Podrška parlamentarkama u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH
Vanjskopolitička inicijativa BH je, putem Programa za osnaživanje žena Ambasade Sjedinjenih Američkih Država, podržala je Klub parlamentarki Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine u dva saziva. Ovaj aktuelni, privodi svoj mandat kraju. Parlamentarke s kojima smo imale zadovoljstvo sarađivati posljednje tri godine dojmile su nas predanošću i angažmanom. Zajedno smo razvile tri nove javne politike koje su se odnosile na porodiljske naknade, žene koje djeluju u oblasti javne sigurnosti i žene na tržištu rada. Takođe smo putem proaktivnih radionica, odnose s javnošću i konferencije razgovarale o različitim inicijativama koje su kasnije našle mjesto i u individualnim angažmanima parlamentarki.
Parlamentarke smo nastojali podržati u njihovom radu i u okviru Kluba, ali i individualno. Radujemo se svakom njihovom uspjehu, koji će biti argument više za veću i kvalitetniju participaciju žena u političkom životu i doprinos napretku društva i države. Neke od njih su odlučile s nama podijeliti svoja razmišljanja, rezultate dosadašnjeg rada i ambicije u kratkim pričama:
Jasna Duraković
Biti političarka u Bosni i Hercegovini je vrlo zahtjevno ako se ponašate odgovorno i profesionalno. Potrebno je stalno se dokazivati i izboriti za svoje mjesto u političkom odlučivanju sa dominantno muškim kolegama. Mlađim kolegicama bih savjetovala da sve mogu postići, možete ako imaju jaku volju i ako znate napraviti dobru organizaciju svih životnih obaveza i aktivnosti.
Ponosna sam na činjenicu da nisam odustala niti pokleknula pred mnogobrojnim preprekama koje su se redale u nizu. Ponosna sam na silna poznanstva koja sam stekla u mandatnom periodu, kao i na zajedničke napore da poboljšamo status porodilja u Federaciji BiH, žena osoba s invaliditetom, te da generalno svojim zalaganjem unaprijedimo položaj žena u politici i u društvu. Ponosna sam na usvojenu inicijativu o uvođenju rodno senzitivnog jezika u pravne dokumente i u administraciju unutar našeg parlamenta, te sam ponosna i na ponovnom pokretanju pitanja alimentacijskog fonda i zaduženja ombudsmena za ljudska prava da izradi specijalni izvještaj o stanju jednoroditeljskih porodica u Federaciji BiH.
Ja se ponovo se vidim kao zastupnica u PDPFBiH iz prostog razloga što želim završiti (dovesti do kraja) dobre inicijative, amandmane, prijedloge, zalaganja za trajno rješenje porodiljama i zakone koje sam predložila u narednom mandatu. Posebno želim dočekati konačnu implementaciju Zakona o zaštiti porodica s djecom i predložiti Zakon o alimentacijskom fondu.
Bitna je stvarna implementacija zakonodavnog okvira koji štiti ženska ljudska prava, kao i provedba konvencija koje je BiH ratificirala, a uz to i provođenje sankcija za svako kršenje zakona i pravnih propisa. Samo uz sankcije može početi stvarno osvještavanje o potrebama rodne ravnopravnosti i proces dolaska rodno odgovornih parlamenata.
Suzana Galić
Ženama u politici je mnogo teže nego muškarcima zato što u našem okruženju vlada teško iskorjenjliiv patrijarhat i predrasuda da su politika i vodeće pozicije za rezervirani muškarce. Teret kućanstva i obaveze obitelji uglavnom pripadaju ženama i svakako ih nose puno više nego muškarci. Zbog takvih predrasuda, žene u poslovnom životu moraju biti mnogo marljivije i veći borci od muškaraca, da bi se izborile za svoje ciljeve. Općenito, moraju se puno više dokazivati. Budući da su žene uporne i ne odustaju lako i da zakonski mora biti određeni postotak zastupljenosti u politici, malo po malo uz mnogo truda prave se pozitivni pomaci. Motivacija za istrajnost u radu mi je stvaranje pravne države i pravednog i demokratskog društva zasnovanog na standardima ljudskih prava, sa naročitim fokusom na jednake mogućnosti za sve i svakog. Čvrstog sam uvjerenja da se trebamo zalagati za poštovanje, zaštitu i provedbu ljudskih prava sa sve, s posebnim naglaskom na pravdu za žrtve kršenja ljudskih prava, bez obzira na njihov spol ili rod, invaliditet, religiju, status manjine, stranačku ili bilo koju drugu pripadnost. Dubokog sam uvjerenja da svi ljudi trebaju imati jednaka prava i jednake šanse, iako smo nažalost svjedoci da su u našoj BiH sve vrijednosti uništene, kako ekonomske tako i ljudske i moralne.
Zahvalna sam na dobivenoj prilici da sam mogla, sukladno svojim ovlastima i mogućnostima, postaviti mnoga zastupnička pitanja i inicijative vezano za pobrojane probleme. Izdvojila bih inicijativu vezanu za nasilje u obitelji, kao i onu za osnivanjem sigurne kuće u Kantonu 10 i povećanje financijskih sredstava za postojeće, poboljšanje življenja i skraćena procedura oko usvajanja djece bez roditeljskog staranja. Isto tako smatram bitnim i ostale inicijative i pitanja, jer se sve odnose na poboljšanje življenja i standarda: branitelja, umirovljenika građana, koji su dovedeni na rub siromaštva. Tokom mandata sam insistirala na provođenju i sankcioniranju osoba koje ne poštuju zakon i zakonske i ustavne odredbe, što je u biti izvor mnogobrojnih nepravda i problema, što je pogodovalo cvjetanju kriminala i korupcije i ostalih pošasti. Nisu nebitne ni inicijative kao što su: hitno rješavanje problema sa zaraženom farmom koza od bruceloze u Tomislavgradu, zaštita korisnika kredita u švicarskim francima, brendiranje Livanjskog, Travničkog, Hercegovačkog sira, zaštita malinara i smiljara, traženje rješenja i prava za radnike obespravljene kriminalnom privatizacijom i stečajem, inicijativa za povećanje naknade HEP-a, za korištenje vodenog potencijala Buškog jezera, i još druge za koje vjerujem da su na dobro svih žitelja naše domovine BiH.
Mira Grgić
Ženama u politici jeste teže nego muškarcima. Za usklađivanje privatnog, poslovnog i društvenog života potrebno je mnogo, prije svega, truda, odricanja, odlučnosti, istrajnosti, razumijevanja porodice, predanosti poslu koji obavljate. Stoga savjet sadašnjim i budućim političarkama – budite snažne i umrežavajte se sa svojim kolegicama, dajte im podršku i tražite podršku od njih!
U ovom mandatu koji je obilježen stalnom krizom vlasti, malo donesenih zakona, čestim pauzama u radu parlamenta, teško je istaći nešto na što bi mogli biti ponosni svi poslanici, osim nedavno usvojenog Zakona o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom. Što se tiče mojih ličnih inicijativa i poslaničkih pitanja, najponosnija sam na pooštravanje kriterija za ostvarene prava na putne troškove unutar Predstavničkog doma FBiH. Također, ističem učešće u radu Komisije za zaštitu ljudskih prava i sloboda, u Odboru za povratak izbjeglih i raseljenih lica te svoj rad kao predsjednica Komisije za lokalnu samoupravu.
Saradnja sa VPI BiH, kao i saradnja sa drugim nevladinim organizacijama, umnogome pomaže svim parlamentarcima. NVO lociraju problem, stručno ga istraže i „serviraju“ poslanicima na razmatranje i daljnje aktivnosti u poboljšanju zakonskih rješenja za pojedine oblasti.
Ujednačavanje porodiljnih naknada ostaje naš (zajednički) zadatak kao i „Izgradnja javnih politika kao katalizatora društvenih, demokratskih i ekonomskih promjena“.
Amra Haračić
Biti političarka je teško bilo gdje u svijetu, a naročito u zemlji kao što je BiH. Iako težimo ka zapadu i nastojimo što više usvojiti neke moderne postulate djelovanja i rada u javnoj sferi, bosanskohercegovačko društvo je i dalje duboko patrijarhalno uređeno, što ženi, koja nastoji da uspije u bilo kojoj poslovnoj sferi dodatno otežava. Sama startna pozicija žene koja želi da se bavi politikom je nezahvalna, jer svaka od nas ima niz preduslova koje mora zadovoljiti da bi se onda mogla posvetiti poslu. Međutim, da ništa nije nemoguće, svjedoče primjeri žena političarki koje djeluju na našoj političkoj sceni,a pri tome mislim na one političarke koje nisu puke dizačice ruku, već one koje se ne ustručavaju jasno i nedvosmisleno iznijeti svoj stav u parlamentarnoj raspravi, aktuelizirati probleme i pitanja od kojih mnogi drugi bježe.
Krenula sam u politiku, izrazito mlada i bez ikakvog prethodnog političkog iskustva.Vjerovala sam da pojedinac/ka može mijenjati stvari, ali sam ubrzo uvidjela da to nije tako.
Na samom početku mandata sam rodila svoje prvo dijete i tada kreće moja „avantura“. Uskladiti poslovne obaveze sa malom bebom je izuzetno zahtjevno i iziskuje mnoga odricanja, ne samo mene, već i cijele moje porodice, naročito muža, koji su uskakali kada je ko mogao, kako bih ja odgovorila svojim obavezama.
Dakle, sve je stvar dobre organizacije i želje za radom.
Ono što me ponukalo da se uključim u politiku jeste ta stalna borba sa sistemom i nepravdom koju mladi, ali i svi drugi doživljavaju na dnevnoj osnovi. Jedna od prvih mojih inicijativa jeste podnošenje amandmana na Zakon o državnoj službi, kojim sam tražila ukidanje diskrecionog prava rukovodioca organa i uvođenje obaveze da na konkurnoj proceduri bira kandidata koji je ostvario najbolji uspjeh.
Obzirom da dolazim iz grada koji je jedan od najzagađenijih u BiH,a i šire, stalno sam isticala i akuelizirala taj problem na federalnom nivou, kroz razne inicijative, poslanička pitanja, amandmane, što je 2017. Godine rezultiralo iniciranjem i održavanjem tematske sjednice o zagađenosti zraka u FBiH. Sjednica je bila izuzetno kvalitetna sa usvojenim zaključcima koji su proslijeđeni resornom ministarstvu na sprovođenje.
Mira Ljubijankić
Danas je vrlo teško biti političarka u BiH, pogotovo mladim ženama. Retrogradni procesi u društvu uslovljeni kvazitradicionalnim svjetonazorima odbijaju da prihvate ženu ravnopravno. Ipak, pomaka ima, pa makar formalnih. Broj izabranih žena se povećava iznimno sporo. Većina ih u startu onemogućena stranačkim stegama, koje ih obeshrabruju da djeluju u okviru ujedinjene rodno osjetljive politike, za koju je sasvim normalno da prevazilazi granice same političke partije kojoj pripadaju. To je veliko ograničenje za rad Kluba parlamentarki, kao neformalne političke interesne grupe.
Vrlo je teško u takvoj situaciji pridobiti žene da se uopšte bave politikom, formalno se liste formiraju po kvotama, ali većih rezultata nema. Uskladiti privatni ,poslovni i politički život je veliki napor i mora biti potpuna podrška porodice! Ipak ne smijemo odustati. Pogotovo, mlade, obrazovane i osviještene žene ne smiju odustati od svoje borbe za mjesto u partiji i za mjesto u parlamentu i vladi! Ohrabrivanje, usmjeravanje i osposoblojavanje mladih žena je naše pravo i obaveza.
Žene konačno moraju krenuti u koherentniju i vidljiviju političku akciju! Imamo podršku civilnog društva sa svih strana, posebno od VPI BH, koji nam ne da da stanemo, stalno nas animiraju, organiziraju edukacije sa najvišim nivoom kvalitete i u predavačima i u temama.
Ono čime ću se ponositi u ovom mandatu je neprestano insistiranje na otvaranju pruge Sarajevo – Bihać i njenoj popravci. Ipak smo uspjeli u ovom sazivu usvojiti Zakon o biomedicinski potpomognutoj oplodnji, koji jeste nešto ispod potreba i mojih zalaganja, ali će pomoći da 17% stanovništva BiH u nastojanju da se ostvare kao roditelji.
Alma Kratina
Žene političarke u BiH su neprestano u prilici da rade i da se bore daleko više i u okviru svojih partija kako bi bile uvažavane u odnosu na svoje muške kolege i kako je to činjenica koja je vrlo evidentna pitanje podizanja svijesti samih žena u smislu međusobne podrške jedne drugoj je zasigurno pitanje na kojem treba raditi. Kao zastupnica u Parlamentu F BIH ponosna sam na saradnju sa kolegama, nevladinim sektorom i građanima.Ta saradnja je rezulirala kako prijedlozima za izmjene zakona, te podnošenje inicijativa i poslaničkih pitanja kroz koje sam pokušala ukazati na probleme koje građani imaju.
Posebno sam ponosna na podnošenje Prijedloga za izmjene i dopune Zakona o zdravstvenom osiguranja koji sam podnijela u parlamentarnu proceduru i koji je nakon višečasovne rasprave prešao u formu nacrta i time dala svoj doprinos da djeca koja nemaju baš nikakvo zdravstveno osiguranje u Federaciji BiH dobiju bar osnovni paket zdravstvenog osiguranja.Istina federalno Ministarstvo zdravstva ,i ako svjesno potpune nevidljivosti za sistem jedne kategorije djece uzrasta 7 do 15 godina koja ne pohađaju redovno školovanje zbog bolesti ili zanemarivanja nije još pokrenulo izmjene važećeg zakona ali je moj rad u saradnji sa nevladinim organizacijama uticao na pokretanje apelacije od strane ovlaštenog predlagača u pravcu traženja prava na zdravstveno osiguranje za ovu djecu.
Uputila sam niz inicijativa u pravcu izjednačavanja prava na zdravstvenu zaštitu djece u Federaciji.Veliki dio inicijativa se odnosi na kategoriju djece oboljele od hroničnih bolesti…epilepsija,dijabetes,celijakija. Inicijativa koju sam pokrenula a koja je usvojena u Zastupničkom domu i za koju smatram da bi u mnogome u perspektivi mogla uticati na uspješniju adaptaciju djece u hraniteljskim porodicama je plaćeno odsustvo za hranitelje od momenta kad djete stigne u hraniteljsku porodicu. Dakle neophodno je uraditi intervencije kako na Zakonu o radu tako na Zakonu o hraniteljstvu.Nadam se da ću biti u prilici da istrajem u ovoj borbi. Jedna od usvojenih inicijativa koje sam podnijela je i inicijativa da se nađe tehničko rješenje kako bi osobe sa invaliditetom bile u prilici doći do govornice u Zastupničkom domu i obratiti se zastupnicima.Inicijativa je usvojena od strane zastupnika ali se još nije našlo tehničko rješenje i kroz odgovor predsjedavajućeg doma u kojem je navedeno da za to nema mogućnosti. Jedan od amandmana upućenih u parlamentarnu proceduru jeste onaj na zakon o PIO MIO s ciljem davanja prava vanbračnim supružnicima na ostvarivanje porodične penzije. Ovaj amandman koji bi prepoznao zakonom regulisan status vanbračne zajednice, odbijen je.
Ono što je svakako bitno je posmatranje i tretiranje usvajanja rodno osjetljive politike kao pitanja prosperiteta društva a ne ženskog pitanja kako se često tretira. Samo tako ćemo doći do željenih rješenja kad je u pitanju ujednačavanje porodiljnih naknada,stvaranje Alimentacionog fonda,pitanje adekvatnog tretiranja žena na tržištu rada itd.
Pitanju rodne ravnopravnosti se mora posvetiti i adekvatna pažnja unutar samih političkih partija. U svakom slučaju vidim se i dalje kao borac za cilj koji je i bio moja lična motivacija i odrednica pri samom ulasku u politiku a to je građanska BiH u kojoj svi ljudi vrijede isto na svakom dijelu zemlje.Ponekad mi se taj cilj čini kao utopija gledajuć političku realnost u zemlji no obzirom da sve drugo smatram „bolesnim stanjem u Bosni i Hercegovini“ građanska država je jedino prirodno stanje za koje se treba boriti.
Amra Kunovac
Biti zena političarka u BiH nije nimalo lahko. Obzirom da je BiH društvo još uvijek patrijarhalno, svaka žena političarka mora uložiti puno više truda da se dokaže, da je počnu uvažavati. Mi smo odgovorne, obrazovne, sve to dobro uskladimo, kada se vrijeme pravilno rasporedi sve se može stići.
Ponosna sam na sve vrijeme svog mandata, uvijek sam bila među najaktivnijim zastupnicima/cama. Pored mnogobrojnih inicijativa, pitanja, diskusija izdvojila bih dvije inicijative jedna za Roditeljsku kuću, a druga za Fond solidarnosti, koje su usvojene u Parlamentu FBiH. Ne trebam ni napominjati koliko je važno osigurati sredstva za Roditeljsku kuću i povećati sredstva za Fond solidarnosti. Voljela bih ponovo biti izabrana u PFBiH kako bih završila započeto i ponudila rješenja mnogih pitanja značajnih za svakodnevni život svih građana.
Saradanja sa Vanjskopolitičkom inicijativom BH mi je mnogo pomogla obzirom da je ovo moj prvi politički angažman. Zaista ne bih da izdvajam nijednu javnu politiku koju sam razvijala s kolegicama, jer su sve podjednako dobre. Nažalost to je još uvijek samo san.
Zana Marjanović
Prioritetni cilj mog angažmana bio je da ukažem na neodrživo stanje u kulturi i problem odnosa države prema umjetnicima i kulturnim radnicima, te doprinesem poboljšanju uslova njihove egzistencije. Također kroz javne nastupe i podnošenje konkretnih amandmana insistirala sam na adekvatnoj podršci sedam institucija kulture od značaja za državu, te povećanju budžeta za kinematografiju, na nivo iz 2013. godine, prije umanjenja zbog poplava koji se nikada nije vratio na prvobitnu visinu. Prijedlog Nacrta zakona o kinematografiji i audiovizuelnom stvaralaštvu je dodatni korak naprijed – donošenjem ovog zakona će se stvoriti savremen pravni okvir, kroz koji će se osnovati moderno krovno tijelo, koje će voditi brigu o javnom interesu. Zakon uvodi princip da pored sredstava namijenjenih poticaju kinematografije iz budžeta FBiH svi poslovni korisnici koji imaju korist od širenja audiovizualnih proizvoda posredno učestvuju u finansiranju kreacije domaćeg sadržaja plaćanjem naknade u proporciji sa svojim ukupnim prometom, što je u skladu sa ključnom direktivom EU o audiovizalnim medijskim uslugama. Jedan od inovativnih pristupa finansiranja kulture je potraživanje privatnih inicijativa i sponzorstva, a druga su mogućnost poticaja poduzetnicima. U saradnji sa kolegom Sanelom Razićem, predložila sam Izmjene Zakona o porezu na dobit u Federaciji, kojim se uvodi mogućnost umanjivanja obaveza obračunatog poreza na dobit u tekućoj godini do 20% ostvarene dobiti u tekućem perioduTako će se omogućiti privrednim društvima da aktivno učestvuju kroz mogućnost izbora u podršci razvoja kulture i umjetnosti u Federaciji, te će samim tim imati značajnije učešće u kulturnom životu društva.
Rijetke su žrtve seksualnog nasilja koje se odluče tražiti status na koji ima pravo po zakonu, dok su procedure kroz koje moraju proći dodatnu traumatizaciju. Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite obitelji sa djecom mora biti usaglašen tako da procedure na svim relevantnim nivoima osiguraju da žrtve mogu koristiti svoja prava bez dodatnog traumatiziranja, i bez diskriminacije na osnovu mjesta prebivališta žrtve. Inicijativa koju sam pokrenula je vezano za ovo pitanje, je da se revidira rad i efektivnost Komisije za davanje stručnog mišljenja radi utvrđivanja statusa posebne kategorije civilnih žrtava.
Zbog iznimnog angažmana američke glumice Angeline Jolie na osiguravanju sjećanja iz kojih bi buduće generacije mogle učiti kako se greške ne bi ponavljale, podnijela sam inicijativu da se ulica, trg ili institucija u Sarajevu nazove njenim imenom. Jolie svojim je svojim prvijencem “U zemlji krvi i meda” podigla svijest o stradanjima žena tokom rata u BiH od 1992-1995, njihovoj borbi za pravdu, ali i ukazala na nedovoljnu podršku sistema.
Uz neophodno bavljenje prošlošću kako bi osigurali pravdu za žrtve i radu na poboljšanju odnosa u društvu danas, uhvatila sam se u koštac sa rastućom savremenom prijetnjom društva – cyberbullying. BiH ne smije gubiti mlade ljude zato što krivično zakonodavstvo FBiH ne prepoznaje ovakvu vrstu nasilja. Izmjenom Krivičnog zakona FBiH predložila sam konkretne mjere kojima bi se korištenje interneta, IKT tehnologija i društvenih mreža kod izvršenja krivičnog djela uzimalo u obzir pri određivanju sankcija. Želim inicirati da se FBiH pridruži globalnom pokretu za zaustavljanje nasilja na internetu i obilježi Međunarodni dan borbe protiv nasilja na internetu, koji se u svijetu obilježava 15. juna.
Pravo na siguran radni prostor odnosno sankcionisanje seksualnog i drugog oblika zlostavljanja i uznemiravanja poslanika i poslanica treba uključiti u Poslovnik Predstavnikog doma Parlamenta FBiH. Kultura ponašanja prema ženama zvaničnicama je duboko patrijarhalna i zasniva se često na uznemiravanju, zastrašivanju i ušutkivanju žena u ovim institucijama. U dosadašnjoj potrazi za sistemskim rješenjem, uvjerila sam se da postojeći okviri nisu adekvatni kako obezbijedili siguran radni prostor za predstavnice javnih institucija. Ovakvo neprihvatljivo stanje me navelo da razmatram mogućnost inicijative za promjenu Etičkog kodeksa i pooštravanje sankcija za uznemiravanje i zastrašivanje zastupnica pri obnašanju njihovih javnih funkcija. Također, zalažem se za osiguravanje odgovornijeg pristupa zastupnika, od kojih mnogi napuste sjednicu i ne vrate se dok ne dođe do glasanja.
Ustav, Poslovnik Vlade FBiH i Poslovnik Parlamenta FBiH ne koriste istu terminologiju pri reguliranju odnosa Vlade i PS FBiH u procesu razmatranju zakonodavnih riješenja. To nerijetkon vodi neusvajanju zakona i propisa, što dovodi do sužavanja prostora za djelovanje parlamenta, na način koji nije u skladu niti sa principima demokratske vladavine.
“Freelanceri” predstavljaju sve veću grupu djelatnika koji zbog prirode djelatnosti i povremenog načina rada, ne mogu adekvatno biti obuhvaćeni važećom random legislativom. IT industrija, turizam, umjetnost i druge tzv. kreativne industrije predstavljaju sve veći udio bosanskohercegovačke ekonomije, pa raste potreba za efikasnim reguliranjem radnog ove vrste radnog odnosa. Da bismo počeli diskusiju po ovom pitanju, pokrenula sam inicijativu za izradu priručnika u kojem će ovi djelatnici moći saznati svoja prava i odgovornosti.
Kenela Muminović-Zuko
Prije svega, željela bih istaći važnost uloge žene u zakonodavnom sistemu Bosne i Hercegovine, njenom prosperitetu i razvoju u demokratskom društvu. Klub parlamentarki, u kojem se okupljaju zainteresirane članice Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, u proteklom mandate je predložio veliki broj inicijativa i zahtjeva koji se tiču osnaživanja žena u društvu, ravnopravnosti spolova i jačanja uloge žene u društvu. Rad Kluba parlamentarki ne treba posmatrati samo kroz doprinosi ženama u FBiH, naš rad je usmjeren ka prosperitetu cijele Bosne i Hercegovine i njenog stanovništva.
Kao zastupnica, podnijela sam zahtjev za povlačenje odluke VSTV-a kojom se zabranjuje rad ženama koje nose hidžab u pravosudnim institucijama. Naime, ova diskriminatorna odluka pogađa ogroman broj žena u Bosni i Hercegovini i direktan je napad na slobodu ispoljavanja vjere te je sama po sebi stigmatizirajuća za veliki broj žena u našoj državi. Moja uloga žene, muslimanke, koja nosi hidžab u zakonodavnoj vlasti Bosne i Hercegovine, bila je usprotiviti se ovoj odluci i dati sve od sebe da se takva odluka promijeni. Jako je bitno istaći da je ovo važan korak u ostvarivanju jednakih prava, ne samo slobodi ispoljavanja vjere, već i jednakosti spolova i jednakosti unutar spolova.
Kao predsjednica Kluba, podnijela sam inicijativu o izjednačavanju porodiljskih naknada na svim kantonima, kao i zaposlenih i nezaposlenih žena i da je ta inicijativa usvojena. Ne smijem zaboraviti ni Zakon o biomedicinski potpomognutoj oplodnji na kojem sam predano radila i koji je kao prijedlog Vlade i usvojen. Od velike važnosti za budućnost ove zemlje jeste pravo njenih građana na reprodukciju i proširivanje porodice.
Trenutno sam jako predana i aktivno radim na izmjenama Zakona o slobodi vjere, koji je itekako bitan u kontekstu Bosne i Hercegovine, njene multikulturalnosti, multietničnosti i suživota. Osim toga, organizovala sam, zajedno sa ostalim parlamentarkama niz edukacija, okruglih stolova, seminara koji nisu izričito imali svrhu osnaživanja žena, nego i doprinos radu Predstavničkog doma Federacije Bosne i Hercegovine.
