Prezentacija analize “Bosanskohercegovačka kinematografija”

Bosanskohercegovačka kinematografija u posljednjem se desetljeću transformirala iz ratom potpuno prekinute privredno-umjetničke grane u moderan i raznorodan sektor sposoban da proizvodi visoko kvalitetan audiovizualni sadržaj namijenjen jednako domaćoj i inozemnoj publici.

Bosanskohercegovačka kinematografija – Osma u nizu prezentacija u organizaciji Vanjskopolitičke inicijative BH (VPI BH) uz podršku Fonda Otvoreno Društvo održana je 10.10.2012. godine, u Sarajevu, na temu „Bosanskohercegovačka kinematografija“ o čemu je VPI BH prethodno izradila analizu.

Filmska industrija je u stanju stvoriti nova radna mjesta i proizvesti različite ekonomske koristi te pridonijeti općoj socijalnoj i ekonomskoj koheziji i istovremeno biti ključni medij za prijenos i razvoj kulturnih vrijednosti. S obzirom na ovakvu karakteristiku kulturnog dobra, film u većini evropskih zemalja uživa javnu potporu koja nadomješta neminovni tržišni neuspjeh – uzrokovan visokom cijenom proizvodnje, s jedne strane, te fragmentiranim i ograničenim tržištem za plasman kulturnih proizvoda, s druge.

Svjetska audiovizualna industrija trenutno je na pragu najvećih promjena od svog postanka – potpune digitalizacije lanca proizvodnje i konzumacije audiovizualnog sadržaja. Ovako značajne globalne promjene pružaju jedinstvenu priliku za blagovremeno uključenje u svjetske tokove i osiguranje rasta i budućnosti audiovizualne proizvodnje u Bosni i Hercegovini, no to je jedino moguće osigurati sistemskim rješavanjem javne potpore audiovizualnom sektoru, bez koje uspješnoga audiovizualnog sektora ne može biti.

Uvodnu riječ podijelili su g. Salmir Kaplan, ministar Federalno ministarstvo kulture i sporta, g. Mirsad Purivatra , direktor Sarajevo Film Festivala , gđa. Amra Bakšić-Čamo, predsjednica Udruženja filmskih radnika u BiH, kao i g. Amer Kapetanović, predsjednik Upravnog odbora Fondacije za kinematografiju, te g. Jovan Marjanović, predstavnik FBiH pri Euroimagesu, koji je, kao član radne grupe, govorio i o osnovnim smjernicama Zakona o audiovizualnom stvaralaštvu koji je u pripremi u Ministarstvu kulture i sporta FBiH.

Kako je naglašeno na skupu, BiH je otišla korak naprijed u kontekstu ispunjavanja europskih normi u audiovizualnom stvaralaštvu i to prijemom u članstvo u programu Media 2007 EU. Sa ovog aspekta, ovaj sektor je skoro pa potpuno integriran u ovaj europski program što znači da kulturni djelatnici iz Bosne i Hercegovine, ravnopravno sa drugim članicama EU i ostalim državama učesnicama, imaju pravo da učestvuju u svim pozivima za podnošenje prijedloga kulturnih projekata i inicijativama koje se sufinanciraju iz Media-e.

Međutim, upozoreno je da ovaj uspjeh ne smije da stvori predodžbu o idealnoj situaciji u ovom sektoru. Kao što je istaknuto, audiovizualni sektor se suočava sa sljedećim problemima: vrlo nizak nivo sredstva utrošen u ovaj sektor što rezultira i niskim audiovizualnim kapacitetom od nekoliko filmova godišnje, javni emiteri ne participiraju u produkciji, kino tržište je u krizi, filmovi se prikazuju u polivalentnim salama. Učesnici su bili suglasni da je potrebno da BiH pređe iz faze financiranja u fazu kreiranja i osmišljavanja smjernica za audiovizualni sektor. BiH se treba osloniti na svoju komparativnu prednost u filmskoj industriji. Na skupu je rečeno kako naša produkcija ne može biti holivudskog renomea, ali zato možemo poduprijeti stvaranje i razvijanje ‘butik produkcije’.

Prezentaciji su prisustvovali predstavnici domaće filmske industrije i audio vizualnog sektora poput FLASH produkcije, PRIME TIME, FABRIKA, VIA MEDIA, VIZART FILM Banja Luka, REFRESH production. Također, bili su nazočni i predstavnici vladinog sektora poput Parlamentarne skupštine BiH i Parlamenta Federacije BiH, Predsjedništva BiH, Ministarstva civilnih poslova BiH, Federalnog ministarstva kulture i sporta, Ministarstva prosvjete i kulture RS, Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) i drugi. Svoj interes za ovu prezentaciju iskazali su i predstavnici nevladinog i obrazovnog sektora poput KriteON-Festival filmski susreti, Sarajevska škola za nauku i tehnologiju – Sarajevo Film Academy i drugi.