Intervju s Tanjom Miščević – BiH ne smije zaostajati, ravnoteža u regiji je neophodna

O iskustvima Srbije u pripremama za pregovore, Miščević je kao gošća-predavačica sudjelovala na seminaru u Konjicu u organizaciji Vanjskopolitičke inicijative BH, u okviru projekta “Izgradnja struktura i kapaciteta Vlade Federacije BiH za EU integracije”, o temama “Pravni okvir procesa stabilizacije i pridruživanja” i “Priprema za pregovore s EU – iskustva Srbije”.

U procesu evropskih integracija bitno je da svaka od država zapadnog Balkana napreduje kako pojedinačno, tako i regionalno, jer mi smo jedina preostala regija izvan ujedinjene Evrope, riječi su šefice pregovaračkog tima Srbije s Evropskom unijom Tanje Miščević.

“Ne smijemo dozvoliti da ostanemo ostrvo izvan ujedinjene Evrope. Svaka od država regije dosad je imala različit put ka evropskim integracijama, odnosno ka EU koji je uslovljen političkim, ekonomskim i bezbjednosnim problemima, ali se svi oni zajedno mogu prevazići upravo tim procesima evropskih integracija. Tu mislim na približavanje evropskim standardima i stvaranje stabilne i moderne evropske države za svaku od nas. Zato je važno, toga moramo biti svjesni, da svaki od naših susjeda ima dobar pravac napretka ka istom cilju jer ste onda i vi stabilni, imate ekonomski potencijal za bolju saradnju, a manje problema u regionu. Zato je važno da i Srbija, BiH, Makedonija i Crna Gora prate taj uzor onoga što jeste uspjeh Hrvatske u evropskim integracijama i njeno članstvo” – kazala je Miščević za Agenciju Fena.

“U interesu nam je da guramo jedni druge, a Srbija je uvijek otvorena da svoja iskustva, i dobra i loša, prenese. Srbija će pomoći svima onima kojima pomoć u tom procesu bude potrebna” – kazala je. Miščević je naglasila da je Srbija dobila otvaranje pregovora za zaključivanje sporazuma, odnosno za početak pregovora o članstvu s EU i 25. septembra počinje s prvim formalnim korakom, a to je screening ili analitički pregled zakonodavstva.
Na pitanje koliko bi mogli trajali pregovori s EU prije konačnog pristupanja, Miščević je navela da je teško govoriti o rokovima. Postoji standard koji će Srbija probati ispoštovati “jer ima dobre administrativne kapacitete”.

“Nastojat ćemo da ono što je uobičajeni rok probamo da skratimo i da tako taj proces ubrzamo, ali ne na štetu same države i svega onoga što treba jer nam to nije u interesu. U interesu nam je da, kad jednog dana uđemo u EU, budemo potpuna članica a ne neko kome stalno treba pomagati” – kaže glavna pregovaračica Srbije s EU.

Uobičajeno je, dodala je Miščević, da sami pregovori traju najmanje četiri godine. Prije toga je proces screeninga koji traje najmanje godinu i po dana. Ta se dva procesa mogu i preklopiti. Iza toga ide pisanje ugovora koje najmanje traje pola godine, potom proces ratifikacije koji, prema iskustvima, traje oko godinu i po dana.
“Govorimo o značajnom periodu koji ćemo nastojati da skratimo, ali ne nauštrb kvaliteta”, ustvrdila je Fenina sagovornica, dodajući da je normalizacija odnosa Beograda i Prištine – da bi se ostvario normalan život ljudi koji tamo žive, bez obzira na nacionalnu pripadnost – nešto što je “dobro razumjela Vlada Srbije kao sopstveni interes i interes Srba koji tamo žive“.

“To je preduslov ne samo za proces evropskih integracija nego i za normalan život u regionu. To pokazuje veliku političku hrabrost koja je Srbiji zaista trebala” – kazala je Miščević, podsjetivši da su srbijanski i kosovski premijeri Ivica Dačić i Hashim Thaci nedavno razgovarali o ključnim pitanjima – telekomunikacijama i energetici. Istakla je da “samo petnaestak mjeseci ranije to niko nije mogao ni da zamisli”.

“Pregovori su jako teški, oni traju, i u tom smislu, to je ozbiljna borba, ali ne dovodi se uopšte u pitanje mogućnost da se sjedne i razgovara. To je evropski način na koji se rješavaju sporovi. Sjesti, razgovarati i probati naći rješenje”, zaključila je Tanja Miščević u razgovoru za Fenu.
“Uslova ima puno, dosad je urađeno malo u odnosu na sve ono što čeka Srbiju u narednom periodu” – istakla je ona.

“Svakako najvažnija pitanja su pravosuđe, unutrašnji poslovi, vladavina prava, zatim borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, medijske slobode, ljudska prava i slobode, pravila konkurencije, zaštita stranih investitora i garancije za njihovu investiciju… To je nešto što donosi koristi samo nama jer se time stranci odlučuju da investiraju na naše prostore, da otvaraju proizvodne pogone, zapošljavaju naše građane koji onda plaćaju porez u budžet naših država. To je nešto što donosi samo korist, to je proces evropskih integracija “- ističe Miščević, dodajući da sam čin ulaska države u EU ne znači mnogo. Nije sve sjajno, ekonomska kriza je podjednako teška za članicu i novu članicu ili državu kandidata, ali članstvo donosi sigurnost. S tim u vezi navela je primjer Hrvatske.

“Ne treba čekati taj dan poslije. Hrvatska se promijenila prije toga, tokom procesa koji je tekao godinama. Ima još zahtjeva koje je Hrvatska ostala dužna EU, ali se u smislu funkcionisanja i pogleda na život promijenila. Ona više nije nestabilna država koja samostalno rješava svoje probleme već ima iza sebe snažnu EU, samo to daje veliku snagu” -istakla je glavna pregovaračica Srbije s Evropskom unijom.

Upitana za članove srbijanskog pregovaračkog tima, Miščević je kazala da imena još nisu poznata, ali je Vlada Srbije usvojila strukturu kako bi trebalo da izgleda. Istakla je da će svoje mjesto u timu imati državni sekretar Ministarstva finansija jer približavanje EU sa sobom nosi budžetske implikacije, kao što su fondovi i troškovi iz budžeta, potom državni sekretar Ministarstva spoljnih poslova zbog veze s diplomatsko – konzularnim predstavništvima, kao i šef Misije Srbije pri EU.

“Srbijanski tim za pregovore s EU imat će do 20 ljudi, u njemu će biti stručnjaci iz oblasti o kojima će se pojedinačno pregovarati. Radi se o ljudima koji su stručnjaci u različitim oblastima o kojima će se pregovarati u daljem toku pregovora za stupanje u članstvo” – navela je šefica pregovaračkog tima.
Poglavlja aquiss communautairea, odnosno pravne stečevine, ima 35 ali ne mora biti toliko ljudi jer se neka poglavlja mogu spojiti. Ljudi koji će raditi u pojedinim oblastima bit će stručnjaci, ali također i poznavati evropsko pravo i standarde, dakle imati kredibilitet. Srbija je preuzela iskustvo drugih država, prvenstveno Hrvatske, Crne Gore i Slovenije.

Miščević je mišljenja da pozitivni primjeri mogu da potaknu BiH.

“Hrvatska je ušla, Crna Gora pregovara, Srbija počinje da pregovara. To sve može da bude lijepa poruka. Dakle, da se potjera, a kad se potjera u tom pravcu onda to počinje da biva zamajac koji tjera samo naprijed. Ne zbog EU, nego zbog nas samih”, kazala je u razgovoru za Fenu Tanja Miščević, još jednom ponavljajući da je “zaista važno da svi podjednako napredujemo jer nema uspjeha ako je neravnoteža u regiji”.

Fena, 10.09.2013.