Državni PAR Monitor – Izvještaj za BiH 2017/2018

Reforma javne uprave (RJU) se smatra ključnim preduslovom svih zemalja u procesu integracija u Evropsku uniju (EU). Kao kompleksna i sveobuhvatna reforma, RJU u zemljama Zapadnog Balkana je strogo analizirana kroz SIGMA principe javne uprave, koje je razvila OECD/SIGMA i podržala Evropska unija. Principi definišu funcionalnu upravu u pogledu na njenu sposobnost da pruži transparentne, učinkovite i efikasne usluge građanima i da podrži socio-ekonomski razvoj.

U kontekstu velikog vanjskog pritiska za osiguranje značajnog napretka u provedbi RJU, sve važniji su zahtjevi unutar zemalja za boljom upravom, kako bi kontinuirano vršili pritisak na vlasti da provode reforme kada, kao rezultat procesa integracija, prestanu vanjski pritisci i uslovljavanje. Organizacije civilnog društva, uz jedinstveno lokalno poznavanje funkcionalnosti uprava mogu predvoditi zagovaračke aktivnosti koje su usmjerene ka osiguravanju bolje uprave. Neovisni monitoring RJU i dijalozi s predstavnicima vlasti koji su zasnovani na činjenicama mogu biti dobar način za postizanje ovog cilja.

Na osnovu navedenog, WeBER projekat je izvršio prvi ciklus monitoringa. Struktuiranim pristupom, zasnovanim na činjenicama za monitoring RJU, reforme se približavaju javnosti, s posebnim fokusom na aspekte RJU koji su od najvećeg značaja organizacijama civilnog društva i javnost.
WeBER monitoring RJU uveliko ovisi o sposobnostima, znanju i vještinama civilnog društva Zapadnog Balkana. On se nadograđuje na SIGMA principe javne uprave kao temelja RJU, dok iste analizira kroz nezavisno izrađenu metodologiju monitoringa RJU. Sveukupna metodologija je zasnovana na odabiru 21 SIGMA principa u okviru šest ključnih područja za koje se vršio
monitoring i izvještavanja kroz 23 skupna indikatora koja se osvrću na različite aspekte RJU.

Izvještaj dostupan ovdje.

Proaktivna transparentnost i pravo na pristup informacijama: dvije strane istog novčića

Društva koja nazivamo demokratskim društvima zamišljamo kao okruženje u kojima vlast radi za dobrobit svojih građana i u suradnji sa njima. Jedna od vrijednosti demokratskog uređenja neke države je transparentnost rada njenih upravnih struktura, kao i poštivanje neotuđivih prava njenih građana. Proaktivna transparentnosti te sloboda pristupa informacijama, su osnovni načini direktne komunikacije između države i njenih građana.

Kada govorimo o Bosni i Hercegovini (BiH), zemlji koja je, deklarativno, demokratska država, još je daleko od ideala kad su u pitanju ova dva aspekta demokracije. Dijelom njena zatvorenost dolazi i od povijesnog naslijeđa iz doba komunizma, gdje nije bilo uobičajeno da se vlast pravda javnosti i opravdava svoje postupke i način rada. Međutim, za ovu neovisnu državu koja teži ka članstvu u Europskoj uniji i Euroatlantskim integracijama, potrebno je promijeniti ovu paradigmu načina komunikacije između države i njenih građana. Kako bi se izgradilo povjerenje građana u upravu, ona mora biti transparentna, njen rad mora biti vidljiv i razumljiv građanima, jer se time smanjuje mogućnost korupcije i zloupotrebe vlasti, te omogućuje građanima da uzmu aktvno učešće u donošenju odluka. No, još je uvijek prerano govoriti o postojanju konzistetntne proaktivne transparentnosti u BiH.

Prema istraživanjima WeBER projekta, percepcija civilnog društva o kvalitetu zakonodavstva i praksi pristupa informacijama od javnog značaja je na niskom nivou u svim zemljama Zapadnog Balkana, ali su BiH i Crna
Gora na samom dnu. Rezultati istraživanja za BiH pokazuju da se manje od 30% OCD slaže da organi javne uprave u svome radu dokumentiraju dovoljno informacija da omoguće javnosti ispunjavanje prava na slobodan pristup informacijama od javnog značaja. Nadalje, tek oko 20% anketiranih OCD je konstatovalo da su izuzeci od pretpostavke javnog karaktera informacija koje pružaju organi javne uprave adekvatno definirani
zakonom te da se adekvatno primjenjuju u praksi. Nešto pozitivnija su mišljenja za praktične dijelove traženja informacija, pa se tako informacije pružaju u traženom formatu, unutar rokova i besplatno. Istraživanje je
pokazalo i da većini internet stranica institucija u BiH nedostaje prilagođavanje informacija i podataka na način koji je razumljiv građanima. Dostupne informacije su tek dijelom upotpunjene, ažurirane, ili dostupne unutar „tri klika“ od početnih stranica institucija.

Više možete pročitati u političkom sažetku ovdje.

Strateški okvir za reformu javne uprave

Imaju li vlade Zapadnog Balkana učinkovite programe za reformu javne uprave? Da li se reforma javne uprave svrishodno implementira?. Postoje li funkcionalne structure koje upravljaju razvojem i provedbom reformi? Saznajte u ovoj WeBER infografici! 

Kako biste vidjeli infografiku u punoj veličini, kliknite ovdje (dostupno isključivo na engleskom jeziku).

Više o WeBER projektu ovdje.

Western Balkan PAR Monitor Report 2017/2018 dostupan ovdje (dostupno isključivo na engleskom jeziku).

WeBER PAR Monitor Izvještaj za BiH 2017/2018 dostupan ovdje (engleski jezik), izvještaj na bosanskom jeziku ovdje

Odgovornost

Imaju li zemlje Zapadnog Balkana dobre zakone o slobodi pristupa informacijama i da li se oni konzistentno primjenjuju? Saznajte u ovoj WeBER infografici!  

Kako biste vidjeli infografiku u punoj veličini, kliknite ovdje (dostupno isključivo na engleskom jeziku).

Više o WeBER projektu ovdje.

Western Balkan PAR Monitor Report 2017/2018 dostupan ovdje  (dostupno isključivo na engleskom jeziku).

WeBER PAR Monitor Izvještaj za BiH 2017/2018 dostupan ovdje (engleski jezik), izvještaj na bosanskom jeziku ovdje.

Četvrti sastanak Državne radne grupe (DRG) za reformu javne uprave (RJU) u BiH

U Sarajevu, 29.11.2018., je održan četvrti sastanak Državne radne grupe (DRG*) za reformu javne uprave (RJU) u BiH. Povod za održavanje sastanka je bio predstavljanje sveobuhvatnog izvještaja o stanju reforme javne uprave u BiH – Državni PAR Monitor 2017/2018.  Izvještaj je izrađen na osnovu jednogodišnjeg istraživačkog rada na praćenju RJU a u okviru WeBER projekta, prvog regionalnog projekta civilnog društva koji prati ovaj proces na Zapadnom Balkanu. Izvještaj je dostupan ovdje (engleski jezik). Izvještaj na bosanskom jeziku dostupan ovdje.

U čemu je značaj praćenja reforme javne uprave od strane civilnog društva na događaju su diskutovali Vedrana Faladžić, Ured koordinatora za reformu javne uprave BiH (PARCO BiH)  i Lejla Ramić- Mesihović, direktorica Vanjskopolitičke inicijate BH (VPI BH).

Državni PAR Monitor  je prezentovala  Anida Šabanović, istraživačica VPI BH. Nakon predstavljanja, uslijedila je diskusija u kojoj su učestvovali, zajedno sa učesnicima sastanka, učestvovali i Nedžib Delić, šef Operativne jedinice, PARCO BiH, Elvira Mujkić, ekspertica iz oblasti reforme javne uprave, Davor Vuletić, predsjednik Skupštine, VPI BH i Bojan Kovačević – Agencija za razvoj preduzeća Eda, Banja Luka.

Događaj je okupio predstavnike civilnog društva, javne uprave, medija, kao i stručnjake iz oblasti reforme javne uprave.

*DRG je državni konsultativni mehanizam za dijalog između civilnog društva i predstavnika relevantnih državnih organa o kreiranju i praćenju procesa RJU u zemljama Zapadnog Balkana (ZB). DRG su konstituisane u svakoj od ovih zemalja, a kao dio šire regionalne WeBER platforme.

Cetvrti sastanak Državne radne grupe (DRG) za reformu javne uprave (RJU) u BiH

Politička analiza „U susret novoj Strategiji vanjske politike Bosne i Hercegovine 2018. -2023.“

Vanjskopolitička inicijativa BH je u saradnji sa Friedrich-Ebert-Stiftung 27.11.2018. godine organizovala predstavljanje prezentaciju političke analize „U susret novoj Strategiji vanjske politike Bosne i Hercegovine 2018.–2023“ autora Davora Vuletića.

Ovom analizom nastoji se napraviti presjek dokumenta novousvojene Strategije vanjske politike, predstaviti ga javnosti i time pokrenuti širu raspravu o njemu. Njome se procjenjuje i da li Strategija prati dešavanja u međunarodnim odnosima, geopolitiku, regionalnu dinamiku, zadovoljenje međunarodnih obaveza iz SSP-a u vezi sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije (ZVSP), kao i UN-ovih Ciljeva održivog razvoja (COR). I na kraju, ovim se tekstom pokušava procijeniti da li je BiH iskoristila svoja iskustva u vanjskim poslovima i izradila politički dosljednu strategiju vanjske politike koja bi mogla odgovoriti na izazove koje donosi idućih pet godina, naglasio je autor analize, Davor Vuletić.

Prezentacija analize je bila uvodni osvrt na temu iz autorovog ugla i da potakne raspravu o samoj Strategiji vanjske politike BiH 2018-2023.

Tekst Strategije dostupan je na službenoj stranici Predsjedništva BiH: http://www.predsjednistvobih.ba/vanj/default.aspx?id=79555&langTag=bs-BA

Učesnici panela, autor analize, Davor Vuletić (VPI BH), prof. dr. Slavo Kukić, prof. dr. Nedžma Džananović Miraščija (FPN) i Đorđe Tomić (politikolog), Zlatko Dizdarević (VPI BH), u svom obraćanju su zaključili da bi ciljevi nove Strategije trebali imati naglasak na stabilnosti i sigurnosti, zaštiti građana BiH te promociji BiH u svijetu.

Prezentaciji su prisustvovali predstavnici organizacija civilnog društva, akademske zajednice i nadležnih institucija, rezidentnih ambasada i misija u Bosni i Hercegovini i medija.

„U susret novoj Strategiji vanjske politike Bosne i Hercegovine 2018.–2023“

WeBER PAR Monitor 2017/2018 predstavljen u Briselu

Jedan od glavnih proizvoda WeBER projekta, Regionalni PAR Monitor 2017/2018, predstavljen je u Briselu predstavnicima Generalne direkcije za politiku susjedstva i pregovore o proširenju (DG NEAR) Evropske komisije, kao i učesnicima događaj koji je organizovao Centar za evropske politike – EPC (European Policy Centre).

Članovi istraživačkog  tima WeBER projekta predstavili su  nalaze i podatke vezane za trenutno stanje po pitanju otvorenosti, transparentnosti, odgovornosti i meritokratije administracija u zemljama Zapadnog Balkana  na sastanku organizovanom u prostorijama DG NEAR-a. Zainteresovani zvaničnici Evropske komisije imali su priliku dobiti sve informacije kada je u pitanju praćenje i metodologija,  da saznaju rezultate istraživanja u svih šest oblasti reforme javne uprave (RJU) i da postavljaju pitanja vezana za svako od zemalja kako bi dobili potrebne informacije za buduće razgovore usmjerene prema zemljama Zapadnog Balkana.

Nakon sastanka u DG NEAR, regionalni PAR Monitor 2017/2018 je predstavljen na događaju: Politički dijalog –  Balkanska perspektiva reforme javne uprave: Ko napreduje, a ko zaostaje?  koji je organizovala  partnerska organizacija WeBER projekta  iz Brisela, EPC.

Diskusiju je moderirala Corina Stratulat (EPC), a događaju su prisustvovali članovi EPC, zvaničnici EU i mediji. Detaljnije su predstavljeni rezultati istraživanja te su se dali odgovori na sljedeća pitanja: Poređenje administracija u zemljama Zapadnog Balkana? Koji primjeri dobre i loše prakse se mogu naći širom regiona? Gdje su nosioci reformi u regionu zaostali i zašto? Šta trebaju zemlje ZB učiniti da bi se reforme unaprijedile i kako EU može pomoći?

Rezultati pokazuju značajne varijacije između zemalja i otkrivaju da nosioci reformu (“frontrunners”) nisu uvijek na prvim pozicijama. Ako ste zainteresovani da saznate više o rezultatima WeBER monitoringa, pročitajte izvršni sažetak koji je dostupan ovdje ili pogledajte grafički prikazane rezultate u PAR Scoreboardu dostupnom ovdje.

 

Publikacija “Nešto drugačiji priručnik za ženski politički aktivizam: A sada kada nam se lak na noktima osušio…”

Vanjskopolitička inicijativa BH, u sklopu realizacije projekta posvećenog unapređenju pregovaračkih vještina za žene, a koji se provodi pod pokroviteljstvom Američke ambasade u BiH je 12.11.2018. godine organizovala predstavljanje publikacije “Nešto drugačiji priručnik za ženski politički aktivizam: A sada kada nam se lak na noktima osušio…”, a ista je namjenjena političarkama i društvenim aktivisticama u našoj zemlji.

U Vanjskopolitičkoj inicijativi BH, nakon tri ciklusa rada s parlamentarkama i političkim aktivistkinjama u Bosni i Hercegovini, uočili smo potrebu za izradom kratkog priručnika u kojem ćemo se osvrnuti na specifičnosti angažmana žena u politici i ponuditi kratku razradu angažmana na identifikaciji problema i njihovo rješavanje putem adekvatnih javnih politika.

Autorica priručnika i direktorica VPI BH, Lejla Ramić-Mesihović kaže da su  želja i nastojanje za osnaživanje žena koje se bave politikom, ili to namjeravaju bile presudne za nastanak priručnika, a sve u cilju što kvalitetnije analize konteksta i vlastite pozicije u političkom djelovanju. Priručnik sadrži i kontrolne liste koje proizlaze i iz teorije i iz iskustava; nastojali smo da budu komplementarne s tekstom i da ga istovremeno nadopunjuju nagovještavanjima konkretnih primjera iz prakse. Nadamo se da će ponuđeni sadržaj pomoći političkim aktivistkinjama i onima koje to žele postati u maksimiziranju efekata njihovog rada za dobrobit društva i stvaranju vlastitog političkog kapitala.

Prisutne političarke i društvene aktivistice su tokom prezentacije diskutovali o aktuelnoj političkoj situaciji u našoj zemlji te o ulozi i prisustvu žena na političkoj sceni. Smatraju da su priručnici poput ovog nešto što je potrebno da ima svaka žena koja želi svojim aktivizmom i zalaganjem biti dio političkih i društvenih promjena u našoj zemlji.

Iz recenzija:

…Posebnu vrijednost ovog Priručnika prepoznajem i u činjenici da se u njegovom jezgrovitom i pitkom tekstu, te introspektivnim, ali dalekosežnim pitanjima otkrivaju i sadržaji koji nisu namijenjeni samo ženama aktivnim u politici, već i onima koje razmišljaju o mogućem političkom angažmanu, kao i onima koje, mimo političkog angažmana, prepoznaju dramatično drugačiji socijalni kontekst života žena, bez obzira na oblast u kojoj su aktivne…

Dr. Sc. Nedžma Džananović Miraščija

…Priručnik obiluje pitanjima za samorefleksiju, koja se preporučuju ženama u politici radi spoznavanja nivoa i izvora svoje moći.  Odgovaranjem na ova pitanja, žene u politici mogu doći do neugodnih, ali za svoj politički stav i aktivizam neprocjenjivo važnih spoznaja. Političarke se podsjećaju na “tehnike dominacije“, koje su neminovno iskusile, ali nisu uvijek znale definisati njihovu diskriminatorsku prirodu. Praktičnost ovog Priručnika se ogleda u njegovoj sažetoj formi i telegrafskim podsjećanjima na metode kreiranja rodno osjetljivih politika, kao i barijere u postizanju ovoga. Kontrolne liste i ilustracije uveliko doprinose efikasnom korištenju teksta…

Mr. Sc. Nina Karađinović

Publikacija "Nešto drugačiji priručnik za ženski politički aktivizam: A sada kada nam se lak na noktima osušio..."

Moj susjed – Uspješne priče međureligijskog dijaloga unutar zemalja skupine V4 i šire

Vanjskopolitička inicijativa BH (Sarajevo) u saradnji  sa  Centrom za Europske susjedske studije – CENS (Budimpešta), Institutom za strateške politike – STRATPOL (Bratislava), te Asocijacijom za međunarodne poslove (Prag) organizovala je 17.10.2018. godine okrugli stol  u sklopu obilježavanja početka projekta pod nazivom „My Neighbour, Success Stories of the Inter-faith Dialogue within and beyond the V4 Countries“ (Moj susjed – Uspješne priče međureligijskog dijaloga unutar  zemalja skupine V4  i šire).

Ovaj projekt sa sobom nosi i komponentu rada sa mladima, te razvijanja njihove svijesti i znanja o vrijednostima međureligijske saradnje te razvijanje tolerancije među mladima. Sam projekt iznikao je iz potrebe zemalja Višegradske skupine za jačanjem međureligijske saradnje uslijed rastuće migrantske krize i sve jače vjerske netolerancije u zemljama Europe. Projekt je usmjeren na podizanje svijesti o značaju međureligijskog dijaloga u današnjem životu ne samo zemalja Višegradske četvorke (V4) nego i generalno zemalja Europske unije, o promoviranju dobrih praksi i iskustava suživota i zajedničkih vrijednosi različitih kulturoloških i denominacijskih skupina, naročito u kontekstu promjena koje se posljednjih desetljeća događaju u svijetu u svjetlu političkih promjena u Europi, migrantske krize, problema u obrazovanju i zapošljavanju, te diskriminacije s kojom se drugi i drugačiji, samo radi svoje različitosti, često susreću.

Kako pronaći način da jedni od drugih učimo i da jedni sa drugima djelimo najpozitivnije strane svoje kulture i religije? Odgovor na ovo pitanje kroz primjere dobre prakse iz svog komšiluka su pokušali dati učesnici okruglog stola te su kroz prizmu svoje zemlje, Bosne i Hercegovine, željeli pokazati našim gostima i partnerima iz V4 zemalja da nam razlike pomažu da upoznamo sebe te da je jedan od najboljih primjera, nažalost, ratni period  kada su sve ustanove bez obzira na religijsku pripadnost djelovale zajedno u cilju maksimalne pomoći narodu.

Predstavnici vjerskih zajednici, nevladinskih organizacija, kulturno umjetničkih društava i udruženja mladih u BiH su se složili da je u BiH, kada pogledate historiju, prirodno da svi živimo zajedno i da je KOMŠIJA, upravo, ona najvažnija osoba u vašem životu  te da su najbolji primjeri oni komšijski koji pokazuju tu vezu zajedništva i suživota.

Zaključak okruglog stola je bio da religija definitivno neće nestati sa političke scene te da je veoma bitno da se o ovim temama razgovara a partneri iz V4 zemalja su se složili da primjeri dobre prakse i zajedništva različitih religija prisutnih u BiH mogu definitivno pomoći u sagledavanju šire slike u V4 zemljama, posebno zbog migrantske krize koja je zadesila Europu zadnjih nekoliko godina. U narednom periodu, bit će organizovano video natjecanje na temu Uspješnih primjera međureligijskog dijaloga i saradnje u BiH.

Projekat je finansiran od strane Višegrad Fund.

My Neighbour, Success Stories of the Inter-faith Dialogue within and beyond the V4 Countries“

Građani na prvom mjestu: Održana prva WeBER regionalna konferencija

25-26. septembar 2018. – Prva regionalna konferencija „Građani na prvom mjestu: Zahtjevi civilnog društva za bolju upravu na Zapadnom Balkanu“ okupila je preko 130 učesnika i 60 govornika iz regiona Zapadnog Balkana i Evropske unije.

Ovo je prva regionalna konferencija o reformi javne uprave (RJU) iz ugla civilnog društva, a namjera je da se ovakve konferencije održavaju na dvogodišnjem nivou. Njen cilj je bio da obogati dijalog na temu kreiranja i sprovođenja inkluzivnih i transparentnih politika, koje vode računa o potrebama građana. Programska direktorica Centra za evropske politike (CEP) i projektna menadžerica WeBER projekta, Milena Lazarević, vodeći istraživač na ovom projektu, Miloš Đinđić, predstavili su Prvi regionalni izvještaj PAR Monitor – jedan od glavnih rezultata komparativnog istraživanja o praćenju reforme javne uprave u okviru projekta WeBER.

Panelisti na događaju su bili, između ostalih, Mirjam Feran (Myriam Ferran), direktorica za strategiju i Tursku u Generalnom sekretarijatu Evropske komisije za susjedsku politiku i proširenje (DG NEAR), Diki Methorst (Dicky Methorst), prva sekretarka Ambasade Kraljevine Holandije u Srbiji, Gregor Virant, bivši ministar javne uprave Slovenije, Heiki Lot (Heiki Loot) državni sekretar u Vladi Estonije, Majlinda Bregu, istaknuta albanska političarka i sljedeća generalna sekretarka Regionalnog savjeta za saradnju (RCC). Oni su istakli značaj regionalne saradnje i konstruktivnog dijaloga između civilnog društva i države u putu zemalja Zapadnog Balkana ka članstvu u EU.

Izdvajamo sa konferencije

Kroz WeBER projekat civilno društvo je, prema riječima Milene Lazarević, pokazalo da nije eksterna prijetnja za državnu upravu, već da može da bude konstruktivan partner. „Projekat WeBER gradi most i povjerenje između organizacija civilnog društva, koje predstavljaju građane zemalja Zapadnog Balkana i vlada u cilju boljih usluga za građane, bolje upotrebe novca poreskih obveznika i boljeg kvaliteta svakodnevnog života“, rekla je Mirjam Feran na konferenciji.

Evropska unija je reformu javne uprave uvrstila među reforme od ključnog značaja koje doprinose preobražaju društva i države. Govoreći o tome, bivši slovenački ministar Virant naglasio je da EU ima sve veće zahtjeve za nove članice kada se radi o reformi državne uprave. Zbog uticaja javne uprave na svakodnevni život građana, bitno je da oni budu u fokusu njene reforme. „Smatramo da je neophodno da ministri, političari, država, čuju ove poruke jer se ukazuje na stvari zbog kojih, ukoliko se ne poprave, možemo imati ozbiljne probleme, ne samo u funkcionisanju kao države članice EU, nego će građani kazniti te iste političare ako ne budu odgovorniji, ako ne budu bolje izvještavali“, istakla je Lazarević.

Ona je rekla i da je jedna od najznačajnijih poruka skupa da EU neće više brojati zakone i strategije kada bude ocjenjivala naš uspjeh ili neuspjeh u reformama, jer je jasno da sve zavisi od toga kako se propisi primjenjuju, dok je u oblasti reforme javne uprave važno kako se usluge pružaju građanima, koliko je država transparentna, koliko uključuje javnost u donošenje odluka. „S druge strane, članstvo u EU ne obezbjeđuje da će država funkcionisati savršeno i zato civilno društvo treba da bude pokretačka snaga za nastavak reformi i nakon što uđemo u EU“, rekla je Lazarević.

Pored toga, sve države Zapadnog Balkana imaju obavezu da reformišu svoje javne uprave na putu ka članstvu u EU, što pruža veliki potencijal za razmjenu iskustva i zajedničko učenje i napredak regiona. „Regionalna saradnja nije zamjena za članstvo u EU, ali da će, ako region ne bude bolje sarađivao na svim poljima, put u EU biti teži i duži“, napomenula je Majlinda Bregu.

Estonski državni sekretar Heiki Lot podijelio je sa prisutnima dobar primjer reforme javne uprave u svojoj državi. „Ključ uspješne reforme javne uprave leži u kvalitetnim ljudima na ključnim pozicijama, njihovoj nezavisnosti i sposobnosti da vode reforme, plus upotreba novih tehnologija“, rekao je Lot.

Prva sekretarka holandske ambasade u Beogradu Diki Methorst takođe je naglasila da, iako evropski zvaničnici znaju dobre strane proširenja Unije na Zapadni Balkan, u to je teško ubijediti građane EU. „Zato je važan WeBER“, naglasila je Methorst. „WeBER mjeri napredak u reformi javne uprave na Zapadnom Balkanu kroz individualno razvijene indikatore, omogućavajući tako detaljan nadzor nad tim koliko su zemlje napredovale na putu ka članstvu u EU“, rekla je ona.

Poseban dio konferencije posvećen je projektima praćenja reforme javne uprave od strane lokalnih organizacija civilnog društva, grantista malih WeBER grantova. Grantovi su dodjeljeni kako bi domaće organizacije na lokalnom nivou i mediji, koji nadziru i prate rad vlasti, imali priliku da učestvuju u lokalnim pitanjima reforme javne uprave.

Konferencija je zaključena riječima Miloša Đinđića i Simonide Kacarske, direktorice Instituta za evropsku politiku (EPI). Kacarska je upozorila da se zemlje regiona i dalje suočavaju sa izazovom kada je u pitanju uključivanje institucionalnih aktera u proces reforme javne uprave, pored ministarstava za državnu upravu. „Politika je važna, ali su potrebna sistemska rješenja“, naglasila je Kacarska. Oni su zaključili da se WeBER ne završava ovom konferencijom i da će civilno društvo Zapadnog Balkana nastaviti da zahtjeva bolju i efikasniju javnu upravu, prilagođenu potrebama građana.

Prva WeBER konferencija je završna konferencija trogodišnjeg projekta koji sprovodi Think for Europe (TEN) mreža, u saradnji sa European Policy Centre (EPC) iz Brisela. Projekat finansira Evropska unija i sufinansira Kraljevina Holandija.  Više informacija o WeBER-u te više slika sa konferencije možete pronaći na: www.par-monitor.org