Kružnom ekonomijom ka ispunjenju vanjskopolitičkih, ali i globalnih ciljeva

Categories:
Comments: 0

Autorica: Hata Kujraković

Nakon više od godinu dana od potpisivanja Sofijske deklaracije, šefovi država i vlada sa zapadnog Balkana su u oktobru 2021. postigli dogovor s Evropskom unijom (EU) o provođenju Akcionog plana za Zelenu agendu za Zapadni Balkan.

Akcioni plan odražava sedam komponenti Sofijske deklaracije grupiranih u pet stubova:

·         dekarbonizacija,
·         kružna ekonomija,
·         sprečavanje zagađenja,
·         održiva poljoprivreda
·         te zaštita prirode i biološke raznolikosti.

U svakom od navedenih stubova postavljeni su indikativni vremenski okviri za provedbu obaveza iz Sofijske deklaracije. Nadovezujući se na prethodni blog o značaju kružne ekonomije i efikasnog upravljanja otpadom, u ovom blogu će akcenat biti stavljen na neke od prioriteta definisanih u Akcionom planu za Zelenu agendu koji se tiču kružne ekonomije i situaciju u BiH i regionu u vezi s njima.

Cijeli blog preuzmite ovdje: Kružnom ekonomijom ka ispunjenju vanjskopolitičkih, ali i globalnih ciljeva
Blog nastao u sklopu programa “Aktuelna vanjska politika”

Usvajajući mjere i ispunjavajući prioritete iz Akcionog plana za Zelenu agendu za zapadni Balkan ubrzat će se postizanje klimatskih ciljeva u regiji, kao i ekonomski oporavak i približavanje Evropskoj uniji. Napredak po pitanju kružne ekonomije i inovativnog pristupa istoj, štednje i reciklaže resursa te održivog razvoja i zaštite prirode otvorit će vrata novim investicijama, ali i unaprijediti živote ljudi ovog područja, što treba biti glavni motiv vladajućim strukturama. Postojeći linearni model je neodrživ, stoga su neophodne sistematske promjene kad je u pitanju način proizvodnje, učinkovita upotreba resursa te upravljanje otpadom. Maksimiziranje ekonomske vrijednosti materijala kroz ponovno korištenje mora postati norma. Aktivno radeći na implementaciji aktivnosti koje se tiču kružne ekonomije u okviru navedenih rokova, BiH će, zajedno sa zemljama regiona, istovremeno se približiti ostvarenju vanjskopolitičkih, ali i globalnih ciljeva. Zašto onda odugovlačiti?

Leave your comment