebe za osiguranjem novca došlo je do preokreta u potrebama gdje se utvrdilo da postoje već potrebne količine novca, ali da nema dovoljno potrebne medicinske opreme na tržištu da se kupi. Zato je EU donijela odluku kojom je omogućila da BiH, kao i druge zemlje zapadnog Balkana, uđe u jedinstveni sistem EU nabavke potrebne opreme, odnosno zajedničku potražnju prema dobavljačima.

Po pitanju transporta roba, koji je pretrpio zastoj zbog restriktivnih mjera koje su države regiona i EU počele zasebno i nekoordinirano uvoditi, institucije zemalja regiona u suradnji sa RCC, CEFTA sekretarijatom i Transportnom zajednicom EU su proizvele mehanizam razmjene podataka o restrikcijama i njihovoj mogućoj harmonizaciji, olakšanju i međusobnom prihvatanju mjera kako bi se prevoznicima omogućilo jednostavnije dostavljanje roba. Razmatrani su i prijedlozi uspostave zelenih koridora transporta po olakšanom pristupu pogotovo iz EU prema regionu te policijskog eskorta konvoja kamiona koji je i danas s više ili manje uspjeha u primjeni. Pored toga ekspertskim i diplomatskim aktivnostima utvrđeni su i osposobljeni granični prijelazi na koji robe mogu ući. Iako se razna rješenja susreću s mnoštvom izazova i prepreka u zamišljenoj provedbi, inicijalna komunikacija između institucija, uključujući i diplomatsku, je dala početne rezultate koje svakako treba dograđivati. Institucije BiH su razmatrale i mogućnost korištenja kriznih fondova NATO-a za potrebe borbe protiv COVID 19.

Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) BiH je održalo sastanak sa 75 ambasadora i šefova diplomatsko-konzularnih misija u BiH, gdje su upoznati sa najvažnijim zaključcima i odlukama koje je usvojilo Vijeće ministara BiH na 6. sjednici. Predstavnici MVP BiH potpisali su pismo, zajedno sa svim MVP regiona (uključujući Kosovo), u kome su ohrabrili Europsku komisiju da izuzme zemlje zapadnog Balkana iz sistema za izvoz zaštitne medicinske opreme.

Također, prvi put u historiji BiH uspješno realizirana aktivnost repatrijacije bosanskohercegovačkih državljana iz Republike Italije, Češke i Švedske. Iz Španije i Francuske uprkos naredbi MVP BiH da DKPi sugeriraju ostanak našim državljanima u zemljama gdje se nalaze, ambasadori su odlučili da izađu u susret građanima koji nisu mogli da sami omoguće dalji boravak u navedenim zemljama te su dali sve od sebe da ih u gotovo nemogućim uslovima dopreme do BiH. Početkom aprila, tačnije 09.04.2020. godine, EU je podržala repatrijaciju 6 bh. državljana iz ne-europskih zemalja: od Maroka do Gambije i Perua.

Dočekati narednu krizu integirani u EU

Bosna i Hercegovina sa svim svojim problemima, svakodnevnim krizama sa kojima se suočava, pokazala je konkretnim diplomatskim aktivnostima da se može postići mnogo toga aktivnim radom i zalaganjem, i da ići korak po korak nije uvijek spor proces nego je proces koji donosi promjene, i ne podrazumijeva “stajanje u mjestu”. Gledajući sve realne prijetnje koje su se dogodile BiH od poplava 2014. godine, pa evo i danas kada se suočavamo s velikom globalnom pandemijom, institucije i zvaničnici pokazuju da, ipak, postoje konkretne stvari i koraci koje mogu poduzeti i napraviti za građane BiH. Šteta je samo što ćemo nakon ove krize, možda ponovo gledati dobro poznati scenario usmjeren na svakodnevna politička dešavanja i „prepucavanja“ te ćemo opet zaboraviti ciljeve i sve važno za BiH i njene građane. Jedan od tih ciljeva su i evropske integracije te sprovođenje reformskih procesa, ne zbog EU i nekog budućeg pristupanja istoj, nego zbog boljeg života i vraćanja nade građanima i građankama. To je ono na šta se moraju institucije fokusirati istom ili čak većom količinom energije i požrtvovanosti nego sada, u periodu pandemije.

Iako niko to ne želi, ali ukoliko se svijetu opet desi neka globalna kriza, nadamo se da će BiH istu dočekati kao punopravna članica Evropske unije te zajedno sa ostalim ambasadorima pisati zajedničke izjave solidarnosti i pomoći onim zemljama kojima će ta pomoć biti potrebna, baš kao i nama sada. Do tada, moramo raditi…