Državni PAR Monitor – Izvještaj za BiH 2017/2018

Reforma javne uprave (RJU) se smatra ključnim preduslovom svih zemalja u procesu integracija u Evropsku uniju (EU). Kao kompleksna i sveobuhvatna reforma, RJU u zemljama Zapadnog Balkana je strogo analizirana kroz SIGMA principe javne uprave, koje je razvila OECD/SIGMA i podržala Evropska unija. Principi definišu funcionalnu upravu u pogledu na njenu sposobnost da pruži transparentne, učinkovite i efikasne usluge građanima i da podrži socio-ekonomski razvoj.

U kontekstu velikog vanjskog pritiska za osiguranje značajnog napretka u provedbi RJU, sve važniji su zahtjevi unutar zemalja za boljom upravom, kako bi kontinuirano vršili pritisak na vlasti da provode reforme kada, kao rezultat procesa integracija, prestanu vanjski pritisci i uslovljavanje. Organizacije civilnog društva, uz jedinstveno lokalno poznavanje funkcionalnosti uprava mogu predvoditi zagovaračke aktivnosti koje su usmjerene ka osiguravanju bolje uprave. Neovisni monitoring RJU i dijalozi s predstavnicima vlasti koji su zasnovani na činjenicama mogu biti dobar način za postizanje ovog cilja.

Na osnovu navedenog, WeBER projekat je izvršio prvi ciklus monitoringa. Struktuiranim pristupom, zasnovanim na činjenicama za monitoring RJU, reforme se približavaju javnosti, s posebnim fokusom na aspekte RJU koji su od najvećeg značaja organizacijama civilnog društva i javnost.
WeBER monitoring RJU uveliko ovisi o sposobnostima, znanju i vještinama civilnog društva Zapadnog Balkana. On se nadograđuje na SIGMA principe javne uprave kao temelja RJU, dok iste analizira kroz nezavisno izrađenu metodologiju monitoringa RJU. Sveukupna metodologija je zasnovana na odabiru 21 SIGMA principa u okviru šest ključnih područja za koje se vršio
monitoring i izvještavanja kroz 23 skupna indikatora koja se osvrću na različite aspekte RJU.

Izvještaj dostupan ovdje.

Proaktivna transparentnost i pravo na pristup informacijama: dvije strane istog novčića

Društva koja nazivamo demokratskim društvima zamišljamo kao okruženje u kojima vlast radi za dobrobit svojih građana i u suradnji sa njima. Jedna od vrijednosti demokratskog uređenja neke države je transparentnost rada njenih upravnih struktura, kao i poštivanje neotuđivih prava njenih građana. Proaktivna transparentnosti te sloboda pristupa informacijama, su osnovni načini direktne komunikacije između države i njenih građana.

Kada govorimo o Bosni i Hercegovini (BiH), zemlji koja je, deklarativno, demokratska država, još je daleko od ideala kad su u pitanju ova dva aspekta demokracije. Dijelom njena zatvorenost dolazi i od povijesnog naslijeđa iz doba komunizma, gdje nije bilo uobičajeno da se vlast pravda javnosti i opravdava svoje postupke i način rada. Međutim, za ovu neovisnu državu koja teži ka članstvu u Europskoj uniji i Euroatlantskim integracijama, potrebno je promijeniti ovu paradigmu načina komunikacije između države i njenih građana. Kako bi se izgradilo povjerenje građana u upravu, ona mora biti transparentna, njen rad mora biti vidljiv i razumljiv građanima, jer se time smanjuje mogućnost korupcije i zloupotrebe vlasti, te omogućuje građanima da uzmu aktvno učešće u donošenju odluka. No, još je uvijek prerano govoriti o postojanju konzistetntne proaktivne transparentnosti u BiH.

Prema istraživanjima WeBER projekta, percepcija civilnog društva o kvalitetu zakonodavstva i praksi pristupa informacijama od javnog značaja je na niskom nivou u svim zemljama Zapadnog Balkana, ali su BiH i Crna
Gora na samom dnu. Rezultati istraživanja za BiH pokazuju da se manje od 30% OCD slaže da organi javne uprave u svome radu dokumentiraju dovoljno informacija da omoguće javnosti ispunjavanje prava na slobodan pristup informacijama od javnog značaja. Nadalje, tek oko 20% anketiranih OCD je konstatovalo da su izuzeci od pretpostavke javnog karaktera informacija koje pružaju organi javne uprave adekvatno definirani
zakonom te da se adekvatno primjenjuju u praksi. Nešto pozitivnija su mišljenja za praktične dijelove traženja informacija, pa se tako informacije pružaju u traženom formatu, unutar rokova i besplatno. Istraživanje je
pokazalo i da većini internet stranica institucija u BiH nedostaje prilagođavanje informacija i podataka na način koji je razumljiv građanima. Dostupne informacije su tek dijelom upotpunjene, ažurirane, ili dostupne unutar „tri klika“ od početnih stranica institucija.

Više možete pročitati u političkom sažetku ovdje.

Strateški okvir za reformu javne uprave

Imaju li vlade Zapadnog Balkana učinkovite programe za reformu javne uprave? Da li se reforma javne uprave svrishodno implementira?. Postoje li funkcionalne structure koje upravljaju razvojem i provedbom reformi? Saznajte u ovoj WeBER infografici! 

Kako biste vidjeli infografiku u punoj veličini, kliknite ovdje (dostupno isključivo na engleskom jeziku).

Više o WeBER projektu ovdje.

Western Balkan PAR Monitor Report 2017/2018 dostupan ovdje (dostupno isključivo na engleskom jeziku).

WeBER PAR Monitor Izvještaj za BiH 2017/2018 dostupan ovdje (engleski jezik), izvještaj na bosanskom jeziku ovdje

Odgovornost

Imaju li zemlje Zapadnog Balkana dobre zakone o slobodi pristupa informacijama i da li se oni konzistentno primjenjuju? Saznajte u ovoj WeBER infografici!  

Kako biste vidjeli infografiku u punoj veličini, kliknite ovdje (dostupno isključivo na engleskom jeziku).

Više o WeBER projektu ovdje.

Western Balkan PAR Monitor Report 2017/2018 dostupan ovdje  (dostupno isključivo na engleskom jeziku).

WeBER PAR Monitor Izvještaj za BiH 2017/2018 dostupan ovdje (engleski jezik), izvještaj na bosanskom jeziku ovdje.

Mehanizam koordinacije – usaglašavanje mogućeg

Zašto je BiH potreban koordinacioni mehanizam? Da li zato što postojeći ne funkcionira ili zato što je potrebno fragmentirani politički sistem načiniti koherentnijim u dijelu u kojem se radi o komunikaciji sa Briselom? Kad se govori o koordinacionim mehanizmima u BiH, prvenstveno se misli na koordinaciju između nivoa BiH, entiteta i Brčko distrikta. Zbog specifičnosti teme posebno se treba osvrnuti na koordinacioni mehanizma unutar Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH). Trenutni narativ o koordinacionom mehanizmu izrazito je politiziran, a u javnosti je stvoren utisak da se radi o kompliciranom ustavnopravnom pitanju, nakon čijeg usvajanja, u kakvom god obliku on bio, mogu postojati samo dobitnici i gubitnici.

Ovim dokumentom se argumentiranim i konkretnim pristupom želi doprinijeti promjeni trenutnog narativa o koordinacionom mehanizmu. Namijenjen je onima koji žele razumjeti mehanizam koordinacije i ne predlaže nijedan specifičan modalitet tog mehanizma za Federaciju BiH.

Mehanizam koordinacije – usaglašavanje mogućeg

Sporazum o transatlantskome trgovinskom i investicionom partnerstvu: utjecaji na Bosnu i Hercegovinu i druge potencijalne članice Evropske unije

Da li je TTIP bio osuđen na propast i prije nego što je potpisan? Primjetno je da unutar zemalja članica EU raste nezadovoljstvo koje može dovesti do napuštanja daljnih pregovora i u konačnici potpisivanja ugovora. Ali mi nismo čekali da se to dogodi već smo istražili moguće utjecaje TTIP-a na Bosnu i Hercegovinu i potencijalne zemlje članice.

Dok jedni tvrde je sporazum logičan nastavak saradnje ovih dvaju ekonomskih blokova i da će imati pozitivne multilateralne efekte na svjetsku ekonomiju, drugi pak tvrde da će od njega profitirati samo potpisnice sporazuma (ili samo jedna strana), te da će se stvoriti dugoročni negativni efekti na svjetsku ekonomiju. Kritike se upućuju i u vezi s načinom vođenja pregovora, koji se odvijajuiza zatvorenih vrata, što daje poticaj kritičarima da problematiziraju budući sadržaj ovog sporazuma. U svjetlu ovih dešavanja postavlja se pitanje – kakve će efekte proizvesti spomenuti sporazum na ekonomije potencijalnih članica Evropske unije koje nemaju pravo učešća u pregovorima, a čije je članstvo u Uniji sve izvjesnije? Hoće li se te države pronaći u situaciji u kojoj se njihove ekonomije neće moći nositi s izazovima na najrazvijenijem svjetskom ekonomskom tržištu ili će ovaj sporazum imati pozitivne ekonomske efekte na njihove ekonomije?

Sporazum o transatlantskome trgovinskom i investicionom partnerstvu: utjecaji na Bosnu i Hercegovinu i druge potencijalne članice Evropske unije

Novi put svile vodi preko Balkana – Kina i zemlje jugoistočne Evrope

Na ovogodišnjem Sarajevo Business Forumu, održanom 4. i 5. maja 2016. godine, potpisan je kredit u iznosu od 760 miliona dolara koje će kineska Exim banka uložiti u energetski sector u Bosni i Hercegovini. Ova investicija nije došla nenadano, kao ni pozamašna delegacija Kine koju su činila 150 službenika i predstavnika kompanija iz nekoliko provinicija.  

Narodna Republika Kina je u 21. vijek ušla sa samopouzdanjem ekonomske supersile, ali i sa osjećajem dužnosti da povrati izgubljenu svjetsku slavu nakon takozvanog „stoljeća narodnog poniženja“. Ekonomski rast, koji je u posljednjih 30 godina u prosjeku iznosio 10% godišnje, kao i uspješno balansiranje na međunarodnoj političkoj sceni omogućili su Kini da otpočne ekspanziju na tržišta Sjedinjenih Američkih Država, Evropske unije i afričkih zemalja. Ova ekspanzija ipak nije bez prepreka. Kineske investicije i kompanije se, naime, na trećim tržištima susreću kako s političkim otporom, tako i sa snažnom konkurencijom, pogotovo u tehnološki zahtjevnim sektorima. Nakon 2008. godine, kada se finansijska kriza iz SAD-a proširila u Evropu i kada su zemlje eurozone upale u dužničke probleme, odnos prema Kini i njenoj ekonomskoj moći počeo se mijenjati. U ovom svjetlu je otpočelo i intenziviranje odnosa između Kine i zemalja centralne i jugoistočne Evrope. Broj investicija i obim trgovinske razmjene je u konstantnom porastu, a na posljednjem sastanku kineskog premijera s premijerima zemalja centralne i istočne Evrope u Bukureštu (China-CEEC Cooperation) donesene su zajedničke smjernice (tzv. Bucharest Guidelines) na osnovu kojih je, među ostalim, formulisan zajednički cilj da se u narednih pet godina ostvari udvostručavanje trgovine između ove dvije strane.

U ovom svjetlu je otpočelo i intenziviranje odnosa između Kine i zemalja centralne i jugoistočne Evrope. Broj investicija i obim trgovinske razmjene je u konstantnom porastu. Bilateralni odnosi su dobili zamah koji predstavlja uvod u obnovu istorijskog Puta svile  koji je vijekovima kopnenim i morskim putem spajao Daleki istok s Evropom.

Novi put svile”, pored infrastrukturnog spajanja Kine i evropskih zemlja, čime bi se vremenski skratio transport roba i opreme, za cilj ima i pozicioniranje kineskih firmi na evropskom kontinentu u distributivnom, tržišnom i tehnološkom smislu. U ovoj analizi želimo da istražimo preduslove ekonomske ekspanzije Kine te trenutno stanje i budućnost ekonomskih odnosa NR Kine i zemlja jugoistočne Evrope, prvenstveno u periodu anemičnog rasta u Evropskoj uniji, ali i neminovnog rebalansiranja kineske ekonomije.

Novi put svile vodi preko Balkana – Kina i zemlje jugoistočne Evrope

Balkanski trougao – Evropska perspektiva kao Pitagorina teorema

Ovo je priča o jačanju slabijih moći koje su pomogle preobraziti odnose između država u trokutu Zagreb-Beograd-Sarajevo. Na području toga trougla danas živi petnaestak miliona ljudi različite etničke i konfesionalne pripadnosti, duboko kroz historiju posvađanih oko prošlosti, koji se teško mogu složiti oko sadržaja bilo koje historijske čitanke, ali opet toliko sličnih te ekonomski i kulturno međuovisnih. Pri čemu, svedeno na geometrijski model, Zagreb – Sarajevo i Sarajevo – Beograd su katete, a hipotenuza toga trougla je linija Beograd – Zagreb. Ako bismo za trenutak odnose među državama sveli na geometrijski obrazac, onda bismo primjenjujući Pitagorinu teoremu došli do zaključka, dakako figurativnoga, da je zbir cjelokupnih odnosa u ovome trouglu jednak zbiru odnosa ZAGREBA i BEOGRADA kao njegove hipotenuze. Ova geometrijska lekcija i njezina, možda malo usiljena, primjena na regionalne odnose ipak nas dovodi do jedinstvenog zaključka koji itekako odgovara realnosti – Zagreb i Beograd su uvijek držali i još drže ključeve regionalnih odnosa, posebno na prostoru koji je predmetom ove analize.

Balkanski trougao – Evropska perspektiva kao Pitagorina teorema

Regionalna rekonekcija kao nova paradigma

Tokom posljednjih dvadeset godina, „pravi Balkan” (u ovom slučaju, zemlje bivše Jugoslavije i Albanija), sa svojim nacionalizmima nastalim na uzoru onih velikih svjetskih sila i pogrešnim ideologijama je skoro pa uništio svoju srž, i kao takav teško da se može pridružiti Evropi, koja je vremenom napredovala i razvijala se na potpuno drugim principima. Postalo je očito da se sveobuhvatna želja za članstvom u Evropkoj uniji može ostvariti jedino ako ljudi Balkana prihvate iste principe zajedništva na osnovu kojih su građani Francuske, Njemačke i ostalih zemalja članica sagradili savremenu EU.

Da li je Balkan zaista spreman za ovu potpuno neophodnu promjenu? Analiza tvrdi da to vrijeme dolazi, polako ali sigurno, te da, što je još bitnije, građani počinju razumijevati neophodnost ove promjene. Štaviše, ovaj put je to povezivanje zasnovano na ekonomskim interesima kao ideologiji novog vremena ili, kako je ugledni novinar Tim Judah to jezgrovito nazvao – na logici ekonomske Jugosfere. Premda u javnom diskursu sve što nosi političku i geografsku odrednicu „jugo“ još ima uglavnom negativnu konotaciju, u stvarnosti, u posljednjih desetak godina dešavaju
se promjene koje u sebi imaju sve one najvažnije sastojke za jedan novi balkanski miks.

Regionalna rekonekcija kao nova paradigma

Ekonomske prilike u Rusiji i moguće posljedice po zapadni Balkan (s fokusom na Bosnu i Hercegovinu)

Rusija će nastaviti pokušavati održati svoju poziciju svjetske supersile i sve što vidimo na geopolitičkom bojištu, od predgrađa Donbasa i Krimeje do Sirije i Irana nosi prizvuk takve vrste učešća. Zapadni Balkan nije iznimka pravilu, ali se ne bi trebala prenaglasiti ni ambicija Rusije niti stvarne mogućnosti kada se govori o utjecaju (naročito ekonomskom) na zapadni Balkan i Bosnu i Hercegovinu.

Analiza nastoji riješiti dva mita: prvi se odnosi na monolitski utjecaj Rusije i njeno prisustvo na zapadnom Balkanu (prvenstveno u Bosni i Hercegovni) dok je drugi zasnovan na pretpostavci da nedavne sankcije i opadanje cijene nafte čine nepremostive prepreke ekonomiji Rusije. Prava opasnost globalnom pozicioniranju Rusije je postojala i prije eskalacije krize u Ukrajini što je zastupljeno kroz već dugotrajnu nedifersifikaciju ruske ekonomije.

Ekonomske prilike u Rusiji i moguće posljedice po zapadni Balkan (s fokusom na Bosnu i Hercegovinu)