Adnan Ćerimagić: Dobro došli u svijet koordinacije – žongliranje za početnike!

Vanjskopolitička inicijativa BH je u ponedjeljak 23. marta/ožujka 2015. godine u Sarajevu predstavila publikaciju pod nazivom “Principi uspostave efikasnog mehanizma u procesu integracija u Evropsku uniju za Federaciju BiH”.
Namjera publikacije nije bila da se predloži model efikasnog mehanizma koordinacije. Tokom konferencije, na kojoj je predstavljena publikacija, zaključeno je kako efikasni mehanizam koordinacije mora omogućiti (i Federaciji i) BiH da na osnovu svih relevantnih podataka i u interesu svih nivoa vlasti govori jednim (usaglašenim) glasom prema Briselu. Usaglašavanje jednog glasa Federacije i BiH morat će odražavati i uključiti kompleksnu ustavnu strukturu. Nakon usvajanja mehanizma koordinacije, koji bi morao biti na agendi Vlade FBiH odmah na početku, jasno je da će njegovo efikasno funkcionisanje ovisiti od pragmatizma svih onih koji će sjediti za stolom.

Okosnicu procesa integracije BiH u EU čini na hiljade pitanja koje će EU postaviti BiH o trenutnom zakonodavstvu i praksi. Od pitanja iz zaštite okoliša, javnih nabavki, ekonomske i monetarne politike do saobraćaja. BiH će na sva ova pitanja morati odgovoriti bez ikakve zadrške. Bez namjernog ili nenamjernog sakrivanja. S obzirom na obim pitanja i potrebnih informacija, svi nivoi vlasti i administracija u BiH će simultano morati žonglirati i sa nekoliko stvari. I sve to će morati napraviti što kvalitetnije i što detaljnije. Jer će od toga ovisiti koliko ćemo zaštiti vlastiti interes u procesu približavanja EU. Naš interes bi morao biti maksimiziranje pozitivnih i minimiziranje negativnih posljedica usvajanja EU standarda. Nakon dostavljenih odgovora EU će podržati BiH u približavanju trenutnog stanja onom u EU (preuzimanje EU zakonodavstva i dostizanje standarda).

Ako zamislimo odgovor na svako pitanje kao sastavljenu puzlu, onda se manji komadi puzle nalaze u raznim ministarstvima, institucijama i agencijama naše zemlje. Ali i u nevladinim organizacijama, privredi i pravosuđu. Među građanima.

Uzmimo zaštitu okoliša kao primjer. Svaki odgovor na pitanje iz ovog područja je jedna sastavljena puzla. Jednog dana EU će naprimjer od BiH zatražiti da odgovori koliko su naše zakonodavstvo i praksa usklađeni sa Direktivom EU o industrijskim emisijama i za koliko vremena i kako BiH može uskladiti trenutne zakone i praksu sa istom.

Ova Direktiva postavlja ciljeve koje zemlje članice moraju dostići u sprečavanju i kontroli onečišćenja iz industrijskih postrojenja; od smanjenja količine otpada koji proizvodi industrija do povećanja energetske efikasnosti i nekoliko standarda vezanih za izdavanje dozvola za rad industrijskih postrojenja, ali usmjerava i način na koji se vrši inspekcija tih postrojenja.

Federacija BiH, kako bi mogla odgovoriti i sastaviti puzlu, mora potražiti manje komade puzle u nadležnim federalnim ministarstvima okoliša i industrije. Ali i u deset kantonalnih ministarstava zaštite okoliša i privrede. Pored ministarstava tu su sigurno i tijela/agencije koje mogu imati potrebne informacije i interes. Kao što su federalna i kantonalne inspekcijske uprave ili Fond za zaštitu okoliša FBiH.

Nakon što prikupi sve podatke važne za odgovore na ova pitanja, Federacije BiH će morati zauzeti poziciju kada i kako planira dostići ciljeve koji su postavljeni EU Direktivom. I izračunati koliki je budžet potreban za ono što trenutno nije ispunjeno.

Već sada je sigurno da bi i industrijska postrojenja (npr. Aluminij Mostar ili Željezara Zenica), ali i nevladine organizacije koje zastupaju interese zaštite okoliša mogli imati svoj interes da znaju šta vlade planiraju sa ovom Direktivom. I oni će tražiti da budu informisani, uključeni. I svojim znanjem mogu pomoći (F)BiH da izgradi svoju poziciju i zaštiti svoj interes.

Koordinacioni mehanizam će pomoći (F)BiH da što brže prikupi puzle koje se nalaze u institucijama, agencijama i civilnom društvu. Da što lakše dođe do svoje pozicije kako brzo (a nekada i kako) može preuzeti EU zakonodavstvo i dosegnuti EU standarde.

U procesu prikupljanja komada puzli i donošenja odluke kako i kada će preuzeti zakone EU, prvi komad puzle će na sto morati staviti jedna institucija. Ta prva puzla mogla bi da bude u nekom EU uredu pri Vladi FBiH. Ali, ono što je najbitnije, prva puzla, sama, bez ostalih neće značiti ništa.

BiH nije prva zemlja kojoj je za interakciju sa EU i dogovaranja pozicije potreban koordinacioni mehanizam. Isti se pokazao nužan u zemljama koje su 2004. i 2007. godine postale članice EU. A Republika Srbija je također nedavno usvojila svoj koordinacioni mehanizam. Svi mehanizmi su pratili tadašnje ustavne strukture zemalja. A služili su isključivo za ubrzanje razmjene informacija i približavanje nivoa vlasti i institucija.

U našoj zemlji podrška članstvu u EU zadnjih nekoliko godina je iznad 80 procenata. U BiH postoji i ogromna želja za promjenama. Te promjene kod nekih izazivaju strah, kod drugih nadu. Ali, uz pomoć nevladinog sektora i medija, politika mora imati više hrabrosti za pragmatizam i kompromis. Tehnički karakter odluke o koordinacionom mehanizmu, ali i cilj punopravnog članstva BiH u porodici najrazvijenijih zemalja svijeta, trebali bi biti dovoljan podstrek da se napravi korak dalje.

Ono što znamo je da je bliža i češća saradnja i razmjena informacija među institucijama i nivoima vlasti u drugim zemljama dovela do bolje kvalitete i fokusa i drugih politika. Koje nisu direktno vezane za proces približavanja u EU. Svi znamo koliko nam je takvo nešto potrebno.

Autor: Adnan Ćerimagić, ekspert VPI BH za evropske integracije
Twitter: @adicerimagic