Održana prezentacija Uporednog izvještaja za 2009. godinu u sklopu Projekta “Monitoring Procesa Evropskih integracija BiH”
VPI je prezentirala Uporedni izvještaj o monitoringu EU integracija 2009: Zapadni Balkan – Bosna i Hercegovina. Nejednak napredak zemalja Zapadnog Balkana, a BiH predzadnja. U BiH 85% ispitanika podržava EU integracije a aktivnosti vlasti na realizaciji potrebnih reformi smatra nedovoljnim.
U organizaciji Instituta za sigurnosne studije Europske unije (EUISS) i uz podršku Vanjskopolitičke inicijative BH održan je u Sarajevu od 19. do 21. 05. 2010. godine seminar „Zapadni Balkan: Put ka europskim integracijama“.
Zaključeno je da je proces integracije u EU sredstvo za stvaranje funkcionalnih država no da su mehanizmi kojima se proces odvija neprikladni za države koje imaju probleme u funkcioniranju i kreiranju političkog konsenzusa. Stoga je potreban dodatni poticaj od strane EU kako bi se eliminirao uticaj retorika iz prošlosti te dalje ohrabrila regionalna suradnja koja se pokazala mogućom, korisnom i poželjnom za sve zemlje Zapadnog Balkana. Europska unija je izgrađena na budućnosti a ne na prošlosti i stoga još ima snagu privlačnosti jer zagovara jedinstvo u različitosti. Vladavina zakona je osnov za ostvarivanje vrijednosti EU a civilno društvo mora biti osnaženo u koordiniranoj aktivnosti na zagovaranju reformskih procesa.
U sklopu panela kojim je predsjedavao švedski ambasador Nj.E. Bosse Hedberg, direktorica VPI BH, gđa. Denisa Sarajlić – Maglić je prezentirala Uporedni izvještaj o monitoringu EU integracija 2009: Zapadni Balkan – Bosna i Hercegovina s posebnim fokusom na mjesto BiH u tom procesu u usporedbi sa drugim zemljama u regionu.
U zemljama regiona uočen je nejednak napredak, a najbolje rezultate postigle su države sa stabilnim vladama i većinom u parlamentu te funkcionalnim politickim sistemom. Zajedničke slabosti su nedovoljan stepen borbe protiv korupcije, poštivanja ljudskih prava, funkcioniranja pravosuđa i bilateralne suradnje. U većini oblasti Bosna i Hercegovina se pojavljuje kao predzadnja zemlja u realizaciji obaveza, ispred Albanije uključujući i pitanje liberalizacije viznog režima dok je Hrvatska vodeća u ovom procesu. Istraživanje javnog mnijenja iz decembra pokazuje da u BiH građani ocjenjuju nedovoljnim aktivnosti vlasti na provođenju reformi, a za to najviše krive domaće političare. Oko 85% stanovnika BiH smatra da je budućnost BiH u EU te da tome nema alternative, i to podjednako u oba entiteta. Čak 75% ispitanika u F BiH i 45% ispitanika u RS je spremno podržati prenos nadležnosti s entiteta na državu BiH ukoliko će to ubrzati put ka EU. Istovremeno 55% ispitanika vjeruje da građani EU žele vidjeti BiH kao članicu EU u budućnosti.
Politika proširenja je osnovna odrednica vanjske politike EU. Od predstojećeg skupa ministara vanjskih poslova članica EU u Sarajevu očekuje se jasna politička poruka kojom će se reafirmirati deklaracija iz Soluna, kriteriji iz Kopenhagena te preispitati sistem dodatnog uslovljavanja potencijalnih kandidata i kandidata za članstvo. Omogućavanje daljih koraka ka EU bio bi pozitivan impuls kako za javnost regiona tako i za administracije država aspiranata.
