Okrugli stol „Instrumenti za proširenje EU: pojačavanje ili sprječavanja demokratizacijskih procesa u Bosni i Hercegovini?”

Dana 27. maja 2011.g, Vanjskopolitička inicijativa BH (VPI BH) i Fondacija Konrad Adenauer (KAS) su organizirali diskusiju u vidu okruglog stola u Sarajevu na temu “Instrumenti za proširenje EU: pojačavanje ili sprječavanja demokratizacijskih procesa u Bosni i Hercegovini?”

Nevladine organizacije, organizacije civilnog društva i akademici su bili pozvani da učestvuju u ovoj sesiji te da podijele svoje viđenje sa vodećim njemačkim stručnjacima, tako što su se fokusirali na pitanje kako trenutni instrumenti proširenja EU poboljšavaju ili sprječavaju demokratizacijske procese u društvima Jugoistočne Europe na primjeru BiH.

Njemački stručnjaci koji su se priključili ovoj diskusiji su bili: Dr. Egbert Jahn, Fakultet političkih nauka sveučilišta u Mannheimu, Dr. Bruno Schoch stariji istraživač sa Instituta za mirovno istraživanje iz Frankfurta; Dr. Manfred Sapper, glavni urednik akademskog mjesečnog časopisa “Osteuropa” (Istočna Europa), iz Berlina; Dr. Volker Weichsel, urednik akademskog mjesečnog časopisa “Osteuropa” (Istočna Europa), iz Berlina; Dr. Astrid Sahm, Direktor obrazovnog centra iz Minska; Brigitte Jahn, Stariji profesor iz Kelkheima; Andrijana Preuss, student doktorskih studija pri Univerzitetu u Mannheimu.

Prezentacija: „Vinski separatizam bez geografskog porijekla – In vino plebiscitum“

Druga u nizu prezentacija u organizaciji Vanjskopolitičke inicijative BH (VPI BH) i uz podršku Fonda Otvoreno Društvo održana je 09.05.2011. godine, u Mostaru, na temu „Vinski separatizam bez geografskog porijekla – In vino plebiscitum“ o čemu je VPI BH prethodno izradila analizu.

Nepostojanje zakonske regulative u Bosni i Hercegovini u oblasti vinarstva i vinogradarstva nanosi velike gubitke bosanskohercegovačkoj ekonomiji. Prije tri godine donesen je Zakon o vinu, rakiji i drugim proizvodima od grožđa, ali je prilikom izrade podzakonskih akata ustanovljeno da je više od polovice njegovih članova neprovedivo u praksi i zakon je stavljen van snage. Entitetski zakoni su također manjkavi. Prema postojećem zakonu, Federacija BiH nema skoro nikakvu nadležnost, pa je samim tim otežano i praćene razvoja vinogradarsko-vinarskog sektora. Nedostaci u postojećem zakonu su onemogućili donošenje podzakonskih akata zbog čega je u Federaciji BiH nastao problem puštanja vina u promet, nemogućnost zaštite geografskog porijekla vina, problem kontrole kvaliteta vina i dr. U Republici Srpskoj ova oblast je znatno uređenija.

S tim ciljem Bosna i Hercegovina mora poduzeti sljedeće konkretne korake:

1. Prije svega, potrebno je osigurati povoljniji zakonodavno-pravni ambijent za održivi razvoj vinarsko – vinogradarskog sektora time što će se uspostaviti i održavati jedinstveno i uređeno tržište vina u skladu sa standardima EU-a.

2. Vanjskotrgovinske aspekte uređenja ove oblasti potrebno je urediti jedinstvenim zakonom na državnom nivou, koji će stvoriti zakonske pretpostavke za plasman domaćih proizvoda vani. Detaljnija rješenja se mogu osigurati putem paralelnih, harmoniziranih entitetskih zakona.

3. Uspostaviti efikasan sistem i mehanizme za ispitivanje kvaliteta i organoleptičko ocjenjivanje vina (kontrola proizvodnje grožđa za proizvodnju vina, kontrola proizvodnje vina, kontrola kvaliteta vina, zaštita geografskog porijekla vina, puštanje vina u promet, uspostava registara i dr.).

4. U pojedinim segmentima potrebno je jasno definirati nadležnosti između svih nivoa vlasti, a naročito u F BiH, kao i uspostaviti efikasan sistem inspekcijske kontrole i nadzora u sektoru vinarstva i vinogradarstva.

Vanjskopolitička inicijativa BH je predstavila projekat pod nazivom „Monitoring korupcije i zaštita integriteta“

Dana 14. aprila 2011.godine u Sarajevu upriličena je zvanična prezentacija projekata borbe protiv korupcije osam nevladinih organizacija. Sve projekte finansira Evropska unija u ukupnom iznosu od 1,4 miliona EUR. Tom prilikom Vanjskopolitička inicijativa BH je predstavila projekat pod nazivom „Monitoring korupcije i zaštita integriteta“. Projekat se provodi uz finansijsku podršku Europske unije u okviru IPA 2009 programa.

Informacije o projektu

Vodeći se idejom prevencije kao najvažnijim instrumentom kako bi se dugoročno upravljalo programima za spriječavanje korupcije, Vanjskopolitička inicijativa BH provodi projekat pod nazivom ‘Monitoring korupcije i zaštita integriteta’. Cilj projekta je da doprinese demokratskoj stabilizaciji kroz jačanje kapaciteta i uloge civilnog društva u borbi protiv korupcije.

Cilj projekta je da osnaži aktivnosti, projekte i mjere civilnog društva da prepozna i ukaže na korupciju, te da razvije potrebne alate za praćenje i prevenciju korupcije. Projekat se sastoji od dvije komponente od kojih se prva odnosi na jačanje operativnih kapaciteta nevladinih organizacija u borbi protiv korupcije kroz praktične obuke koje se temelje na procjeni stvarnih potreba nevladinih organizacija. Druga komponenta projekta ima za cilj uspostavljanje koherentnog sistema za monitoring korupcije.

S obzirom da borba protiv korupcije predstavlja jedan od ključnih aspekata pristupanja BiH EU ovaj projekat ima za cilj stvoriti bolju radnu platformu za praćenje korupcije od strane nevladinih organizacija. Vjerujemo da će nevladine organizacije kroz provedbu ovog projekta imati na raspolaganju instrumente za borbu protiv korupcije i mehanizme za praćenje efikasnosti i odgovornosti vlasti.

Održana Prezentacija Drugog polugodišnjeg izvještaja za 2009. godinu u sklopu Projekta “Monitoring Procesa Evropskih integracija BiH”

Značajan napredak u realizaciji obaveza iz glave VII – Pravda, sloboda, sigurnost posebice dijela komplementarnog Mapi puta za liberalizaciju viznog režima. Također, napredak je napravljen u oblasti zaštite intelektualnog vlasništva (glava VI) te finansijske suradnje tj. aplikacija za sredstva iz IPA fondova. Napredak u realizaciji obaveza iz Prelaznog sporazuma vidljiv u onim oblastima gdje postoji nepodijeljen politički interes članica koalicione vlasti te u stručnim oblastima izbjegnuta politizacija reformskih aktivnosti.

Skupu se obratio Nj.E. Bosse Hedberg, Ambasador Kraljevine Švedske u Sarajevu. U panelu su učestvovali uvaženi, g. Faris Vehabović, sudija Ustavnog suda Federacije BiH, Nj.E. g. Dimitris Kourkoulas, šef Misije Delegacije Europske unije u BiH, gđa. Nevenka Savić, direktor Direkcije za europske integracije Vijeća Ministara BiH, te predstavnici VPI BH.

Projekt financira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (Sida) a realizator projekta je Vanjskopolitička inicijativa BH. Vanjskopolitička inicijativa BH je nevladina, neprofitna i nezavisna organizacija posvećena promišljanju i analiziranju vanjske politike, međunarodnih odnosa i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine. Poseban aspekt našeg rada je praćenje stepena izvršavanja obaveza iz Prelaznog sporazuma – SSP-a u procesu europskih integracija. Projekt ima za cilj da demistificira proces evropskih integracija, približi ga i pojasni građanima BiH, omogući osnovu za raspravu o konkretnim stvarima između civilnog sektora i institucija BiH zasnovanu na argumentima i činjenicama.

Jedan od osnovnih nalaza ovog izvještaja jeste da je došlo do značajnog napretka vezano za realizaciju obaveza iz glave VII – Pravda, sloboda, sigurnost posebice dijela komplementarnog Mapi puta za liberalizaciju viznog režima. Također, napredak je napravljen u oblasti zaštite intelektualnog vlasništva (glava IV) te finansijske suradnje tj. aplikacija za sredstva iz IPA fondova. No u ostalim oblastima BiH više ili manje stagnira. Jedinstvena ocjena bi bila da je napredak u realizaciji obaveza iz Prelaznog sporazuma vidljiv u onim oblastima gdje postoji nepodijeljen politički interes članica koalicione vlasti te u stručnim oblastima gdje je zahvaljujući profesionalizmu i entuzijazmu nosilaca posla izbjegnuta politizacija reformskih aktivnosti.

Prva radionica projekta: „Uvod u Lisabonski sporazum za osoblje i članove parlamenta BiH“

Lisabonski sporazum uvodi važne inovacije u način donošenja odluka u EU. Međutim, zbog širokog spektra domaćih političkih pitanja koja dominiraju u BiH, utjecaju Lisabonskog sporazuma na EU i na države potencijalne kandidate za članstvo u EU nije posvećeno dovoljno pažnje. Stoga je cilj ovog projekta da pruži detaljan pregled ključnih promjena koje su uvedene u načinu na koji funkcioniše EU kroz Lisabonski sporazum.

Vanjskopolitička inicijativa počinje sa implementacijom projekta „Uvod u Lisabonski sporazum za osoblje i članove parlamenta BiH“ koji financira Britanska ambasada u Sarajevu. Prva radionica održana je 30.-31.03.2011. godine na temu „Uvod u Lisabonski sporazum“ na kojem su učestvovali parlamentarci i stručno osoblje Narodne skupštine Republike Srpske i Parlamenta Federacije BiH te Parlamentarne skupštine BiH. Za ovu priliku VPI BiH pripremila je i Vodić kroz Lisabonski sporazum i evropske integracije BiH, kao i Imenik evropskih integracija.

U tu svrhu planiramo organizaciju četiri seminara, koji će obuhvatiti prezentacije o ključnim područjima institucionalnog razvoja: proširenje polja suodlučivanja između Europskog parlamenta i Vijeća; novu ulogu državnih parlamenata u sklopu novih odredbi u Sporazumu; promjenu prirode predsjedavanja EU sa stvaranjem stalnog Predsjednika EU; novu arhitekturu za upravljane vanjskom politikom EU koja proizlazi iz izmjene uloge Visokog predstavnika te uspostavljanje Evropske službe za vanjsko djelovanje.

Kamingespräch: „Njemačka vanjska politika: Od namjere do inicijative“

Treći u nizu popodnevnih razgovora uz kamin, u organizaciji Vanjskopolitičke inicijative BH (VPI BH) i uz podršku njemačke političke Fondacije Friedrich Ebert (FES) održan je 24.03.2011. godine na temu Njemačke vanjske politike o čemu je VPI BH prethodno izradila analizu „Njemačka vanjska politika: Od namjere do inicijative“.

Stabilnost Balkana je jedno od centralnih pitanja vanjske i sigurnosne politike Njemačke i EU. Klasično viđenje koje polazi od Hrvatske i Srbije kao nosivih stubova balkanske stabilnosti mora biti preispitano, budući da se teret balkanskih problema pokazao prevelikim da bi stajao oslonjen na samo dva stuba, Posebno ako se ima u vidu činjenica da je dobar dio tih problema uzročno-posljedično vezan sa jednim ili oba ta stuba.

Spremnost jedne od najvećih evropskih i svjetskih sila da se angažiraju u BiH i da pritom taj angažman dugoročno usmjere na otklanjanje barijera funkcioniranja BiH kao budućeg kandidata za članstvo u EU, nešto je čemu vrijedi dati šansu. Cijenimo da je Njemački stav spram krize u BiH evoluirao i konačno prihvatio činjenicu da je BiH specifična država, te da je takva dobrim dijelom zahvaljujući i međunarodnom angažmanu, te da joj kao takvoj ne mogu pomoći isključivo i samo uslovi procesa stabilizacije i pridruživanja.
Njemačka namjera ne može postati inicijativa bez jake sinergije sa ključnim partnerima. Njemačka inicijativa, ako do nje dođe, mora imati u vidu da je BiH u takvom stanju koje više ne trpi eksperimente.

Ako Zagreb i Beograd nisu spremni igrati mnogo konstruktivniju ulogu, onda je bolje da njihov doprinos bude tako što će se sami isključiti iz procesa i prepustiti ga onima u čiji bi se klub željeli učlaniti.

VPI BiH planira u narednom periodu organizirati slične razgovore o situaciji na Bliskom istoku, njemačkoj vanjskoj politici u BiH i drugim temama važnim za profiliranje vanjske politike BiH. Impulsi za ove rasprave bit će analize koje će sačiniti eksperti i suradnici VPI, a koje će biti objavljene i na našoj web stranici.

Kamingespräch: „Revolt u arapskim zemljama – promjene ili samo obećanja“

Drugi u nizu popodnevnih razgovora uz kamin, u organizaciji Vanjskopolitičke inicijative BH (VPI BH) i uz podršku njemačke političke Fondacije Friedrich Ebert (FES) održan je 17.03.2011. godine na temu revolt u arapskim zemljama o čemu je VPI BH prethodno izradila analizu „Revolt u arapskim zemljama – promjene ili samo obećanja“

Socijalni i politički pokreti stotina hiljada stanovnika arapskih zemalja s početka 2011. Godine nisu ni blizu svoga kraja. Zahtjevi protestanata snažno variraju: od promjena vlasti i vladara, zahtjeva za temeljne ustavne, političke i ekonomske reforme, za demokratizaciju, ljudska prava i slobode, do zahtjeva za suštinsko preispitivanje vanjskopolitičkih i geostrateških pozicija država i vlada, ukupnog koncepta i načina realizacije različitih interesa u regiji itd.

Ima li Zapad u aktualnim prilikama želje, volje i spremnosti, da li je uopće strukturiran politički i ekonomski tako da može ući u proces preispitivanja opstojnosti vještačke ali rasprostranjene dileme u vezi s „ostatkomsvijeta“ – demokracija ili sigurnost? Mnogo je razloga za vjerovanje da je na tome planu i ključ za osiguravanje prosperitetnije budućnosti za sve i na Bliskom istoku.

VPI BiH planira u narednom periodu organizirati slične razgovore o situaciji na Bliskom istoku, njemačkoj vanjskoj politici u BiH i drugim temama važnim za profiliranje vanjske politike BiH. Impulsi za ove rasprave bit će analize koje će sačiniti eksperti i suradnici VPI, a koje će biti objavljene i na našoj web stranici.

Prezentacija: „Zahtjevi iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU-a u pitanju državne pomoći (državnih potpora)“

Prvi u nizu prezentacija u organizaciji Vanjskopolitičke inicijative BH (VPI BH) i uz podršku Fonda Otvoreno Društvo održan je 04.03.2011. godine na temu „Zahtjevi iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU-a u pitanju državne pomoći (državnih potpora)“ o čemu je VPI BH prethodno izradila analizu.

Donošenje zakona o državnoj pomoći i uspostava institucije za planiranje i kontrolu državnih pomoći na nivou BiH je neophodno, u periodu do punopravnog članstva BiH u Evropskoj Uniji, kako bi BiH dobila jedan sveobuhvatan uvid u kategorije, iznose i svrhe državnih pomoći koje se dodjeljuju na raznim nivoima vlasti, kako bi se identifikovali prioriteti, napravile analize učinka državnih pomoći i strateški koordinirala industrijska i razvojna politika zemlje, koja je po važećem ustavnom ustrojstvu dodijeljena u nadležnost tri različita nivoa vlasti.

S tim ciljem Bosna i Hercegovina mora preduzeti sljedeće konkretne korake:

• Parlament BiH treba – neodložno – usvojiti Zakon o državnoj pomoći, koji već postoji u formi prijedloga.

• Na osnovu usvojenoga Zakona, Vijeće ministara BiH treba uspostaviti operativno neovisno tijelo za kontrolu državnih pomoći do kraja 2011. godine koje će imati nadležnost da odlučuje o povratu nezakonitih državnih pomoći kada za to dođe vrijeme sukladno rokovima iz SSP-a, a koje će do tada pomagati institucijama entiteta, kantona i Distrikta Brčko da usklade prakse davanja svojih subvencija s europskim standardima počevši od 2012. godine.

• Vijeće ministara treba – neodložno – usvojiti već izrađeni Godišnji izvještaj o državnim pomoćima i dostaviti ga Europskoj komisiji čime bi se ispunila obaveza izvještavanja iz SSP-a.

• Najkasnije do jula 2012. BiH treba uspostaviti sveobuhvatan inventar postojeće državne pomoći te nezavisno operativno tijelo nadležno za kontrolu usklađivanja takve pomoći sa EU normama, koje mora početi raditi do 2012.;

• Do jula 2013. godine BiH i Evropska komisija trebaju poduzeti mapiranje državne pomoći kako bi se razmotrila potreba za različitim maksimalnim ograničenjima državne pomoći u različitim dijelovima BiH prije isteka statusa ozbiljno nerazvijene zemlje (juli 2014.), koji omogućava primjenu minimalnih ograničenja intenziteta državne pomoći;

• Koordinacioni odbor za ekonomski razvoj i europske integracije, VM BiH, vlade entiteta i Brčko Distrikt koordiniraju pri izradi elaborata o mapiranju državne pomoći sukladno rokovima iz SSP-a.

• Vijeće ministara BiH treba aplicirati Europskoj komisiji na sredstva IPA fondova za Projekt tehničke podrške u oblasti razvoja sistema državne pomoći.

Kamingespräch: Nestalno članstvo BiH u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija 2010.-2011.

Prvi u nizu popodnevnih razgovora uz kamin, u organizaciji Vanjskopolitičke inicijative BH (VPI BH) i uz podršku njemačke političke Fondacije Friedrich Ebert (FES) održan je 16.02.2011. godine na temu predsjedavanja Bosne i Hercegovine Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija u januaru 2011. godine, o čemu je VPI BH prethodno izradila analizu „Nestalno članstvo Bosne i Hercegovine u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija 2010.–2011.: Izazovi predsjedavanja tokom januara 2011. godine”). Kamingespräch (razgovor uz kamin) je njemački koncept neformalnih diskusija o aktuelnim temama, osmišljen da ekspertima, diplomatama i predstavnicima civilnog društva omogući atmosferu za otvorenu razmjenu mišljenja.

U prijatnoj atmosferi Sportskog kluba UNA, ambasador BiH pri OUN Ivan Barbalić prenio je direktna iskustva januarskog predsjedavanja BiH Vijećem sigurnosti, osvrnuo se na jednogodišnje nestalno članstvo u VS OUN, te govorio o budućem angažmanu BiH u svjetskoj vladi. Predstavnici Ministarstva vanjskih posloba BiH, savjetnici članova Predsjedništva BiH, Ambasadori Njemačke, Turske, Austrije Sloveije, te predstavnici Britanske, Kineske, Švicarske i Američke ambasade osvrnuli su se na, opći je zaključak, uspješno predsjedavanje BiH u Vijeću sigurnosti OUN. Bila je to prilika da se otvoreno porazgovara o bosanskohercegovačkoj vanjskoj politici u kontekstu globalnih izazova.

VPI BiH planira u narednom periodu organizirati slične razgovore o situaciji na Bliskom istoku, njemačkoj vanjskoj politici u BiH i drugim temama važnim za profiliranje vanjske politike BiH. Impulsi za ove rasprave bit će analize koje će sačiniti eksperti i suradnici VPI, a koje će biti objavljene i na našoj web stranici.

Održana prezentacija Uporednog izvještaja za 2009. godinu u sklopu Projekta “Monitoring Procesa Evropskih integracija BiH”

VPI je prezentirala Uporedni izvještaj o monitoringu EU integracija 2009: Zapadni Balkan – Bosna i Hercegovina. Nejednak napredak zemalja Zapadnog Balkana, a BiH predzadnja. U BiH 85% ispitanika podržava EU integracije a aktivnosti vlasti na realizaciji potrebnih reformi smatra nedovoljnim.

U organizaciji Instituta za sigurnosne studije Europske unije (EUISS) i uz podršku Vanjskopolitičke inicijative BH održan je u Sarajevu od 19. do 21. 05. 2010. godine seminar „Zapadni Balkan: Put ka europskim integracijama“.

Zaključeno je da je proces integracije u EU sredstvo za stvaranje funkcionalnih država no da su mehanizmi kojima se proces odvija neprikladni za države koje imaju probleme u funkcioniranju i kreiranju političkog konsenzusa. Stoga je potreban dodatni poticaj od strane EU kako bi se eliminirao uticaj retorika iz prošlosti te dalje ohrabrila regionalna suradnja koja se pokazala mogućom, korisnom i poželjnom za sve zemlje Zapadnog Balkana. Europska unija je izgrađena na budućnosti a ne na prošlosti i stoga još ima snagu privlačnosti jer zagovara jedinstvo u različitosti. Vladavina zakona je osnov za ostvarivanje vrijednosti EU a civilno društvo mora biti osnaženo u koordiniranoj aktivnosti na zagovaranju reformskih procesa.

U sklopu panela kojim je predsjedavao švedski ambasador Nj.E. Bosse Hedberg, direktorica VPI BH, gđa. Denisa Sarajlić – Maglić je prezentirala Uporedni izvještaj o monitoringu EU integracija 2009: Zapadni Balkan – Bosna i Hercegovina s posebnim fokusom na mjesto BiH u tom procesu u usporedbi sa drugim zemljama u regionu.

U zemljama regiona uočen je nejednak napredak, a najbolje rezultate postigle su države sa stabilnim vladama i većinom u parlamentu te funkcionalnim politickim sistemom. Zajedničke slabosti su nedovoljan stepen borbe protiv korupcije, poštivanja ljudskih prava, funkcioniranja pravosuđa i bilateralne suradnje. U većini oblasti Bosna i Hercegovina se pojavljuje kao predzadnja zemlja u realizaciji obaveza, ispred Albanije uključujući i pitanje liberalizacije viznog režima dok je Hrvatska vodeća u ovom procesu. Istraživanje javnog mnijenja iz decembra pokazuje da u BiH građani ocjenjuju nedovoljnim aktivnosti vlasti na provođenju reformi, a za to najviše krive domaće političare. Oko 85% stanovnika BiH smatra da je budućnost BiH u EU te da tome nema alternative, i to podjednako u oba entiteta. Čak 75% ispitanika u F BiH i 45% ispitanika u RS je spremno podržati prenos nadležnosti s entiteta na državu BiH ukoliko će to ubrzati put ka EU. Istovremeno 55% ispitanika vjeruje da građani EU žele vidjeti BiH kao članicu EU u budućnosti.

Politika proširenja je osnovna odrednica vanjske politike EU. Od predstojećeg skupa ministara vanjskih poslova članica EU u Sarajevu očekuje se jasna politička poruka kojom će se reafirmirati deklaracija iz Soluna, kriteriji iz Kopenhagena te preispitati sistem dodatnog uslovljavanja potencijalnih kandidata i kandidata za članstvo. Omogućavanje daljih koraka ka EU bio bi pozitivan impuls kako za javnost regiona tako i za administracije država aspiranata.