Davor Vuletić: Trideset mjeseci Brdo – Brijuni procesa

Proces Brdo-Brijuni prije dvije su godine pokrenule Slovenija i Hrvatska kako bi se regionalnom suradnjom na najvišem nivou dao politički poticaj i podrška rješavanju otvorenih pitanja ali i formulirao zajednički interes i nastup političkih čelnika Zapadnog Balkana prema EU i njenim državama članicama.

U Zagrebu je prošle sedmice održan regionalni sastanak procesa Brdo-Brijuni na kojemu su se okupili čelnici zemalja jugoistočne Europe. Sastanku, koji su organizirali predsjednici Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović i Slovenije Borut Pahor, prisustvovali su svi čelnici zemalja jugoistočne Europe: članovi Predsjedništva BiH Dragan Čović, Bakir Izetbegović i Mladen Ivanić, srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić, makedonski predsjednik George Ivanov, crnogorski predsjednik Filip Vujanović, predsjednik Albanije Bujar Nishani te kosovska predsjednica Atifete Jahjaga.

Proces Brdo-Brijuni prije dvije su godine pokrenule Slovenija i Hrvatska kako bi se regionalnom suradnjom na najvišem nivou dao politički poticaj i podrška rješavanju otvorenih pitanja ali i formulirao zajednički interes i nastup političkih čelnika Zapadnog Balkana prema EU i njenim državama članicama. Inicijativa predviđa da se jednom na godinu okupe predsjednici država jugoistočne Europe s počasnim gostom iz jedne od vodećih zemalja EU-a.
Prvi je sastanak na vrhu održan u srpnju 2013. u Brdu kod Kranja. Počasni gost bio je francuski predsjednik Francois Hollande. Godinu dana poslije održan je sastanak u Dubrovniku, a gošća je bila njemačka kancelara Angela Merkel. Treći je održan ljetos u Budvi gdje je počasni gost bio austrijski predsjednik Heinz Fischer.
Zagrebački je summit četvrti u trideset mjeseci postojanja ove inicijative, a drugi ove godine. Počasni gosti su ovaj put bili američki potpredsjednik Joe Biden, predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk te ponovo austrijski predsjednik Heinz Fischer.

Ovaj drugi ovogodišnji susret Brdo – Brijuni ili (BB) procesa je vjerojatno više rezultat slobodnih termina potpredsjednika SAD-a i predsjednika Europskog vijeća nego ubrzavanja dinamike BB-procesa. Ponovno gostovanje austrijskog predsjednika pokazatelj je stalnog interesa Austrije za ovaj region, što je posebice pojačano izbjegličkom krizom. No to je svakako bila prilika da se potpredsjednik SAD-a tokom svog posjeta ovom regionu susretne s šefovima država koje teže članstvu u EU, kao i tri šefa država članica EU i Predsjednikom Europskog vijeća na jednom mjestu.

Iako su teme BB-procesa veća kohezija regiona i koordinacija u cilju unapređenja infrastrukture, iskorištavanja energetskih kapaciteta i podizanja privrednog razvoja i konkurentnosti regiona, Zagrebački susret je nužno bio opterećen i pitanjima stabilnosti jugoistočne Europe, velikoj izbjegličkoj krizi te sigurnosnim izazovima s kojima se suočava cijela Europa nakon nedavnih napada u Parizu. No bez obzira na to susret šefova država je došao u pravom trenutku nakon eskalacije nervoze i zapaljivih izjava i poteza premijera dijela država učesnica tokom rješavanja izbjegličke krize proteklih mjeseci.

No uporedbe radi podsjetimo se susreta BB-procesa u Dubrovniku iz jula 2014, kada je počasna gošća bila kancelarka SR Njemačke Angela Merkel, koja je na taj skup došla direktno iz Brazila gdje je Njemačka osvojila mundijal.
Kancelarka Merkel je tada naglasila da je Evropska komisija spremna poduprijeti projekte, posebno projekte infrastrukture, cesta, željeznica, naftovoda i druge, kako bi se omogućio lakši protok ljudi, roba, usluga i kapitala. Što predstavlja temeljne slobode na kojima počiva i tržišna ekonomija EU.

Poseban je naglasak stavljen na Jadransko-jonsku autocestu i željeznički koridor Muenchen-Istanbul. Dovršetak Jadransko-jonske autoceste je izuzetno važna za Hrvatsku, jer postoji inicijativa za izgradnju dionice kroz BiH da bi se rasteretirilo Dubrovačko zaleđe, a potakao razvoj južne Hercegovine. No također nedostaje 300 kilometara kroz RH/BiH, Crnu Goru i Albaniju koji bi bili od izuzetnog značaja i za uvezivanje Srbije i Makedonije na taj koridor.
Pored toga teme su bile i konkretni planovi za izgradnju plinskog terminala na Braču te trans-jadranskog i jadransko-jonskog plinovoda u cilju poboljšanja alternativnog snabdijevanja regiona prirodnim plinom. Također, teme su bile i jačanje elektro-energetske uvezanosti i razvoja kapaciteta za električnu energiju u regionu. U tu svrhu u Dubrovniku je tada bio i povjerenik Europske komisije za energetiku Geunther Oettinger.

Podsjetimo se i da je nekoliko mjeseci nakon toga u Berlinu održan sastanak, premijera i ministara ekonomije, transporta i vanjskih poslova zemalja regiona, kako bi se razgovaralo o detaljima tema BB procesa.

Osnovna ideja ovih konkretnih strateških pravaca djelovanja EU i regiona je da bez infrastrukturne povezanosti nema ni pojačane komunikacije među ljudima, kompanijama, naučnim ustanovama, te da bez veće količine energije i zajedničkih privrednih projekata nema ni ubrzanog privrednog razvoja regiona koji bi mogao konkurirati ekonomskim silama u EU sukladno kriterijima iz Kopenhagena. Podizanje nivoa opće društvene interakcije u regionu je ključna za privredni razvoj i konkurentnost jer nam ne trebaju auto-ceste kojima niko neće voziti niti željezničke linije koje nikoga neće prevoziti niti energetski kapaciteti koje neće imati ko da koristi. Sve je to dio jedne zaokružene cjeline kojoj je politička volja za jedinstvenim nastupom regiona tek prvi korak, a razrada aktivnosti vlada u regionu neophodan nastavak uz podršku EU kojoj treba da vidi da razgovara s državama koje znaju šta hoće.

Stoga iako smo na sastanku BB procesa u Zagrebu dobili podršku SAD-a i sigurnosni spektakl ostaje nam očekivati da će i on polučiti nastavak konkretnih aktivnosti vlada država regiona i Europske komisije na prioritetnim temama razvoja regiona, a da neće biti samo šou posvećen sigurnosnoj situaciji u Europi, izbjegličkoj krizi i pokazna politička vježba namjenjena Kremlju. Iznimno je važno imati podršku SAD-a ovakvom pristupu, no ipak BB-proces treba nastaviti s prioritetima zbog kojih je i pokrenut, tj. formuliranja zajedničkog interesa i nastupa političkih čelnika Zapadnog Balkana prema ključnim čelnicima EU i njenih država članica – glas regiona u EU, konačno.

Autor: Davor Vuletić
Član VPI BH i bivši savjetnik za vanjsku politiku i europske integracije u Predsjedništvu BiH