Njemačko predsjedavanje Vijećem EU: Zajedničkim snagama ka oporavku

Categories:
Comments: 0

Foto: Ilustracija/VPIBH

Pišu: Hata Kujraković i Mahir Sijamija

Savezna Republika Njemačka, kao jedan od najvažnijih partnera Bosne i Hercegovine, uz moto „Zajedno za oporavak Evrope” započela je 1. jula 2020. godine predsjedavanje Vijećem EU. SR Njemačka, kojoj je ovo 13. predsjedavanje Vijećem EU, usvojila je program u kojem je fokus stavljen na pandemiju COVID-19, odnosno na ekonomski i društveni oporavak od posljedica uzrokovanih pandemijom. Program je usmjeren na upravljanje krizom i sprečavanje širenja virusa te je naglašena potreba za saradnjom unutar EU, kao i na međunarodnoj razini. Neki od ključnih prioriteta SR Njemačke su inkluzivna strategija rasta, jačanje solidarnosti i održiva ekonomija.

Njemačka kao lider promjena u Uniji 

Iz programskog okvira predsjedavanja uočavamo opredjeljnost SR Njemačke za ublažavanje ekonomskih posljedica pandemije koje su zadesile EU, kao fenomen koji je upravo nastao na postulatima zajedničkog tržišta, ekonomije, slobode i tolerancije. Riječ je o ogromnoj finansijskoj preraspodjeli, koja bi trebala iznositi 1,85 milijardi eura. To je čin solidarnosti bez presedana, namijenjen osiguranju daljnjeg postojanja EU. “Naš zajednički cilj sada mora biti zajedničko i održivo rješavanje krize s pogledom na budućnost. To će biti vodeći princip našeg predsjedavanja Vijećem EU”, najavila je Angela Merkel, prenosi Deutsche Welle.

Klimatske promjene, Agenda 2030, digitalna transformacija i Brexit 

Osim dugoročnog prevladavanja posljedica krize, program je također usmjeren na dodatnih pet područja koja uključuju snažniju, pravedniju, održiviju Evropu, kao i Evropu sigurnosti i zajedničkih vrijednosti odnosno snažnu Evropu u svijetu. Istovremeno je fokus stavljen na rad na poboljšanju kohezije unutar EU uz zajedničko vanjsko djelovanje. Kako bi EU iz krize izašla ojačana i održiva, ekonomiji je potreban poticaj, što znači da je potreban sveobuhvatan zajednički paket za ekonomski i socijalni oporavak koji uključuje fond za obnovu i odgovarajuću prilagodbu Višegodišnjeg finansijskog okvira (VFO). Još jedan od ciljeva jeste poboljšanje evropskog kapaciteta za upravljanje krizama. Ovo podrazumijeva uključivanje pitanja poput klimatskih promjena, provedbu održivih razvojnih ciljeva Agende 2030 i digitalnu transformaciju te redefiniranje odnosa s Ujedinjenim Kraljevstvom nakon Brexita, kao i odnosa sa Kinom. Pitanje migracija, Zeleni dogovor (Green Deal) , kao i Konferencija o budućnosti Evrope dominirat će u posljednjoj fazi njemačkog predsjedavanja. Evropska komisija treba uskoro predstaviti prijedlog novog migracijskog paketa, koji uključuje i reformu zajedničkog sistema azila, a Njemačka se nada da će doći do pomaka kad je u pitanju ova oblast.

Odnos sa zapadnim Balkanom i BiH

U maju ove godine održan je Zagrebački samit, kao kruna predsjedavanja Republike Hrvatske Vijećem EU. Kada se sve uzme u obzir, samo održavanje Samita u najvećoj svjetskoj krizi poslije finasijskog kraha 2008. godine je uspjeh. Kako smo pisali u prošlom blogu, jasno je i da “ovaj Samit neće imati značaj onog zagrebačkog iz 2000. godine ili Solunskog iz 2003. godine”, te je predsjedavanje Republike Hrvatske u toj mjeri narušeno, jer je njena energija koja je uložena u samu organizaciju stavljena u drugi plan usljed pandemije COVID – 19. 

U programu koji je pripremila SR Njemačka naglašeno je kako je približavanje Evropskoj uniji u interesu zapadnog Balkana, kao i u samom strateškom interesu EU te da EU ima posebnu odgovornost prema zemljama zapadnog Balkana te prema južnim i istočnim susjedima. „Želimo osigurati da EU ostane sposobna djelovati i raditi u partnerstvu s drugima i na temelju jasnih pravila“, naglasila je u svom blogu Nj. E. Margret Uebber, Ambasadorica SR Njemačke u BiH. U kontekstu granica za regiju zapadnog Balkana,  navedeno je kako niti jedna regija na svijetu nije bliža EU od šest država zapadnog Balkana te da EU i zapadni Balkan vežu bliski međuljudski odnosi. Nj. E. Ambasadorica Uebber je dodala kako je važno da su zemlje zapadnog Balkana uključene u odgovor na krizu, naglašavajući da su sredstva u iznosu od 80,5 miliona eura namijenjena samo za BiH čime EU šalje Bosni i Hercegovini „snažan znak solidarnosti i povezanosti.“

Iako je pandemija COVID-19 ograničila aktivnosti, Nj. E. Uebber smatra kako je za vrijeme hrvatskog predsjedavanja postignut napredak u politici EU sa zapadnim Balkanom, navodeći odluku o otvaranju pregovora o pristupanju s Albanijom i Sjevernom Makedonijom te paket pomoći koji je EU komisija predstavila krajem aprila u iznosu od 3,3 milijarde eura za zapadni Balkan. Posebno je naglasila kako je migracija mladih, pored ekonomskih posljedica pandemije, poseban izazov s kojim će se zemlje zapadnog Balkana suočiti u narednom periodu.

U programu „Zajedno za oporavak Evrope” stoji da će SR Njemčaka iskorisiti predsjedavanje Vijećem EU za umrežavanje donosioca odluka i drugih relevantnih aktera na Zapadnom Balkanu, potaknuti demografski razvoj, te će nastaviti raditi na stvaranju boljih perspektiva za mlade. Prije je iz Njemačke vlade najavljeno da će podržati regiju zapadnog Balkana sa dodatnih 10 miliona eura, te ovim poslati jasan signal da Budućnost zapadnog Balkana leži u EU!“

Zajedno za oporavak zapadnog Balkana s Evropom

Iz programa predsjedavanja vidimo da je opredjeljenje SR Njemačke ekonomski oporavak Unije. Evropska unija je nastala na vrijednostima zajedničkog tržišta, ekonomije, sigurnosti, slobode i tolerancije.  Njemačka, kao jedan od lidera Unije, upravo potencira povratak ka tim vrijednostima, zbog povećanog nacionalizma, zatvaranja granica i sličnih politika usljed pandemije COVID – 19.

EU se u posljednje vrijeme suočava s velikim izazovima unutrašnje konsolidacije, pa je francuski predsjednik Macron još prije pandemije najavio reforme Unije te nemogućnost njenog proširenja.  Predsjedavanje Vijećem EU SR Njemačka će nastojati iskoristiti kako bi Uniju vratila na početne postavke njenog razvoja i prosperiteta. Iako je mogućnost velikog birokratskog aparata da radi u punoj snazi smanjena, jer je došlo do redukcije fizičkih sastanaka EU čelnika usljed pandemije COVID-19, SR Njemačka je postavila jasan cilj – zajedničkim snagama treba donijeti veliki broj odluka kako bi se kriza prevladala.


Program “Zajedno za oporavak Evrope” možete pogledati na linku