Održana prezentacija analize: DEKARBONIZACIJA ENERGETSKOG SEKTORA U EVROPI: Zapadni Balkan, sa fokusom na Bosnu i Hercegovinu – proizvođač crne energije
Vanjskopolitička inicijativa BH u suradnji sa Fondacijom Friedrich Ebert BiH organizirala je online prezentaciju političke analize: DEKARBONIZACIJA ENERGETSKOG SEKTORA U EVROPI: Zapadni Balkan, sa fokusom na Bosnu i Hercegovinu – proizvođač crne energije, autorice Amele Jusufović. Prezentacija je okupila veliki broj članova akademske zajednice, predstavnika institucija, civilnog društva, predstavnici medija, te ostale zainteresirane sa prostora regije Zapadnog Balkana.
Cilj ove političke analize bio je da na jednostavan i razumljiv način predstavi Dekarbonizaciju energetskog sektora u Evropi: Zapadni Balkan, sa fokusom na Bosnu i Hercegovinu – proizvođač crne energije. Najvažniji aspekti i politike analizirani su kroz identifikaciju potencijalnih aktera, koji bi u Bosni i Hercegovini, pored institucija, mogli i trebali biti zainteresovani za rad i uspjeh Dekarbonizaciju energetskog sektora.
“Aktivnim djelovanjem u Energetskoj zajednici Bosna i Hercegovina potvrđuje svoju opredijeljenost za reformu energetskog sektora, liberalizaciju tržišta energije i usklađivanje svoje politike sa članicama Evropske unije. Evidentno je da u samoj Bosni i Hercegovini, na različitim administrativnim nivoima treba učiniti dodatne napore u transpoziciji i implementaciji acquis-a Energetske zajednice. Za realizaciju brojnih obaveza rokovi su već prošli, a za značajan broj obaveza preostalo je relativno kratko vrijeme.» Izjavila je je autorica analize Amela Jusufović.
Prilikom panel diskusije Davor Vuletić, freelance konsultant, dugogodišnji saradnik Vanjskopolitičke inicijative BH izjavio je: «Uprkos značaju procesa dekarbonizacije, cijeli svijet je ipak dosta daleko od ispunjavanja obaveza uspostavljenih Pariškim sporazumom. Najveći problem BiH je taj što smo zakasnili sa postupnom i manje bolnom dekarbonizacijom nekih 15 godina.”
U nastavku analize, redovni profesor Fakulteta elektrotehnike u Tuzli i predsjednik Upravnog odbora Centra za održivu energetsku tranziciju ReSET, Mirza Kušljugić, istakao je: «BiH ima potencijal u energetskom razvoju, tehnološki se može razviti, a ekonomski je isplativo. To je razvojna prilika koju će BiH iskoristiti ili ne, a kako stvari trenutno stoje, neće. Do dekarbonizacije će sigurno doći, ali to će predvoditi privatni sektor, a najveću cijenu će platiti građani, privreda i zaposleni u termoenergetskom sektoru.»
«Cjelokupnu tranziciju je potrebno napraviti tako da bi proces dekarbonizacije bio manje bolan odnosno, potrebno je zadržati radna mjesta. Ipak, kako bi se to uradilo, mora se računati na međunarodna sredstva.» zaključio je Admir Softić, pomoćnik ministra za energetiku, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Prisustnima se obratio i Anes Podić iz udruženja Eko Akcija, gdje je istakao sljedeće: «Bosna i Hercegovina može smanjiti emisije, ali da se oslobodi upotrebe uglja još uvijek ne može bez podrške međunarodne zajednice. Sam Zeleni plan za Zapadni Balkan nije izvodiv zbog političkih elita i njihove stranačke regulacije institucija koje su potrebne za donošenje promjena na ovom putu. Sve dok je situacija takva, energetska tranzicija će teći sporo.”
Bosna i Hercegovina kao zemlja pretendent za ulazak za članstvo u Evropskoj uniji pred sobom ima niz obavezujućih sporazuma i deklaracija u sektoru energetske politike. Tome u prilog govore i brojna upozorenja Sekretarijata energetske zajednice u posljednjih godinu dana o kršenju sporazuma poput Ugovora o uspostavi Energetske zajednice iz 2006. godine, NERP BiH plana Vijeća ministara BiH iz 2015. godine ili EU agende dekarbonizacije .
Po riječima Janeza Kopača, direktora Sekretarijata Energetske zajednice, Bosna i Hercegovina je tek na 20% implementiranih obaveza iz Ugovora o uspostavi Energetske zajednice, sa 8 otvorenih prekršajnih postupaka pred Energetskom zajednicom koji se uglavnom odnose na kršenje obaveza iz polja zaštite okoliša, energetske efikasnosti, nerazdvajanja distributera električne energije i domena državne pomoći. Analiza prikazuje stanje elektroenergetskog sektora u BiH, mogućnost tranzicije na obnovljive izvore energije, intervenciju Evropske unije i Energetske zajednicete mogućnosti koje su otvorene pred Bosnom i Hercegovinom u narednom periodu, do 2050.
Online događaj je moderirala Hana Sokolović, Freelance novinarka, a cijela analiza Dekarbonizaciju energetskog sektora u Evropi: Zapadni Balkan, sa fokusom na Bosnu i Hercegovinu – proizvođač crne energije uskoro je dostupna na web stranicama vpi.ba i fes.ba
