Primjena elektronskog potpisa u Bosni i Hercegovini – korak bliže Evropskoj uniji
Autorica: Amina Osmanović
Prije 16 godina, u Bosni i Hercegovini (BiH) je usvojen Zakon o elektronskom potpisu. Iako definisan ovim Zakonom, te popraćen globalnim trendovima digitalizacije, elektronski potpis ipak ne čini dio redovnog poslovanja u svakodnevnom životu bh. građana. Međutim, na pitanje “Zašto?” teško je odgovoriti. Elektronski potpis, prema Nacrtu Zakona o elektronskom potpisu, predstavlja skup podataka u elektronskom obliku koji su pridruženi ili su logički povezani s drugim podacima u elektronskom obliku i koje potpisnik koristi za potpisivanje. Samim tim, elektronski potpis predstavlja optimizaciju troškova i ubrzanje poslovnih procesa. To je tehnologija kojom se omogućava provjera autentičnosti potpisnika u elektronskom poslovanju koja garantuje se da je poruka ili dokument od pošiljaoca do primaoca stigao u neizmijenjenom obliku. Važno je naglasiti da dokument sa elektronskim potpisom je podjednako validan kao i dokument sa svojeručnim potpisom.
Cijeli blog preuzmite ovdje: Primjena elektronskog potpisa u Bosni i Hercegovini – korak bliže Evropskoj uniji
Blog nastao u sklopu programa “Aktuelna vanjska politika”
Primjetno je da se počinju dešavati promjene koje su vezane za elektronski potpis, ali se postavlja pitanje da li je dovoljno da se radi trenutnim intezitetom ili je potrebno uložiti još napora da bismo koristili elektronski potpis u svakodnevnom poslovanju. Definitivno da je potrebno više aktivnog rada od strane države kako bi se stimulisao, a ne usporavao – odnosno zaustavljao tehnološki napredak. Na osnovu dosadašnjih aktivnosti vezanih za elektronski potpis, nažalost, ne možemo mnogo očekivati jer imamo ciljeve koji su bili planirani za početak godine i nisu ispunjeni. Pored toga, potrebno je da se radi na unapređenju cijelog sistema informacijskih tehnologija. Zajedno s tim dolazi do napretka rada javne uprave, elektronskih usluga i ostalog što je već dugi niz godina uobičajan način poslovanja u EU. Važno je staviti akcenat na reformu javne uprave koja predstavlja jedan od direktnih puteva ka EU. Za kraj nam ostaje da čekamo 2023.godinu da saznamo koliko je realizovano ciljeva i koliko smo zaista blizu ka EU.
