Prva radionica projekta: „Uvod u Lisabonski sporazum za osoblje i članove parlamenta BiH“

Lisabonski sporazum uvodi važne inovacije u način donošenja odluka u EU. Međutim, zbog širokog spektra domaćih političkih pitanja koja dominiraju u BiH, utjecaju Lisabonskog sporazuma na EU i na države potencijalne kandidate za članstvo u EU nije posvećeno dovoljno pažnje. Stoga je cilj ovog projekta da pruži detaljan pregled ključnih promjena koje su uvedene u načinu na koji funkcioniše EU kroz Lisabonski sporazum.

Vanjskopolitička inicijativa počinje sa implementacijom projekta „Uvod u Lisabonski sporazum za osoblje i članove parlamenta BiH“ koji financira Britanska ambasada u Sarajevu. Prva radionica održana je 30.-31.03.2011. godine na temu „Uvod u Lisabonski sporazum“ na kojem su učestvovali parlamentarci i stručno osoblje Narodne skupštine Republike Srpske i Parlamenta Federacije BiH te Parlamentarne skupštine BiH. Za ovu priliku VPI BiH pripremila je i Vodić kroz Lisabonski sporazum i evropske integracije BiH, kao i Imenik evropskih integracija.

U tu svrhu planiramo organizaciju četiri seminara, koji će obuhvatiti prezentacije o ključnim područjima institucionalnog razvoja: proširenje polja suodlučivanja između Europskog parlamenta i Vijeća; novu ulogu državnih parlamenata u sklopu novih odredbi u Sporazumu; promjenu prirode predsjedavanja EU sa stvaranjem stalnog Predsjednika EU; novu arhitekturu za upravljane vanjskom politikom EU koja proizlazi iz izmjene uloge Visokog predstavnika te uspostavljanje Evropske službe za vanjsko djelovanje.

Kamingespräch: „Njemačka vanjska politika: Od namjere do inicijative“

Treći u nizu popodnevnih razgovora uz kamin, u organizaciji Vanjskopolitičke inicijative BH (VPI BH) i uz podršku njemačke političke Fondacije Friedrich Ebert (FES) održan je 24.03.2011. godine na temu Njemačke vanjske politike o čemu je VPI BH prethodno izradila analizu „Njemačka vanjska politika: Od namjere do inicijative“.

Stabilnost Balkana je jedno od centralnih pitanja vanjske i sigurnosne politike Njemačke i EU. Klasično viđenje koje polazi od Hrvatske i Srbije kao nosivih stubova balkanske stabilnosti mora biti preispitano, budući da se teret balkanskih problema pokazao prevelikim da bi stajao oslonjen na samo dva stuba, Posebno ako se ima u vidu činjenica da je dobar dio tih problema uzročno-posljedično vezan sa jednim ili oba ta stuba.

Spremnost jedne od najvećih evropskih i svjetskih sila da se angažiraju u BiH i da pritom taj angažman dugoročno usmjere na otklanjanje barijera funkcioniranja BiH kao budućeg kandidata za članstvo u EU, nešto je čemu vrijedi dati šansu. Cijenimo da je Njemački stav spram krize u BiH evoluirao i konačno prihvatio činjenicu da je BiH specifična država, te da je takva dobrim dijelom zahvaljujući i međunarodnom angažmanu, te da joj kao takvoj ne mogu pomoći isključivo i samo uslovi procesa stabilizacije i pridruživanja.
Njemačka namjera ne može postati inicijativa bez jake sinergije sa ključnim partnerima. Njemačka inicijativa, ako do nje dođe, mora imati u vidu da je BiH u takvom stanju koje više ne trpi eksperimente.

Ako Zagreb i Beograd nisu spremni igrati mnogo konstruktivniju ulogu, onda je bolje da njihov doprinos bude tako što će se sami isključiti iz procesa i prepustiti ga onima u čiji bi se klub željeli učlaniti.

VPI BiH planira u narednom periodu organizirati slične razgovore o situaciji na Bliskom istoku, njemačkoj vanjskoj politici u BiH i drugim temama važnim za profiliranje vanjske politike BiH. Impulsi za ove rasprave bit će analize koje će sačiniti eksperti i suradnici VPI, a koje će biti objavljene i na našoj web stranici.

Kamingespräch: „Revolt u arapskim zemljama – promjene ili samo obećanja“

Drugi u nizu popodnevnih razgovora uz kamin, u organizaciji Vanjskopolitičke inicijative BH (VPI BH) i uz podršku njemačke političke Fondacije Friedrich Ebert (FES) održan je 17.03.2011. godine na temu revolt u arapskim zemljama o čemu je VPI BH prethodno izradila analizu „Revolt u arapskim zemljama – promjene ili samo obećanja“

Socijalni i politički pokreti stotina hiljada stanovnika arapskih zemalja s početka 2011. Godine nisu ni blizu svoga kraja. Zahtjevi protestanata snažno variraju: od promjena vlasti i vladara, zahtjeva za temeljne ustavne, političke i ekonomske reforme, za demokratizaciju, ljudska prava i slobode, do zahtjeva za suštinsko preispitivanje vanjskopolitičkih i geostrateških pozicija država i vlada, ukupnog koncepta i načina realizacije različitih interesa u regiji itd.

Ima li Zapad u aktualnim prilikama želje, volje i spremnosti, da li je uopće strukturiran politički i ekonomski tako da može ući u proces preispitivanja opstojnosti vještačke ali rasprostranjene dileme u vezi s „ostatkomsvijeta“ – demokracija ili sigurnost? Mnogo je razloga za vjerovanje da je na tome planu i ključ za osiguravanje prosperitetnije budućnosti za sve i na Bliskom istoku.

VPI BiH planira u narednom periodu organizirati slične razgovore o situaciji na Bliskom istoku, njemačkoj vanjskoj politici u BiH i drugim temama važnim za profiliranje vanjske politike BiH. Impulsi za ove rasprave bit će analize koje će sačiniti eksperti i suradnici VPI, a koje će biti objavljene i na našoj web stranici.

Prezentacija: „Zahtjevi iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU-a u pitanju državne pomoći (državnih potpora)“

Prvi u nizu prezentacija u organizaciji Vanjskopolitičke inicijative BH (VPI BH) i uz podršku Fonda Otvoreno Društvo održan je 04.03.2011. godine na temu „Zahtjevi iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU-a u pitanju državne pomoći (državnih potpora)“ o čemu je VPI BH prethodno izradila analizu.

Donošenje zakona o državnoj pomoći i uspostava institucije za planiranje i kontrolu državnih pomoći na nivou BiH je neophodno, u periodu do punopravnog članstva BiH u Evropskoj Uniji, kako bi BiH dobila jedan sveobuhvatan uvid u kategorije, iznose i svrhe državnih pomoći koje se dodjeljuju na raznim nivoima vlasti, kako bi se identifikovali prioriteti, napravile analize učinka državnih pomoći i strateški koordinirala industrijska i razvojna politika zemlje, koja je po važećem ustavnom ustrojstvu dodijeljena u nadležnost tri različita nivoa vlasti.

S tim ciljem Bosna i Hercegovina mora preduzeti sljedeće konkretne korake:

• Parlament BiH treba – neodložno – usvojiti Zakon o državnoj pomoći, koji već postoji u formi prijedloga.

• Na osnovu usvojenoga Zakona, Vijeće ministara BiH treba uspostaviti operativno neovisno tijelo za kontrolu državnih pomoći do kraja 2011. godine koje će imati nadležnost da odlučuje o povratu nezakonitih državnih pomoći kada za to dođe vrijeme sukladno rokovima iz SSP-a, a koje će do tada pomagati institucijama entiteta, kantona i Distrikta Brčko da usklade prakse davanja svojih subvencija s europskim standardima počevši od 2012. godine.

• Vijeće ministara treba – neodložno – usvojiti već izrađeni Godišnji izvještaj o državnim pomoćima i dostaviti ga Europskoj komisiji čime bi se ispunila obaveza izvještavanja iz SSP-a.

• Najkasnije do jula 2012. BiH treba uspostaviti sveobuhvatan inventar postojeće državne pomoći te nezavisno operativno tijelo nadležno za kontrolu usklađivanja takve pomoći sa EU normama, koje mora početi raditi do 2012.;

• Do jula 2013. godine BiH i Evropska komisija trebaju poduzeti mapiranje državne pomoći kako bi se razmotrila potreba za različitim maksimalnim ograničenjima državne pomoći u različitim dijelovima BiH prije isteka statusa ozbiljno nerazvijene zemlje (juli 2014.), koji omogućava primjenu minimalnih ograničenja intenziteta državne pomoći;

• Koordinacioni odbor za ekonomski razvoj i europske integracije, VM BiH, vlade entiteta i Brčko Distrikt koordiniraju pri izradi elaborata o mapiranju državne pomoći sukladno rokovima iz SSP-a.

• Vijeće ministara BiH treba aplicirati Europskoj komisiji na sredstva IPA fondova za Projekt tehničke podrške u oblasti razvoja sistema državne pomoći.

Kamingespräch: Nestalno članstvo BiH u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija 2010.-2011.

Prvi u nizu popodnevnih razgovora uz kamin, u organizaciji Vanjskopolitičke inicijative BH (VPI BH) i uz podršku njemačke političke Fondacije Friedrich Ebert (FES) održan je 16.02.2011. godine na temu predsjedavanja Bosne i Hercegovine Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija u januaru 2011. godine, o čemu je VPI BH prethodno izradila analizu „Nestalno članstvo Bosne i Hercegovine u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija 2010.–2011.: Izazovi predsjedavanja tokom januara 2011. godine”). Kamingespräch (razgovor uz kamin) je njemački koncept neformalnih diskusija o aktuelnim temama, osmišljen da ekspertima, diplomatama i predstavnicima civilnog društva omogući atmosferu za otvorenu razmjenu mišljenja.

U prijatnoj atmosferi Sportskog kluba UNA, ambasador BiH pri OUN Ivan Barbalić prenio je direktna iskustva januarskog predsjedavanja BiH Vijećem sigurnosti, osvrnuo se na jednogodišnje nestalno članstvo u VS OUN, te govorio o budućem angažmanu BiH u svjetskoj vladi. Predstavnici Ministarstva vanjskih posloba BiH, savjetnici članova Predsjedništva BiH, Ambasadori Njemačke, Turske, Austrije Sloveije, te predstavnici Britanske, Kineske, Švicarske i Američke ambasade osvrnuli su se na, opći je zaključak, uspješno predsjedavanje BiH u Vijeću sigurnosti OUN. Bila je to prilika da se otvoreno porazgovara o bosanskohercegovačkoj vanjskoj politici u kontekstu globalnih izazova.

VPI BiH planira u narednom periodu organizirati slične razgovore o situaciji na Bliskom istoku, njemačkoj vanjskoj politici u BiH i drugim temama važnim za profiliranje vanjske politike BiH. Impulsi za ove rasprave bit će analize koje će sačiniti eksperti i suradnici VPI, a koje će biti objavljene i na našoj web stranici.

Održana prezentacija Uporednog izvještaja za 2009. godinu u sklopu Projekta “Monitoring Procesa Evropskih integracija BiH”

VPI je prezentirala Uporedni izvještaj o monitoringu EU integracija 2009: Zapadni Balkan – Bosna i Hercegovina. Nejednak napredak zemalja Zapadnog Balkana, a BiH predzadnja. U BiH 85% ispitanika podržava EU integracije a aktivnosti vlasti na realizaciji potrebnih reformi smatra nedovoljnim.

U organizaciji Instituta za sigurnosne studije Europske unije (EUISS) i uz podršku Vanjskopolitičke inicijative BH održan je u Sarajevu od 19. do 21. 05. 2010. godine seminar „Zapadni Balkan: Put ka europskim integracijama“.

Zaključeno je da je proces integracije u EU sredstvo za stvaranje funkcionalnih država no da su mehanizmi kojima se proces odvija neprikladni za države koje imaju probleme u funkcioniranju i kreiranju političkog konsenzusa. Stoga je potreban dodatni poticaj od strane EU kako bi se eliminirao uticaj retorika iz prošlosti te dalje ohrabrila regionalna suradnja koja se pokazala mogućom, korisnom i poželjnom za sve zemlje Zapadnog Balkana. Europska unija je izgrađena na budućnosti a ne na prošlosti i stoga još ima snagu privlačnosti jer zagovara jedinstvo u različitosti. Vladavina zakona je osnov za ostvarivanje vrijednosti EU a civilno društvo mora biti osnaženo u koordiniranoj aktivnosti na zagovaranju reformskih procesa.

U sklopu panela kojim je predsjedavao švedski ambasador Nj.E. Bosse Hedberg, direktorica VPI BH, gđa. Denisa Sarajlić – Maglić je prezentirala Uporedni izvještaj o monitoringu EU integracija 2009: Zapadni Balkan – Bosna i Hercegovina s posebnim fokusom na mjesto BiH u tom procesu u usporedbi sa drugim zemljama u regionu.

U zemljama regiona uočen je nejednak napredak, a najbolje rezultate postigle su države sa stabilnim vladama i većinom u parlamentu te funkcionalnim politickim sistemom. Zajedničke slabosti su nedovoljan stepen borbe protiv korupcije, poštivanja ljudskih prava, funkcioniranja pravosuđa i bilateralne suradnje. U većini oblasti Bosna i Hercegovina se pojavljuje kao predzadnja zemlja u realizaciji obaveza, ispred Albanije uključujući i pitanje liberalizacije viznog režima dok je Hrvatska vodeća u ovom procesu. Istraživanje javnog mnijenja iz decembra pokazuje da u BiH građani ocjenjuju nedovoljnim aktivnosti vlasti na provođenju reformi, a za to najviše krive domaće političare. Oko 85% stanovnika BiH smatra da je budućnost BiH u EU te da tome nema alternative, i to podjednako u oba entiteta. Čak 75% ispitanika u F BiH i 45% ispitanika u RS je spremno podržati prenos nadležnosti s entiteta na državu BiH ukoliko će to ubrzati put ka EU. Istovremeno 55% ispitanika vjeruje da građani EU žele vidjeti BiH kao članicu EU u budućnosti.

Politika proširenja je osnovna odrednica vanjske politike EU. Od predstojećeg skupa ministara vanjskih poslova članica EU u Sarajevu očekuje se jasna politička poruka kojom će se reafirmirati deklaracija iz Soluna, kriteriji iz Kopenhagena te preispitati sistem dodatnog uslovljavanja potencijalnih kandidata i kandidata za članstvo. Omogućavanje daljih koraka ka EU bio bi pozitivan impuls kako za javnost regiona tako i za administracije država aspiranata.

VPI BH u suradnji s euroinfocentrima BiH informira građane o procesu europskih integracija

Suradnici VPI BH na projektu „Monitoring procesa europskih integracija u BiH“ održali su seriju predavanja u Zvorniku, Mostaru i Brčkom u suradnji s euroinfocentrima Tuzli, Mostaru i Brčkom.

U BRČKOM ODRŽANA PREZENTACIJA “KRITIČKI OSVRT NA IMPLEMENTACIJU SSP-a”

Brčko, 18.11.2009. – U skladu sa svojim osnovnim zadatakom usmjerenim ka informiranju javnosti o EU integracijama i aktivnostima bh vlasti na ispunjavanju preuzetih obaveza prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, Euro/Evro info centar Brčko, u saradnji sa Centrom za civilno društvo Kyodo, Sarajevo, Ekonomskim fakultetom, Brčko i Odsjekom za evropske integracije Vlade Brčko distrikta BiH, organizirao je prezentaciju na temu „Kritički osvrt na implementaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju“.

Prezentaciju gdina. Erola Mujanovića, iz Vanjsko-političke inicijative BiH, Sarajevo pratili su brojni članovi akademske zajednice, studenti, lokalni privrednici i političari. Zaključak prisutnih je bio jasan – napredak u provođenju reformi vezanih uz evropske integarcije je na vrlo niskom nivou isključivio zbog toga što se bh politički lideri ne mogu usaglasiti oko osnovnih reformskih prioriteta. Postignut je mali napredak u oblasti poštivanja ljudskih prava, a obaveza ustavnih reformi svedena je na usvajanje amandmana koje se odnose na Brčko distrikt BiH, zaključak je učesnika.

Uspostava pravnog okvira političke borbe protiv korupcije, bolje obrazovanje, te uređenije javno zdravstvo su neki od najvažnijih zadataka bh lidera, ukoliko se država želi približiti EU, što je i poruka sa ovog skupa.

________________________________________

“VAŽNOST EUROATLANSTKIH INTEGRACIJA I TRENUTNO STANJE PRIDRUŽIVANJA EU”

Mostar, 10.11.2009. – Euro Centar Mostar je u sklopu svojih aktivnosti organizirao predavanje na temu ”Važnost euroantlantskih integracija i trenutno stanje pridruživanja EU” koje je u ponedjeljak 09.11.2009.godine održano u prostorijama Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

Prodekanica Pravnog fakulteta, prof.dr. Vesna Kazazić je ispred euro info centra i Fakulteta predstavila predavača gosp. Davora Vuletića, direktora Vanjsko političke inicijative (VPI) i zahvalila na spremnosti da na ovakav način približi informacije o integracijama i pojmu „Zapadni Balkan“ studentima i postiplomantima.

________________________________________

“PERSPEKTIVE MLADIH U PERIFERNIM I RURALNIM SREDINAMA U KONTEKSTU PROCESA PRIDRUŽIVANJA EVROPSKIM INTEGRACIJAMA”

Tuzla, 06.11.2009. – U sklopu svojih aktivnosti Euro Info Centar Tuzla je 05. 11. 2009. godine u Internacionalnom omladinskom centru Križevići kod Zvornika organizirao konferenciju na temu ”Perspektive mladih u perifernim i ruralnim sredinama u kontekstu procesa pridruživanja evropskim integracijama” sa ciljem utvrditi probleme s kojim se susreću mladi ljudi u ruralnim i perifernim područjima u BiH i ukazati na mogućnosti njihovog rješavanja u kontekstu procesa pridruživanja evropskim integracijama.

Predavači, gđa. Anamarija Magazinović, predstavnica Vanjsko Političke Inicijative-e je govorila o lokalnom i ruralnom razvoju u skladu sa implemnentacijom SSP-a, kao i komponentama razvoja i mogućnosti apliciranja iz programa IPA, doc. dr. Ismet Sejfija, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, Ševal Šehić, koordinator omladinskog centra u Križevićima i Đorđe Radanović, predsjednik evropskog pokreta mladih u BiH su govorili o položaju mladih u ruralnim sredinama kao i o problemimma i šansama ruralnog razvoja u BiH.

Učesnici Konferencije predstavnici omladinskih nevladinih organizacija iz svih dijelova BiH, predstavnici OSCE-a, razvojnih agencija” Nerda” i “Bospo”i predstavnici općinskih vlasti složili su se da su nužna dalja naučna i stručna istraživanja koja će osigurati empirijsku osnovu za procjenu stanja i planiranja razvoja sela i periferije.