“Europska unija i Zapadni Balkan: kretanje istim putem ili razilaženje?“

Vanjskopolitička inicijativa BH, u saradnji sa Austrijsko-francuskim centrom za zbližavanje u Europi (CFA/ÖFZ, Beč), Međunarodnim centrom za europsku obuku (Centre international de formation européenne – CIFE, Nica/Berlin), uz podršku i u suradnji sa  Otvorenim regionalnim fondom za Jugoistočnu Europu – Promociju EU intergracija (Njemačko poduzeće za međunarodnu poslovnu suradnju (Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit – GIZ), Francuskog instituta za međunarodne odnose (IFRI, Paris), Instituta za međunarodne odnose (IAI, Rim), Njemačkog instituta za međunarodne i sigurnosne poslove (SWP, Brisel) i Europskom Komisijom (Program Erasmus +) je organizovala 28.09.2018. godine konferenciju pod nazivom: “Europska unija i Zapadni Balkan: kretanje istim putem ili razilaženje?, koja se održala u sklopu austrijskog predsjedavanja nad Vijećem Europske unije.

Nakon što nekoliko godina nije bio u samoj žiži interesovanja, čini se da se Zapadni Balkan ponovo vraća na dnevni red Europske unije. Nova Strategija proširenja, koja je objavljena u februaru 2018. kao i Samit EU-Zapadni Balkan koji je održan u Sofiji u maju 2018., petnaest godina nakon Solunske Deklaracije, uslovno ilustriraju novi impuls koji je EU dala politici proširenja. Ta nova dinamika se nadograđuje na četiri godine Berlinskog procesa. Nakon Berlina, Beča, Pariza i Trsta, novi Samit o Zapadnom Balkanu je održan u Londonu u julu 2018. Što je do sad bio sveukupni doprinos Berlinskog procesa te kakvu vrstu podrške on može pružiti u budućnosti? Da li ovaj novi impuls ukazuje na uvjerljivije perspektive proširenja za zemlje u regionu? U regionu, napredak je, u najboljem slučaju, još klimav, naročito kad je u pitanju demokracija, vladavina prava, dobro upravljanje, ekonomski razvoj i dobri odnosi sa susjedima. Slabosti u ovim područjima su i dalje prisutne usprkos prevladavajućoj predanosti procesu pristupanja EU koju je izjavila većina političkih stranaka u regionu. Ti problemi ne nestaju ni nakon pristupanja EU, kao što se može vidjeti na primjerima država članica i njihovim odnosima sa njihovim susjedima.

Cijela Europa ali i ova regija imaju svoje izazove i mnogo je zadataka koji se trebaju ispuniti, rekao je na početku svoj izlaganja Martin Pammer, veleposlanik Republike Austrije u BiH, zemlje koja predsjedava Vijećem EU. Ali i dodao da ipak smatra kako se može napraviti nužni iskorak u interesu građana. U tom kontekstu pozvao je političare da uoči općih izbora u listopadu koriste manje nacionalističku retoriku, a da više razgovaraju o reformama.

Lejla Ramić-Mesihović, direktorica Vanjskopolitičke inicijative BiH je naglasila da je nužno ponovno reafirmirati ulazak zemalja zapadnog Balkana u EU, jer u razdoblju kada EU očekuje unutarnja reforma, Brexit i izbori za Europski parlament od presudnog je značaja održati na agendi temu proširenja kao nešto što je relevantno i kredibilno. U BiH nema dovoljno političke svijesti da je potrebno kvalitetno odgovoriti na dodatna pitanja iz Upitnika Europske komisije bez čega nema ni mišljenja Komisije, a kamoli kandidatskog statusa za BiH, rekla je Ramić-Mesihović.

Kada je  pitanju regionalna saradnja, Simonida Kacarska, direktorica Instituta za europske politike iz Skoplja, posebno je podcrtala nužnost suradnje i trgovinske povezanosti koja treba svim građanima zapadnog Balkana.

Učesnici konferenciji su bili predstavnici diplomatskog kora u BiH, Delegacije EU u BiH, Direkcije za Europske integracije BiH te predstavnici institucija BiH, akademske zajednice i nevladinih organizacija. Složili su se da je ova konferencija odlična prilika za predstavnike regije i EU da raspravljaju o tome da li regionalna saradnja zemljama Zapadnog Balkana treba ili je to samo uslov za europske integracije. I dalje se potreba vladavine prava i kontinuiteta u donošenju i implementaciji zakonskih rješenja izdvaja kao najvažnije za ekonomski razvoj zemalja regije.

"Europska unija i Zapadni Balkan: kretanje istim putem ili razilaženje?“